List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u avništvu lista: na fior. +40, a po godine do: 238 Dubrooni sa dmašanjem u Baču 1 Zuairš-Dgarsko,| i utaljivi, + dopisi dalju se Uredništva. 3 u I E ž , Ion Ć| pottarski troškovi. godina for. 6, na pO godine for.2:50; a inosensteo | — — Za oglase, priopćeno, zahvala i ost. plaća se 19 navč. po retku, a oglasi koji se Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra %e da | više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popnšt. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane a8 prima ni uredništvo ni uprava Pa eejiseatitaamsaisiomiteišiiniatriićikinitijetaijivitnačihsdtipeestaaantpeii VE E Domaća politika ni lijevo, nego naprijed! Oprostite, ali to je luda politika Naprijed, dakako, uvijek, odlučno na- Mnogim našim neuspjesima krivo je izmegju prijed! ama treba gledat i na desno i na lijevo, : zr dapače po nekad i natrag 8e osvrnut, inače lako ostalog i to, što se domaća iliti nutarnja politika hrvatska dosta puta vodi vrlo lakoumno. se zabasa ili u ponor strovali. Derat se: ja sam Jeste li kad gledali postolara kad pravi cre- pravaš! šivio Petar! krepa Pavao! ko ne radi EE kako ja hoću, taj je izdajica! itd ovo je vrlo lako ilje? Kako pomnjivo i tačno mjeru uzimlje! ka- ko oštrim okom procjenjuje dobrotu kože! kako i, mnogo puta vrlo — komodno. Ali nije lako po- u si : stignut i neki uspjeh u narodu uz neprijatelje i oprezno po mjeri kroji i šije, pazeći da ne bi gdje ušio, da postola izagje elegantna, & mušte- protimbe ovako velike. u Ovoliko na razmišljanje našijem rodoljubi- riju ne bude žuljati!.... Mi političari često bi se mo- ma, koji Mi dobro neječiji au zagori rali posramiti ispred klupice najprostijeg postola- smo, da će nam dati pravo. ra. Više puta krpa on 8 boljom pomajom staru — postolu, nego li se u nas barata sa stvarima i napretkom jedne stranke ili pače cijeloga našega naroda ! U svačemu na svijetu treba razbora, opre- za, iskustva. Samo regbi ne u politici, osobito u domaćoj. Tu svak zna, svak razumije, svak može da sudi i, što je glavno, svak ima pravo. Pozna- juć ćud ljudsku, to je posvema shvatljivo. Ali nije shvatljivo da oni, koji su u prvom redu pozvani da vode narod, ne nastoje da uporavljaju i kori- giraju ova razna čuvstva, mišljenja, uvjerenja i strasti, koje baš zato jer su raznovrsne, ne mogu da budu sve dobre, a mnogo krat ni plemenite ni pravičae. U našoj i ako ne dugoj novinarskoj praksi upazismo, da nQajradikalniji,“ utajodrješitiji“ i Qajodlučniji“ rodoljubi — na jeziku, nijesu u- vijek i najpouzdaniji. Kad bi svi naši mladići o- stali vno što bijahu kao gjaci, ne bi u Banovini bilo danas nijednoga »Magjarona, “ niti bi u Dal- maciji bilo ma vragutog -.-- kako da ih nazove- mo? Poznasmo ljudi, kojima nekada niko nije bio dovoljno patnjuta nego — oni, nikome nijesu vje- rovali nego — sebi; sami prvaci stranke bijahu im nikakvi rvdoljubi, a jos manji političari. A da- nas ti ovi isti za živu glavu ne bi ni svoga gla- sa za stranku predali, danas su 8e nopametil.* 1 Zašto se ovako dogagja? Zato što se kod nas premnogo čuvstvuje, kritikuje i viče, & pre- malo misli i radi. Ko je tako odgujen, taj će pri prvoj saprjeki klonuti, ili još gore preći u pro- tivoi tabor. A onda ima i još nešto. Mi smo jažni narod, podložan svijem vrlinama i manama južaoga tempera- menta. Dodaj svemu tome još osobne strasti, am- bicije, kalkil i ine nelijepe pojave, što ih na ža- losto svud na svijetu ima, gdje ima ljudi, pak se lo laka, a još je lakše drugom formulom osuđit sve one koji je za tobom kao pap'ge ne popavljaju. Malo je teže u ovome duhu raditi, pa još k tome gnati raditi i raditi s uspjehom. Nego regbi da ih ima, koji su s nama ovdje protivnog mnijenja, uvjereni da je svaka politika, pa i pravaška, najlakša stvar na ovome svijetu. I zato usudili bi se, da pobliže pogledamo pitanje, pa obrazložimo, a i obranimo naše mni- jenje i politiku koju slijedimo. Više puta izrazismo se u pogledu domaće politike, da je naš akcijoni program ovaj: što od- lučniju borbu proti dušmanima narodnim, koji na- stoje da nam se ime, pravo i trag zametne; na- protiv što obzirnije naprama rodoljubima, za ko- je, i ako se s tobom u svemu na dlaku ne slažu, uvjeren si, da domovini i narodu dobra žele i u ovoj misli, ako i ne baš kako bi trebalo, za Hr- vatsku rade. Ovo je naša politika, uz koju nepokolebivo