List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u avništvu lista: na fior.
+40, a po godine do: 238 Dubrooni sa dmašanjem u Baču 1 Zuairš-Dgarsko,| i utaljivi, + dopisi dalju se Uredništva.
3 u I E ž ,
Ion Ć| pottarski troškovi. godina for. 6, na pO godine for.2:50; a inosensteo | — — Za oglase, priopćeno, zahvala i ost. plaća se 19 navč. po retku, a oglasi koji se
Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra %e da | više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popnšt.
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane a8 prima ni uredništvo ni uprava
Pa eejiseatitaamsaisiomiteišiiniatriićikinitijetaijivitnačihsdtipeestaaantpeii VE E
Domaća politika ni lijevo, nego naprijed! Oprostite, ali to je luda
politika Naprijed, dakako, uvijek, odlučno na-
Mnogim našim neuspjesima krivo je izmegju
prijed! ama treba gledat i na desno i na lijevo,
: zr dapače po nekad i natrag 8e osvrnut, inače lako
ostalog i to, što se domaća iliti nutarnja politika
hrvatska dosta puta vodi vrlo lakoumno.
se zabasa ili u ponor strovali. Derat se: ja sam
Jeste li kad gledali postolara kad pravi cre-
pravaš! šivio Petar! krepa Pavao! ko ne radi
EE kako ja hoću, taj je izdajica! itd ovo je vrlo lako
ilje? Kako pomnjivo i tačno mjeru uzimlje! ka-
ko oštrim okom procjenjuje dobrotu kože! kako
i, mnogo puta vrlo — komodno. Ali nije lako po-
u si : stignut i neki uspjeh u narodu uz neprijatelje i
oprezno po mjeri kroji i šije, pazeći da ne bi
gdje ušio, da postola izagje elegantna, & mušte-
protimbe ovako velike. u
Ovoliko na razmišljanje našijem rodoljubi-
riju ne bude žuljati!.... Mi političari često bi se mo- ma, koji Mi dobro neječiji au zagori
rali posramiti ispred klupice najprostijeg postola- smo, da će nam dati pravo.
ra. Više puta krpa on 8 boljom pomajom staru —
postolu, nego li se u nas barata sa stvarima i
napretkom jedne stranke ili pače cijeloga našega
naroda !
U svačemu na svijetu treba razbora, opre-
za, iskustva. Samo regbi ne u politici, osobito u
domaćoj. Tu svak zna, svak razumije, svak može
da sudi i, što je glavno, svak ima pravo. Pozna-
juć ćud ljudsku, to je posvema shvatljivo. Ali nije
shvatljivo da oni, koji su u prvom redu pozvani
da vode narod, ne nastoje da uporavljaju i kori-
giraju ova razna čuvstva, mišljenja, uvjerenja i
strasti, koje baš zato jer su raznovrsne, ne mogu
da budu sve dobre, a mnogo krat ni plemenite ni
pravičae.
U našoj i ako ne dugoj novinarskoj praksi
upazismo, da nQajradikalniji,“ utajodrješitiji“ i
Qajodlučniji“ rodoljubi — na jeziku, nijesu u-
vijek i najpouzdaniji. Kad bi svi naši mladići o-
stali vno što bijahu kao gjaci, ne bi u Banovini
bilo danas nijednoga »Magjarona, “ niti bi u Dal-
maciji bilo ma vragutog -.-- kako da ih nazove-
mo? Poznasmo ljudi, kojima nekada niko nije bio
dovoljno patnjuta nego — oni, nikome nijesu vje-
rovali nego — sebi; sami prvaci stranke bijahu
im nikakvi rvdoljubi, a jos manji političari. A da-
nas ti ovi isti za živu glavu ne bi ni svoga gla-
sa za stranku predali, danas su 8e nopametil.* 1
Zašto se ovako dogagja? Zato što se kod
nas premnogo čuvstvuje, kritikuje i viče, & pre-
malo misli i radi. Ko je tako odgujen, taj će pri
prvoj saprjeki klonuti, ili još gore preći u pro-
tivoi tabor.
A onda ima i još nešto. Mi smo jažni narod,
podložan svijem vrlinama i manama južaoga tempera-
menta. Dodaj svemu tome još osobne strasti, am-
bicije, kalkil i ine nelijepe pojave, što ih na ža-
losto svud na svijetu ima, gdje ima ljudi, pak se
lo laka, a još je lakše drugom formulom osuđit sve
one koji je za tobom kao pap'ge ne popavljaju.
Malo je teže u ovome duhu raditi, pa još k tome
gnati raditi i raditi s uspjehom.
Nego regbi da ih ima, koji su s nama ovdje
protivnog mnijenja, uvjereni da je svaka politika,
pa i pravaška, najlakša stvar na ovome svijetu.
I zato usudili bi se, da pobliže pogledamo
pitanje, pa obrazložimo, a i obranimo naše mni-
jenje i politiku koju slijedimo.
Više puta izrazismo se u pogledu domaće
politike, da je naš akcijoni program ovaj: što od-
lučniju borbu proti dušmanima narodnim, koji na-
stoje da nam se ime, pravo i trag zametne; na-
protiv što obzirnije naprama rodoljubima, za ko-
je, i ako se s tobom u svemu na dlaku ne slažu,
uvjeren si, da domovini i narodu dobra žele i u
ovoj misli, ako i ne baš kako bi trebalo, za Hr-
vatsku rade.
Ovo je naša politika, uz koju nepokolebivo
branimo i širimo pravaška naćela. Koliko se na-
ma čini, još nijesmo došli u zgodu, a da se radi
nje pokajemo. Još ne vidjesmo, da u stranci pra-
va ima druga, za koju bi bilo dokazano da je bolja.
