i List izlazi svake subote. ma je u Otpravništou lista: na for. 4:50, na po or kapele ropnši mrki og ia i Bosnu for. 450, i i troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da jen i za došasto polugodište. ' e predbroj EA | inu s poštom : o edita aa: &, na po godine flor. 2:50 ; sa inozemstvo Pretplata i oglasi plaćaju se upra ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje sa u kuću i za Austro-Ugarsku, i utažljivi, a dopisi šalju se Uredništva. , Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 movč, po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust. Rukopisi se ne vraćaja. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava Rat. Kako god svršio španjolsko-amerikanski rat, on će imati za Europu velikih posljedica, pa do- bila Amerika, ili, što je mučnije, Španja. Pitanje Kube sad je prošlo u drugu lineju. Kubanci imaju pravo da traže otcijepljenje od ma- tere zemlje, Španjolci imaju pravo kad se tome protive, dok, kako se čini, većina Kubanaca stoji s njima. Nu to su sad postale nuzgredne stvari. Mi stojimo pred jednim ratom izmegju dva svije- ta: stare, tine, uljudne i ponosne Europe i nove, bogate i obijesne Amerike. Io se opaža po čuv- stvima europejskih naroda. Svi su, nećemo reći za Spanjolsku, ali protiv Amerike. Ne vrijedi ni ta okolnost, da Amerikanci podupiru napokon ne- zavisnost jedne zemlje. Europa ipak ne simpati- zuje sa njihovim namjerama, niti im vjeruje. Ta- lijani, obični da u bojevima za neodvisnost hrle kao dvbrovoljci, sada se ne miču i ako znadu, da bi ih Amerikanci bogato nagradili. Hranceski re- publikanac na strani je španjolske monarkije. Sve europejske države drže se neutralne. Ali ispod ove službene neutralnosti čuje se muklo režanje narod, šoje je vijesnikom nove situacije na svije- tu, što će da se stvori iza ovoga rata, koji će od Saveznih Država Sjeverne Amerike izobraziti , jednu od najmoćnijih i najvećih vojničkih sila. Jadnijeh propovjednika mira i protivnika militarizma, koji su proti kazermi i bajuneti su- prostavljali za izgled američku demokraciju | Ka- ko imaju biti razočarani! Ovo bi bio novi dokaz proti ljudskome napretku. Imamo telegraf, tele- fon, fonograf, željeznice, parobrode. Ali u bitnosti čovjek je ostao, relativno, onaj isti, sa svim svo- jim čuvstvima i istinktima, nesposoban da se o- buzdaje i sudi, kad se 0 njemu radi. Vas ljudski toli razvikani napredak, u slučaju sukoba, koji o- stadoše isto tako oštri i Česti kao i u prastara doba, obraće se evo na uništenje ljudstva. Ke- mija, industrija, pozitivne znanosti, novi obreti sve to oblači uniformu kapurala i groznim pogle- dom stupa pod krvavi barjak! Zanimivo je u ovome sukobu motriti Eugles- ku. Tu su dvije struje : pučka i vladina. Eagleski puk nekim nagonom mrzi Amerikance, to svoje nekdašnje ,roblje“, s kojim je prisiljen da dijeli trgovinu 1 bogatstvo svijeta. Tradicijonalna je anglo- amerikanska antipatija. Ali gori, u višim slojevima, državnici i vlada, ljudi nauči da zaboravljaju, či- ne drugaćije račune. Ogi vide veliku protimbu ko- ju nalazi Eogleska od moćnih i zavidnih susjeda. Gledaju kako isčezava njemačko-slavenska (ruska) i njemačko-franceska mržnja, kad se radi 0 John Bullu; kako ovi narodi hvataju 8e u bratsko kolo da skrie euglesku hegemoniju. Položaj je vrlo te- žak. Njemačka se ugoijezdila u Kini, Rusija do- vršava željeznicu, koja će dati novi pravac svjet- skoj trgovini; njemačka industrija potamnjuje sla- wu Manchestera. Valja se braniti. Viši krugovi u Eogleskoj nalaze da i Amerika spada njihovu je- siku. Pitanje anglosaksonisma zri u kabinetima. Sjeverna Amerika cijela, južna Afrika sa onim što se još osvoji, Australija, bogate i poslušne ladije, Ideja je već izražena. Lord Salisbury smje- lom sjegurnošću podijelio je narode. Misleći kra- govi predobiveni su, još ostaje da se preokrene simpatija puka. Ali to je lako postići. Američko-španjski rat učiniće da se pospi- ješe ovi planovi anglosaksonskog gospodstva na na svijetu. Stara Europa odviše je malahoa, ras- komadana i razaorodna, a da mu se opre. Ima još i Rusija. Hoće li mu sve ove sile moći odo- ljeti? To je veliko pitanje. Iza španjolsko-američkog