branimo i širimo pravaška naćela. Koliko se na- ma čini, još nijesmo došli u zgodu, a da se radi nje pokajemo. Još ne vidjesmo, da u stranci pra- va ima druga, za koju bi bilo dokazano da je bolja. Osvem toga valja imati uvijek obzira i na specijalne odnošaje pojedinih zemalja i prama nji- ma raditi. Jedni su odnošaji u Bosni, drugi u Sri- jemu, drugi u Istri, u Banovini, Dalmaciji i tako redom. S toga i akcija pravaša ne može da bude svud ista, ali mora da bude svud u istom duhu, a to je glavno. Ovo će svi pametni potvrditi. Tako i u nas u južnoj Dalmaciji, imenito u Dubrovniku i u Boki. prilike su druge, & drugi su i ljudi. Mnogo toga što se drugdje mora, u nas se ne smije, Drugčije se badi svijest u Zagorju, drugčije megju Dubrovčanima. Valja poznat ćud puka megju kojim si. Nešto radi čega bi te u mjestu A. na rukama nosili i Živio!“ ti vikali, u mjestu B. mogao bi da izagješ i smiješan i o- gemljen. Sve se mora u obzir uzeti. Ovo smo mi stotinu puta naglasili, rekli i prikričali, navlastito radi Dubrovnika, koli uopće toli za pojedine slučaje. Sukobi u Macedoniji. Dopisnik ,Timesa“ iz Soluna u više se na- vrata osvrće na macedonsko pitanje. On tu crta utakmicu i razna naprezanja, što ih čine Bugar- ska, Srbija, Rumunjska i Grčka, pak veliku lju- bomornost i opreku, te opstoji izmegju ovih dr- žava u macedonskom pitanju. Regbi da najviće uspjeha imadu Bugari, koji su radišni, poduzetni i raspolažu većinu srestvima nego iko drugi. Do- pisnik »limesa“ za stalno drži, da će ovoga lje- ta osvanuti najednom bugarske ustaške čete po brdima macedonskim, da će ih narod — ogorčen na postupanje turskih oblasti — zdušno podupi- rati, a uzbule li se Turska ustanku opirati žes- tokim srestvima, da će to izvesti intervenciju Bu- garske, na što bi se mugla umješati i Srbija, zo- ja zavidnim okom motri bugarski napredak i želi osvetiti slivničku sramotu. Po tome dakle na Bal- kanu vatra tinja i mi bi se mogli naći u plame- nu, koji bi nam činio zaboravit španjsko-ameri- kauski sukob. Neki misle da su sve ovo pia desideria lon- donskoga lista, koji bi vrio rado izazvao smutnju na Balkanu, eda pravi neprilika Rasiji i omete je na skrajnjem Istoku. Ali svakako dogagjaji svje- duče, da je u Macedoniji stanje vrlo napeto, jer tamo neprestano krv teče, & tu nema šale. Da pokažemo do kog je stepena doprla na- Da je gornje naše načelo ne samo za hrvat- rodna utakmica, donesćemo odlomak iz beograd- stvo u opće jedino, nego i specijalno u pravaškoj skog , trgovinskog Glasnika.“ U br. 45 ovoga li- stranci dobro i uspješno, pozvaćemo se na jedan sta ima dopis iz Kumanova, u kome se pripovijeda skori slučaj. Ima ubava varoš blizu Dubrovnika, o uskranim neredima, dok turska vlast na prvi koja se dično ističe svojim hrvatskim rodoljubljem. dan uskrsa ne zapečati srpsku crkvu. Dopisnik vas U toj varoši sjedio je na općini načelnikom za uzbugjen na ove dogagjaje & ogorčen na Rusiju, mnogo godina časni i ugledni starac. koji, kao koja protežira Bugare a ne Srbe, *) dolazi do 9- čedo drugoga zemana, nije pripadao pravaškoj | 169 saključka: ,Ali neka! to je za pamet; nije stranci. Danas je ta općina potpuno u pravaškim udaleku kad ćemo pokazati, da mi. Starosrbijan- rukama. Ali da smo mi htjeli dopustit kakovu "ei možemo biti i katolici, pa živjeti spo- bjesomučau opoziciju i piskaranje, po otporu koji skojno i biti čestiti Srbi.“ bi nastao, ne samo da ta općina ne bi pala u na- (Ovom prigodom ko da se ne ajeti pisanije še ruke, nego bi se valjda bila izvrgoula u očitu našijeh nazovi-Srba, koji fanatizuju narod, da će neprijateljica stranke. I drugih primjera oko nas srpstvo u katolicizmu izgubiti | Jer pošto su naši mogli bi već navesti, & budućnost nam, ako Bog Srbi umjetno stvoreni Srbi, oni se zbilja toga bo- dade, nosi ostalo, Naprotiv onijem koji dopuštaju, je, pak im je vjera najglavnije orugje., Pravi Srbi da nam se na ovoj politici zamjera, mogli bi pr- o tom drugačije sude.) spa stom ukasati tolika mjestija u sjevernoj Dalma- Modsi rel plovi. Kole MEJA ciji, gdje je prevaštvo bilo budno, kad se u nas voslavnom tera politiku, & konsuli, austrijski u gdje se je — slije- ,Skoplju i Prizrenu sa svojim katolicismom. deći politiku protivna onoj ,Crvene Hrvatsko“ — "rusvaj. Imećeš se svaničoa Rusijo kada. po malo postigauo upravi protivni rezultat, pa mješte pra- +) Bugari su više u sferi raska politike togo U BA 34