m 4 #" iz Bosne-Hercegovine. i Hrvatski narode! Odavna su hrvatski otačbe- mici u Bosni i Hercegovini osjećali veliku potre bu, da se osnuje neodvisno hrvatsko glasilo, oko kojega bismo se imali svi okupiti i koje bi imalo Brka naših težnja i probitaka hrvat: naroda u ovim krajevima, gdje hrvatskoj priete najveće pogibelji. Sa svih strana, a “od najuglednijih otačbenika bez razlike mišljenja, dolazile su pobude za to i poticanja. Bilo je i vo- _ lje i oduševljenja, samo se tražio zgodan način, * kako da se osigura obstanak i neodvisnost toga jedinoga i čisto hrvatskoga glasila. Tako se od- * redilo, da se ustroji tiskarna na dionice i u njoj odmah pokrene list. Tako je svakomu Hrvatu o- mogućeno učestvovati u tom znamenitom poduze- ću. Dionička tiskarna nek nam budne tvrdja, a glasilo naša zastava. U mjesecu rujnu osbiljno se o tomu viećalo i u Bosni i u Hercegovini, pak se napokon za- ključilo s velevažnih razloga, da sjedište listu i tiskarni bude u Mostaru. To je takodjer bila že- lja i presvietloga biskupa Buconjića, koji se je sam za to najvruće zauzeo i obećao svaku pomoć, a njemu se odmah oduševljeno pridružiše svojim položajem, stanjem i otačbeništvom najugledniji gradjani grada Mostara. U listopadu prošle godi- ne podnesena je molba visokoj zemaljskoj vladi u Sarajevu za dozvolu , Hrvatske dioničke tiskarne i lista ,Osvita.“ Dozvola za list dodje već u mje- secu prosincu spomenute godine, a ona za tiskar- nu tek koncem ožujka ove godine. Odmah razasla- smo pozive za sabiranje dionica na sve hrvatske novine bez razlike, kao i na vidjenije otačbenike, za koje smo držali, da će ne samo kupiti dionice, nego se i najživlje u svom krugu i medju svojim _ prijateljima zauzeti, da i oni uzimlju i stvar dalje preporučuju. Zamolismo ih, da se ne ogluše, pa za stalno držimo da ni neće. Jer još nemamo svoga glasila, to ovim pu- tem ponovno dajemo na znanje čestito mislećim otačbenicima, da se je odmah u prvom zametku odlučilo stajati na čisto hrvatskom stanovištu, a _ list ,Osvit“ da će ,u stvari uže domaće politike buditi i učvršćivati hrvatsku narodnu sviest, a u prosudjivanju javnih prilika i pojava stajati će na stanovištu obćega narodnoga hrvatskoga boljitka, koji se temelji na prirodnom narodnom i historij- skom (državnom) pravu, te će podupirati iste te- žnje svakoga, koji na tom radi, te da se neće pri- ključiti ni jednoj od postojećih hrvatskih strana- ka.“ ,Osvit“ dakle ne samo da neće pripadati ni jednoj od postojećih stranaka, nego se absolutno _ meće ni miešati u njihove razmirice, Ovoga će se pravea držati i uredništvo i madzorno vieće, jer kod naš nesmije, niti može biti mjesta strankama, a niti mi imamo volje, niti vremena za to, jer . mam je puno preče buditi i učvršćavati sviest i sačuvati hrvatstvo u ovim izloženim krajevima, .; kojima se silom nameće neprirodno novo obilježje. Ponovno molimo hrvatsko otačbeničko no- » vinstvo i hrvatske otačbenike, kojima su poslani pozivi, da se vruće zauzmu za stvar, tim više, , der rok upisivanja traje samo do konca lipnja ove _ godine, da se zauzmu koliko za sabiranje dionica, . toliko i za širenje lista ,Osvita,“ koji će, ako Bog , da, u mjesecu srpnju u svojoj vlastitoj tiskarni i- sići i smjel i ponosan pozdraviti hrvatski narod. ._ Umoljavamo takodjer sve hrvatsko rodoljub- BO novinstvo, da ovaj kao i prijašnji naš poziv _č&im prije priobće, te toplo svakomu Hrvatu pre- i povuče naše poduzeće, smatrajući ga svojim vlas- & Tim će nas osokoliti, a za hrvatstvo dopri- _Bijeti jedan kamen više. Nas će u našemu teškom nastojanju pomoći, a mi ćemo im kao braći biti . bratski i iskreno zahvalni. I U Mo staru, 8 Svibnja 1896. _0. Ambro Miletić v. r. biskupski tajnik — Ivan _ Asix Miličević v. r. književnik — Ilija Ivanković, vatski Sokol“ rade, da nim pačinom prosla- ve blagoslov svojih društvenih zastava. U zadnje im se je doba istom svrliom pridružila i ,Hrvat- ska Radnička Zadruga,“ lani ustrojeno društvo spljetskih radnika, koje je