m 4
#" iz Bosne-Hercegovine.
i Hrvatski narode! Odavna su hrvatski otačbe-
mici u Bosni i Hercegovini osjećali veliku potre
bu, da se osnuje neodvisno hrvatsko glasilo, oko
kojega bismo se imali svi okupiti i koje bi imalo
Brka naših težnja i probitaka hrvat:

naroda u ovim krajevima, gdje hrvatskoj

priete najveće pogibelji. Sa svih strana, a

“od najuglednijih otačbenika bez razlike mišljenja,

dolazile su pobude za to i poticanja. Bilo je i vo-

_ lje i oduševljenja, samo se tražio zgodan način,

* kako da se osigura obstanak i neodvisnost toga

jedinoga i čisto hrvatskoga glasila. Tako se od-

* redilo, da se ustroji tiskarna na dionice i u njoj

odmah pokrene list. Tako je svakomu Hrvatu o-

mogućeno učestvovati u tom znamenitom poduze-

ću. Dionička tiskarna nek nam budne tvrdja, a
glasilo naša zastava.

U mjesecu rujnu osbiljno se o tomu viećalo
i u Bosni i u Hercegovini, pak se napokon za-
ključilo s velevažnih razloga, da sjedište listu i
tiskarni bude u Mostaru. To je takodjer bila že-
lja i presvietloga biskupa Buconjića, koji se je
sam za to najvruće zauzeo i obećao svaku pomoć,
a njemu se odmah oduševljeno pridružiše svojim
položajem, stanjem i otačbeništvom najugledniji
gradjani grada Mostara. U listopadu prošle godi-
ne podnesena je molba visokoj zemaljskoj vladi u
Sarajevu za dozvolu , Hrvatske dioničke tiskarne
i lista ,Osvita.“ Dozvola za list dodje već u mje-
secu prosincu spomenute godine, a ona za tiskar-
nu tek koncem ožujka ove godine. Odmah razasla-
smo pozive za sabiranje dionica na sve hrvatske
novine bez razlike, kao i na vidjenije otačbenike,
za koje smo držali, da će ne samo kupiti dionice,
nego se i najživlje u svom krugu i medju svojim

_ prijateljima zauzeti, da i oni uzimlju i stvar dalje
preporučuju. Zamolismo ih, da se ne ogluše, pa
za stalno držimo da ni neće.

Jer još nemamo svoga glasila, to ovim pu-
tem ponovno dajemo na znanje čestito mislećim
otačbenicima, da se je odmah u prvom zametku
odlučilo stajati na čisto hrvatskom stanovištu, a

_ list ,Osvit“ da će ,u stvari uže domaće politike
buditi i učvršćivati hrvatsku narodnu sviest, a u
prosudjivanju javnih prilika i pojava stajati će na
stanovištu obćega narodnoga hrvatskoga boljitka,
koji se temelji na prirodnom narodnom i historij-
skom (državnom) pravu, te će podupirati iste te-
žnje svakoga, koji na tom radi, te da se neće pri-
ključiti ni jednoj od postojećih hrvatskih strana-
ka.“ ,Osvit“ dakle ne samo da neće pripadati ni
jednoj od postojećih stranaka, nego se absolutno

_ meće ni miešati u njihove razmirice, Ovoga će se
pravea držati i uredništvo i madzorno vieće, jer
kod naš nesmije, niti može biti mjesta strankama,
a niti mi imamo volje, niti vremena za to, jer

. mam je puno preče buditi i učvršćavati sviest i
sačuvati hrvatstvo u ovim izloženim krajevima,

.; kojima se silom nameće neprirodno novo obilježje.

Ponovno molimo hrvatsko otačbeničko no-

» vinstvo i hrvatske otačbenike, kojima su poslani
pozivi, da se vruće zauzmu za stvar, tim više,

, der rok upisivanja traje samo do konca lipnja ove

_ godine, da se zauzmu koliko za sabiranje dionica,

. toliko i za širenje lista ,Osvita,“ koji će, ako Bog

, da, u mjesecu srpnju u svojoj vlastitoj tiskarni i-
sići i smjel i ponosan pozdraviti hrvatski narod.
._ Umoljavamo takodjer sve hrvatsko rodoljub-
BO novinstvo, da ovaj kao i prijašnji naš poziv

_č&im prije priobće, te toplo svakomu Hrvatu pre-

i povuče naše poduzeće, smatrajući ga svojim vlas-

& Tim će nas osokoliti, a za hrvatstvo dopri-

_Bijeti jedan kamen više. Nas će u našemu teškom

nastojanju pomoći, a mi ćemo im kao braći biti

. bratski i iskreno zahvalni.

I U Mo staru, 8 Svibnja 1896.

_0. Ambro Miletić v. r. biskupski tajnik — Ivan

_ Asix Miličević v. r. književnik — Ilija Ivanković,

 

vatski Sokol“ rade, da nim pačinom prosla-
ve blagoslov svojih društvenih zastava. U zadnje
im se je doba istom svrliom pridružila i ,Hrvat-
ska Radnička Zadruga,“ lani ustrojeno društvo
spljetskih radnika, koje je u ovo malo mjeseci
razvilo najuspješniju djelatnost u humanitarnomu
i rodoljubnomu smislu.