rata vidimo veliku evoluciju naroda i plemena, začeto koeficiranje anglosaksonske race, koja je apsorbirala tolike narodnosti i izoštrila se u harakter i volju tvrgju nego čelik, koji proizvagja. John Bull i Uncle Sam ne gledaju više jedan drugoga pasjim po- gledom. London i New-York ne izmjenjivaju me- gjusobom perfidne uvrjede. Ta su vremena prošla u povijest. Oni su razdragani; bacaju poglede ne- kom sramežljivom nježnošću. Jaoh narodima svi- jeta, ako se poljube i za ruku uhvate | Herostratska djela. Ima u nas Hrvata dosta ljudi, kojim se do- dijalo čekati. Ovo blaženo osviješćenje naroda predugo traje. Oni su bili momci, postali zreli ljudi, pa počeli i sijediti, a te slobodne Hrvatske još nema! Oni nijesu još postali ni hrvatski mi- nistri, ni guverneri, ni leaderi, dapače ni narodni zastupnici. Uh! Kako je to teško! Skoro, skoro, da ne reknu: ,Do vraga i takova Hrvatska! Mi nemamo kada da čekamo.“ Ne treba napominjati, da takovijem rodoljubima nije ni do Hrvatske, ni do rodoljublja, nego do svoga slavoblepija i ča- stohleplja. Oni ne rade, da hrvatski narod nešto bude, nego da postanu i budu oni. Zagledajte se u pojedine tipove naših javnih ljudi, prosudite ih sa svijeh strana i odmah ćete u- poznati takova političara, kome se žuri. Upoznaćete ga po radu, ponašanju, uopće po svemu svome djelovanju, koje mnogo puta i ne sudara se sa interesima Hrvatske, ali to je uprav najmanja stvar. Mi ovaj tip nećemo potanje da opisujemo. Naravno da ovakovih političara imade naj- više u opoziciji. A pošto su hrvatske porilike da- nas takove, da svaki pravi Hrvat, gdjegod se on nalazio, mora biti u opoziciji, to se ne da izreći koliko ovakovi ljudi čine kvara narodnoj stvari. Načela, ime, uvjerenje, osjećaji, to se sve izme- toklasi kako se hoće. Glavno je nešto bit. i preskoče jarak: progju u vladinovce. Vidimo to- ga na sve strane, navlastito u Banovini. Mladih, inače darovitih ljudi, koji se baciše na politiku Zato ih zovu nadri-rodoljubima, spletkarima i lažljivim prorocima. Razui su zločini, koje su takova čeljad im- dra počiniti. Jedan ti uskomeša, rastruje, zavadi cijela jednu stranku ili pokrajina. Drugi svojom osobom zaustavlja svaki narodni napredak; u sva- kom rodoljubu ne gleda Hrvata nego konkurenta, pa ne dade uaprijed prije nego se on nasiti. Tre- ć& pak, ostajuć ipak u opoziciji, izmišljaju nova načela i programe, stvaraju nove stranke, eda na drugi način pokušaju sreću na slavu onog veli- kog i uzvišenog im idejala, koji se zove: ja! Hrvatski narod mnogo trpi od ovakovih po- java, koji mu život truju i polet ubijaju. Ali nije se čuditi, kad vidimo da je i drugovdje više ma- nje ista stvar, jer veli talijanska poslovica: vas je svijet jedna zemlja. Nego ove lične nevolje dok se okreću u ne- kom okviru programa narodnog, i ako su štetne opet nijesu tako smrtonosne, dadu se naime izgladiti, ublažiti, pa do potrebe i ugušiti. Drugi je posao kad se izagje iz domaće kuće i radi svojih hira stane pljuvati rodni prag. To više nije pogreška po osjedočenju, koji ili iz osvete e upali, id iz nade u nove osnove, ili iz svoje be- dastoće, ali svakako iz svoje ambicije i taštine, ovo Hrvatstvo stadoše da mrze. I ako ga se jav- no, radi oportuniteta, još ne odriču, u potaji uštr- cavaju otrov gdjegod mogu, sretni da se mogu svome rodu osvetiti. Izmišljaju nova imena, stva- raju utopije, samo neka je proti Hrvatstvu; da- vaju svakome pravo, samo neka ga Hrvat nema, u jednu riječ pale vlastita kuću. U ime rodolja- blja, narodnosti, politike zar ? Ne, nije ljubav ko- ja iz njih govori, nego slijepa mržaja ; njihove ri- ječi imadu slovo uzvišeno, ali duh tijeh nječi po- dal je i nizak. \ Pogledajmo širom našeg javnoga života i na- ći ćemo sve ono što gore ozaačismo. Kuda na primjer da uvrstimo one, koji u najaovije doba viča proti tugjinstvu, & niječu Hir- vatstvo, kaljaju i ruju hrvatsko državno pravo, aneksiju, ime i sve ono, po čemu možemo da po- o dotičnoj osobi govori, čežnja za nekakvom ,&la- vom,“ pa bila kakva bila. I opet nijesmo ni mi Hrvati u tome ka. Bivalo je, ima i biće i takovih ljudi. Efes : i #1 gievine bijahu čuvene po cijeloj Grčkoj. Naravno 3 atimanaij . ia e — e