u ovo malo mjeseci razvilo najuspješniju djelatnost u humanitarnomu i rodoljubnomu smislu. Krasne su tri zastave već gotove; sokolska osobitim zanimanjem, darežljivošću (za dobar dio ukupnog troška) i pod nadzorom plemenite češke i u obće slavenske otadžbenice gospogje Maruše L. Neurentkerove. kod tvorničara Irenhnalda u Pragu, druge su dvije izragjene od vrijednih do- maćih vezilja u Spljetu. Svečanost je blagoslova, ima nekoliko mje- seci ustanovljena za 30 svibnja o. g. Velike su priprave učinjene, spljetsko je gragjanstvo prire- gjivalo narodno slavlje, na koje bi bili dohitali mili i odlični gosti iz ciele nam hrvatske domo- vine, iz slavenskoga svijeta. Uza sve to, zanimana društva dogjoše do zaključka da se obustavi svaki sjai, da se zapri- ječi suvišna rastrošnost prigodom spomenutoga blagoslova, — a to s uzroka što je ovih posljed- njih mjeseci u siromašnijemu dijelu spljetskoga agjanstva zavladala velika bijeda. Više godina zasebne nerodice elementarne štete, i uz tolike druge nedaće megjunarodni ugo- vori svališe osobito radišno i na dobro naučeno težačko pučanstvo Spljeta i okolice u nevolju, ka- kove oni plodni i blagoslovljeni krajevi ne pamte. Spljetska su društva najpohvalnijom namjerom od- redila da se u praznu slavu ne razmeće blago božje, nad kojim bi tolika sirotinja mogla uzdah- nuti, te su ustanovila da se blagosov rečenih tri- ju zastava obavi skromnim načinom dne 30 maja tek, zazivljuć najprije pomoć Višnjega pa onda iskazujuć javno svoj rad i zadatak, ali kloneć se sobeta, sjaja, bučnih zabava i svega što zahtjeva troška, a skopčano je s manifestacijama koje ni- jesu za današnje ekonomijske i društvene prilike što više rodvljubna su splitska društva pošla i dalje, nastojeć da blagoslov svojih zastava u pr- vomu redu proslave dobrim djelim a te su sva prikupljena sredstva za svečanost namijenila na korist stradajućeg pućanstva u Spljetu. U tu će svrhu pokloniti čisti prihod od ula- znica sa društvenih produkcija, a napokon zato pozivlju sve imućnije spljetsko gragjanstvo, koje je bilo nakano čim god doprinijeti ovoj prosla- vi, neka pruži svoj darak da se ublaže nevolje o- nih koji će na taj način sačuvati najsvetiju uspo- menu ovoga pravoga blagoslova slavnih zastava triju dičnih hrvatskih društava u Spljetu. Pogled po svijetu. Rat. — Prva španjolska flota nenadno je prispjela u Aatile, na što zavlada veliki strah po svim pomorskim gradovima Saveznih Država. Fio- ta je manja, ali brža od amerikanske, pak ona raspolaže položajem. Tajna je kuda će i što će. Neuspješna bombardovanja Amerikanaca i nepre- stano uskrcavanje vojske i zaire na Kubu, uspr- kos blokadi, podiguuše duhove u Španjolskoj. Bi- jaše u Madridu kriza, ali je kabinet pod 3Saga- stom brzo preustojen. Delegacije. — ,Frank. Zig.* bijaše donije- la da postoji tajni ugovor izmegju Austrije i Ru- sije. Goluchowski to opovrgae. — Delegat Czedik zatražio je da se gradi željeznica do Spljeta. Kal- lay na to izjavi da će to pitanje on potaknuti. — Primljeni su svi vanredni troškovi za vojsku. Nemiri u Italiji polagano jenjavaju. Kon- servativna stranka misli se energično okoristiti ovom prigodom, te obuzdati raztvorne elemente, Ministarstvo Rudini neće ostupiti. Englezko-francezki rat? Piše ,Obzor“ ; Odnošaji megju Engleskom i Franceskom, kao što i Rusijom ujedared se zaoštriše. Rusiji je uspjelo sasvim osamiti Eoglesku nedavnim ugovorom sa Japanom u iztočno-azijskom pitanju, pa je ta pro- tivnikova osamljenost sklonula i Francesku na ne- popustljivost u zapadno-afričkim stvarima. Eugles- ki državnici postali su već tako nervozni, da nji- hove izjave prelaze pače u prave ratne grožnje, Prije malo dana govorio je Salisbury na banketu pred britskim bankirima o najkritičnijoj situaciji, imajući na umu poglavito konilikt s Franceskom radi zapadno-afričkoga posjeda. U subotu pak raz- n, engleski ministar na- taj čas naći narod složan u obrani njegovih inte- resa. Kad bi vanjske vlade sumnjale o odlučnosti lordp