Krasne su tri zastave već gotove; sokolska
osobitim zanimanjem, darežljivošću (za dobar dio
ukupnog troška) i pod nadzorom plemenite češke
i u obće slavenske otadžbenice gospogje Maruše
L. Neurentkerove. kod tvorničara Irenhnalda u
Pragu, druge su dvije izragjene od vrijednih do-
maćih vezilja u Spljetu.

Svečanost je blagoslova, ima nekoliko mje-
seci ustanovljena za 30 svibnja o. g. Velike su
priprave učinjene, spljetsko je gragjanstvo prire-
gjivalo narodno slavlje, na koje bi bili dohitali
mili i odlični gosti iz ciele nam hrvatske domo-
vine, iz slavenskoga svijeta.

Uza sve to, zanimana društva dogjoše do
zaključka da se obustavi svaki sjai, da se zapri-
ječi suvišna rastrošnost prigodom spomenutoga
blagoslova, — a to s uzroka što je ovih posljed-
njih mjeseci u siromašnijemu dijelu spljetskoga

agjanstva zavladala velika bijeda.

Više godina zasebne nerodice elementarne
štete, i uz tolike druge nedaće megjunarodni ugo-
vori svališe osobito radišno i na dobro naučeno
težačko pučanstvo Spljeta i okolice u nevolju, ka-
kove oni plodni i blagoslovljeni krajevi ne pamte.
Spljetska su društva najpohvalnijom namjerom od-
redila da se u praznu slavu ne razmeće blago
božje, nad kojim bi tolika sirotinja mogla uzdah-
nuti, te su ustanovila da se blagosov rečenih tri-
ju zastava obavi skromnim načinom dne 30 maja
tek, zazivljuć najprije pomoć Višnjega pa onda
iskazujuć javno svoj rad i zadatak, ali kloneć se
sobeta, sjaja, bučnih zabava i svega što zahtjeva
troška, a skopčano je s manifestacijama koje ni-
jesu za današnje ekonomijske i društvene prilike
što više rodvljubna su splitska društva pošla i
dalje, nastojeć da blagoslov svojih zastava u pr-
vomu redu proslave dobrim djelim a te su sva
prikupljena sredstva za svečanost namijenila na
korist stradajućeg pućanstva u Spljetu.

U tu će svrhu pokloniti čisti prihod od ula-
znica sa društvenih produkcija, a napokon zato
pozivlju sve imućnije spljetsko gragjanstvo, koje
je bilo nakano čim god doprinijeti ovoj prosla-
vi, neka pruži svoj darak da se ublaže nevolje o-
nih koji će na taj način sačuvati najsvetiju uspo-
menu ovoga pravoga blagoslova slavnih zastava
triju dičnih hrvatskih društava u Spljetu.

Pogled po svijetu.

Rat. — Prva španjolska flota nenadno je
prispjela u Aatile, na što zavlada veliki strah po
svim pomorskim gradovima Saveznih Država. Fio-
ta je manja, ali brža od amerikanske, pak ona
raspolaže položajem. Tajna je kuda će i što će.
Neuspješna bombardovanja Amerikanaca i nepre-
stano uskrcavanje vojske i zaire na Kubu, uspr-
kos blokadi, podiguuše duhove u Španjolskoj. Bi-
jaše u Madridu kriza, ali je kabinet pod 3Saga-
stom brzo preustojen.

Delegacije. — ,Frank. Zig.* bijaše donije-
la da postoji tajni ugovor izmegju Austrije i Ru-
sije. Goluchowski to opovrgae. — Delegat Czedik
zatražio je da se gradi željeznica do Spljeta. Kal-
lay na to izjavi da će to pitanje on potaknuti. —
Primljeni su svi vanredni troškovi za vojsku.

Nemiri u Italiji polagano jenjavaju. Kon-
servativna stranka misli se energično okoristiti
ovom prigodom, te obuzdati raztvorne elemente,
Ministarstvo Rudini neće ostupiti.

Englezko-francezki rat? Piše ,Obzor“ ;
Odnošaji megju Engleskom i Franceskom, kao što
i Rusijom ujedared se zaoštriše. Rusiji je uspjelo
sasvim osamiti Eoglesku nedavnim ugovorom sa
Japanom u iztočno-azijskom pitanju, pa je ta pro-
tivnikova osamljenost sklonula i Francesku na ne-
popustljivost u zapadno-afričkim stvarima. Eugles-
ki državnici postali su već tako nervozni, da nji-
hove izjave prelaze pače u prave ratne grožnje,
Prije malo dana govorio je Salisbury na banketu
pred britskim bankirima o najkritičnijoj situaciji,
imajući na umu poglavito konilikt s Franceskom
radi zapadno-afričkoga posjeda. U subotu pak raz-
n, engleski ministar na-

 

 

 

taj čas naći narod složan u obrani njegovih inte-
resa. Kad bi vanjske vlade sumnjale o odlučnosti
lordp Salisburya, naišlo bi nastojanje oko očuva-
nja mira velike potežkoće. Velika Britanija stoji
tu sama — za to je dužnost cijele njezine uže
države sabrati se, a majbliža je dužnost, št tje-
šnje prionuti uz američke me telje. Što se tiče
Port-Artura i Talienvana, će govornik možda
dobro učiniti, ne rekne li ništa o obećanjima, što
ih je Rusija dala, a 14 dana iza toga srušila. Sve-
opća situacija u Kitaju nije što utješljiva.