Osvem toga valja imati uvijek obzira i na
specijalne odnošaje pojedinih zemalja i prama nji-
ma raditi. Jedni su odnošaji u Bosni, drugi u Sri-
jemu, drugi u Istri, u Banovini, Dalmaciji i tako
redom. S toga i akcija pravaša ne može da bude
svud ista, ali mora da bude svud u istom duhu,
a to je glavno. Ovo će svi pametni potvrditi.
Tako i u nas u južnoj Dalmaciji, imenito u
Dubrovniku i u Boki. prilike su druge, & drugi su
i ljudi. Mnogo toga što se drugdje mora, u nas
se ne smije, Drugčije se badi svijest u Zagorju,
drugčije megju Dubrovčanima. Valja poznat ćud
puka megju kojim si. Nešto radi čega bi te u
mjestu A. na rukama nosili i Živio!“ ti vikali,
u mjestu B. mogao bi da izagješ i smiješan i o-
gemljen. Sve se mora u obzir uzeti.
Ovo smo mi stotinu puta naglasili, rekli i
prikričali, navlastito radi Dubrovnika, koli uopće
toli za pojedine slučaje.
Sukobi u Macedoniji.
Dopisnik ,Timesa“ iz Soluna u više se na-
vrata osvrće na macedonsko pitanje. On tu crta
utakmicu i razna naprezanja, što ih čine Bugar-
ska, Srbija, Rumunjska i Grčka, pak veliku lju-
bomornost i opreku, te opstoji izmegju ovih dr-
žava u macedonskom pitanju. Regbi da najviće
uspjeha imadu Bugari, koji su radišni, poduzetni
i raspolažu većinu srestvima nego iko drugi. Do-
pisnik »limesa“ za stalno drži, da će ovoga lje-
ta osvanuti najednom bugarske ustaške čete po
brdima macedonskim, da će ih narod — ogorčen
na postupanje turskih oblasti — zdušno podupi-
rati, a uzbule li se Turska ustanku opirati žes-
tokim srestvima, da će to izvesti intervenciju Bu-
garske, na što bi se mugla umješati i Srbija, zo-
ja zavidnim okom motri bugarski napredak i želi
osvetiti slivničku sramotu. Po tome dakle na Bal-
kanu vatra tinja i mi bi se mogli naći u plame-
nu, koji bi nam činio zaboravit španjsko-ameri-
kauski sukob.
Neki misle da su sve ovo pia desideria lon-
donskoga lista, koji bi vrio rado izazvao smutnju
na Balkanu, eda pravi neprilika Rasiji i omete je
na skrajnjem Istoku. Ali svakako dogagjaji svje-
duče, da je u Macedoniji stanje vrlo napeto, jer
tamo neprestano krv teče, & tu nema šale.
Da pokažemo do kog je stepena doprla na-
Da je gornje naše načelo ne samo za hrvat- rodna utakmica, donesćemo odlomak iz beograd-
stvo u opće jedino, nego i specijalno u pravaškoj skog , trgovinskog Glasnika.“ U br. 45 ovoga li-
stranci dobro i uspješno, pozvaćemo se na jedan sta ima dopis iz Kumanova, u kome se pripovijeda
skori slučaj. Ima ubava varoš blizu Dubrovnika, o uskranim neredima, dok turska vlast na prvi
koja se dično ističe svojim hrvatskim rodoljubljem. dan uskrsa ne zapečati srpsku crkvu. Dopisnik vas
U toj varoši sjedio je na općini načelnikom za uzbugjen na ove dogagjaje & ogorčen na Rusiju,
mnogo godina časni i ugledni starac. koji, kao koja protežira Bugare a ne Srbe, *) dolazi do 9-
čedo drugoga zemana, nije pripadao pravaškoj | 169 saključka: ,Ali neka! to je za pamet; nije
stranci. Danas je ta općina potpuno u pravaškim udaleku kad ćemo pokazati, da mi. Starosrbijan-
rukama. Ali da smo mi htjeli dopustit kakovu "ei možemo biti i katolici, pa živjeti spo-
bjesomučau opoziciju i piskaranje, po otporu koji skojno i biti čestiti Srbi.“
bi nastao, ne samo da ta općina ne bi pala u na- (Ovom prigodom ko da se ne ajeti pisanije
še ruke, nego bi se valjda bila izvrgoula u očitu našijeh nazovi-Srba, koji fanatizuju narod, da će
neprijateljica stranke. I drugih primjera oko nas srpstvo u katolicizmu izgubiti | Jer pošto su naši
mogli bi već navesti, & budućnost nam, ako Bog Srbi umjetno stvoreni Srbi, oni se zbilja toga bo-
dade, nosi ostalo, Naprotiv onijem koji dopuštaju, je, pak im je vjera najglavnije orugje., Pravi Srbi
da nam se na ovoj politici zamjera, mogli bi pr- o tom drugačije sude.) spa
stom ukasati tolika mjestija u sjevernoj Dalma- Modsi rel plovi. Kole MEJA
ciji, gdje je prevaštvo bilo budno, kad se u nas voslavnom tera politiku, & konsuli, austrijski u
gdje se je — slije- ,Skoplju i Prizrenu sa svojim katolicismom.
deći politiku protivna onoj ,Crvene Hrvatsko“ — "rusvaj. Imećeš se svaničoa Rusijo kada. po malo
postigauo upravi protivni rezultat, pa mješte pra- +) Bugari su više u sferi raska politike togo U BA
34