Salisburya, naišlo bi nastojanje oko očuva- nja mira velike potežkoće. Velika Britanija stoji tu sama — za to je dužnost cijele njezine uže države sabrati se, a majbliža je dužnost, št tje- šnje prionuti uz američke me telje. Što se tiče Port-Artura i Talienvana, će govornik možda dobro učiniti, ne rekne li ništa o obećanjima, što ih je Rusija dala, a 14 dana iza toga srušila. Sve- opća situacija u Kitaju nije što utješljiva. Bilo je nemoguće polučiti sporazumak s Ru- sijom, jer joj nijesmo imali što poslati, čime bi- smo ju odvratili od njezine osnove. Velika Brita- nija bila bi imala Rusiji navijestiti rat, ali bez sa- veznika ne možemo Rusiji nanijetijvelike štete. Ne radi se samo o jednoj kitajskoj luci, već o udesu cijeloga Kitaja, gdje su naši interesi tako neiz- mjerno veliki. Nema li se o udesu cijele kitajske države odlučiti bez Engleske, ne smijemo odkla- njati misao savezničtva s onim državama, kojih su interesi s nama jednaki.“ Mnogo je rečeno u ovim riječima. Nego po- šljednji glasovi malo ih ublažuju. Ipak situacija je vanredno napeta. = - Domaće vijesti. Bilježimo. — ,Dubrovnik“ nas žestoko psuje radi članka, kojim malo posvijetlismo tobo- žnjoj ,narodnoj“ srpskoj opoziciji u Bosni-Herce- govini, pa nam podmiće neplemenite namjere. Kad se hoće umjetnim srestvima podići buku i praši- nu na štetu hrvatstva, naša je dužnost, da tu pra- šinu otpuhnemo, bez obzira na Petra ili Pavla, naka svijet vidi, šta se pod tijem skriva. Rekosmo i ostajemo pri tom, da skoro sve vogje srpske opozicije imaju u žepu kakav račun da saldiraju ili da izravnaju. To je javna tajna i od svakoga priznati fakat, pa i od samih Srba, koji naravno valja da uvrijegjeni protestuju, kad im se to spomene. . Značajno je da ,Dubrovnik“ ni jednom rije- či ne opovrgava naše dokaže, kako je u Bosni- Hercegovini hrvatstvo zapostavljeno i kako ni sa- mo hrvatsko ime nije priznato, te se hrvatska društva ne mogu zvati hrvatskim nego drugim imenima. Ovo smo htjeli da istaknemo. Memorandum. — Dalmatinski narodni za- stupnici na carevinskom vijeću predali su mini- staratvu nutrnjih posala memorandum, u kojem su ocrtali nevoljno stanje u Dalmaciji. Kako nije bilo nade da će u parlamentu doći da rasprave o bijedi i nevolji u Dalmaciji, pokušali su zastupni- ći ovim putem da upozore vladu na doista veliku oskudicu dalmatinskog pučanstva. Celestin Medović. — Naš slavni slikar Celestin Medović povratio se je sa Kune opet u Zagreb, gdje će trajno ostati i nastaviti svoj u- edu e ., Vjerska snošljivost. — Franjevca 0. Vui- čića iz Bosne, koji je od pape No disku u Beo- grad, da radi oko uregjenja odnošaja srbijanskih katoliko, srpske novine svakojako napadaju. Que ga zovu ,prebisvijetom,“ kojega treba protjerati iz Srbije. Hrvatski prevod Danta. — Poduze knjižara Vitaliani & Sinovi u Zadru slijedi o davanjem Danteove Komedije u izvrsnom prevodu nezaboravnog nam Buzolića. Primili smo sa za- hvalnošću zadnje sveske. Hrvati u Americi. — Mnogi i mnogi Hr- vati u Americi postaju američki državljani jer nalaze, da im je tad mnogo bolje brinut se za svoju eksistenciju. Nego kako velika većina našeg naroda s onu stranu Ocesna podaje se radničkom stalisu, nemaju ti ljudi kada da se bave sa dnev- nim pitanjima. Zanimivo je zato čuti, kako se o izborima za njih otimuju razne američke stranke, jer i nekoliko hiljada glasova hrvatskih nijesu na odmet, Imade korteša koji se posebice bace na naše sunarodajake, a stranka ih zato dobro pla- ća. U Kansas City na pr. bio je jedan zvan Mc Laughin, koje je za dvanaest godina gospodovao mjestom, čemu mu o dopriuiješe i glasovi Hrvata. Ali u zadnje doba došao je tamo jedna mladi dubrovački Hrvat, koji . mode Oliba ik a rr bi Primili smo o tom jedan broj ogr lista »The Kansas City Star,“ koji u slavi ovaj ko za nas sada znadu i najveći vjetski narodi. DREVNE ne si svak zna da . gol nego Slaven, Francez neće e Latin ii Roman, nego Francez. Neka i rade gdjegod bili, Hrvatsko ime slavno je i časno,