Bilo je nemoguće polučiti sporazumak s Ru-
sijom, jer joj nijesmo imali što poslati, čime bi-
smo ju odvratili od njezine osnove. Velika Brita-
nija bila bi imala Rusiji navijestiti rat, ali bez sa-
veznika ne možemo Rusiji nanijetijvelike štete. Ne
radi se samo o jednoj kitajskoj luci, već o udesu
cijeloga Kitaja, gdje su naši interesi tako neiz-
mjerno veliki. Nema li se o udesu cijele kitajske
države odlučiti bez Engleske, ne smijemo odkla-
njati misao savezničtva s onim državama, kojih
su interesi s nama jednaki.“

Mnogo je rečeno u ovim riječima. Nego po-
šljednji glasovi malo ih ublažuju. Ipak situacija

je vanredno napeta.
=  -

Domaće vijesti.

Bilježimo. — ,Dubrovnik“ nas žestoko
psuje radi članka, kojim malo posvijetlismo tobo-
žnjoj ,narodnoj“ srpskoj opoziciji u Bosni-Herce-
govini, pa nam podmiće neplemenite namjere. Kad
se hoće umjetnim srestvima podići buku i praši-
nu na štetu hrvatstva, naša je dužnost, da tu pra-
šinu otpuhnemo, bez obzira na Petra ili Pavla,
naka svijet vidi, šta se pod tijem skriva. Rekosmo
i ostajemo pri tom, da skoro sve vogje srpske
opozicije imaju u žepu kakav račun da saldiraju
ili da izravnaju. To je javna tajna i od svakoga
priznati fakat, pa i od samih Srba, koji naravno
valja da uvrijegjeni protestuju, kad im se to
spomene.

. Značajno je da ,Dubrovnik“ ni jednom rije-
či ne opovrgava naše dokaže, kako je u Bosni-
Hercegovini hrvatstvo zapostavljeno i kako ni sa-
mo hrvatsko ime nije priznato, te se hrvatska
društva ne mogu zvati hrvatskim nego drugim
imenima. Ovo smo htjeli da istaknemo.

Memorandum. — Dalmatinski narodni za-
stupnici na carevinskom vijeću predali su mini-
staratvu nutrnjih posala memorandum, u kojem
su ocrtali nevoljno stanje u Dalmaciji. Kako nije
bilo nade da će u parlamentu doći da rasprave o
bijedi i nevolji u Dalmaciji, pokušali su zastupni-
ći ovim putem da upozore vladu na doista veliku
oskudicu dalmatinskog pučanstva.

Celestin Medović. — Naš slavni slikar
Celestin Medović povratio se je sa Kune opet u
Zagreb, gdje će trajno ostati i nastaviti svoj u-
edu e

., Vjerska snošljivost. — Franjevca 0. Vui-
čića iz Bosne, koji je od pape No disku u Beo-
grad, da radi oko uregjenja odnošaja srbijanskih
katoliko, srpske novine svakojako napadaju. Que
ga zovu ,prebisvijetom,“ kojega treba protjerati
iz Srbije.

Hrvatski prevod Danta. — Poduze
knjižara Vitaliani & Sinovi u Zadru slijedi o
davanjem Danteove Komedije u izvrsnom prevodu
nezaboravnog nam  Buzolića. Primili smo sa za-
hvalnošću zadnje sveske.

Hrvati u Americi. — Mnogi i mnogi Hr-
vati u Americi postaju američki državljani jer
nalaze, da im je tad mnogo bolje brinut se za
svoju eksistenciju. Nego kako velika većina našeg
naroda s onu stranu Ocesna podaje se radničkom
stalisu, nemaju ti ljudi kada da se bave sa dnev-
nim pitanjima. Zanimivo je zato čuti, kako se o
izborima za njih otimuju razne američke stranke,
jer i nekoliko hiljada glasova hrvatskih nijesu na
odmet, Imade korteša koji se posebice bace na
naše sunarodajake, a stranka ih zato dobro pla-
ća. U Kansas City na pr. bio je jedan zvan Mc
Laughin, koje je za dvanaest godina gospodovao
mjestom, čemu mu o dopriuiješe i glasovi
Hrvata. Ali u zadnje doba došao je tamo jedna

mladi dubrovački Hrvat, koji .
mode Oliba ik a rr bi
Primili smo o tom jedan broj ogr lista
»The Kansas City Star,“ koji u slavi ovaj

ko za nas sada znadu i najveći vjetski narodi.
DREVNE

ne si svak zna da .
gol nego Slaven, Francez neće e
Latin ii Roman, nego Francez. Neka i
rade gdjegod bili, Hrvatsko ime slavno je i časno,