polka. nč. 80, Dobivaju se pod adresom: Milutin pl. Farkaš, Zagreb. Gundulićeva ulica 6. Pišu nam iz Budve: — O našoj tako zvanoj srpskoj općinskoj upravi nije vrijedno ni pisati, ali se mora spomenuti, da nečistoće, što je mi u Budvi uživamo, malo će se gdie naći. Da nas barem hoće osloboditi od prasadi koja se po ulici skiću ! Preporučujemo starijoj vlasti, da na nas malo pogleda. Gradska Kronika. Lične Vijesti. — Presvi. gosp. biskup dr. Marcelić otišao je u subotu na vizitaciju u stooj- ski dekanat. — Ovih dana boravio je u gradu čuveni propovjednik O. Miškov. Ratno brodovlje. — U Gružu je eskadra ratnog brodovlja, koje je ovih dana manovriralo pred Dubrovnikom. — S njome je takogjer zapo- vjednik mornarice podadmiral Spaun na svom brodu Pelikan. Dično. — G. dr. Milorad Medini dobio je za svoju radnju o dubrovačkoj književnosti ovogo- dišnju nagradu Zaklade Anton i Marija Dierl u Be- ču u iznosu 50 dukata. koja se svako 5 godina raspisuje za jedno filologično djelo. Zakladom u- pravlja bečka odvj. komora. Općinska sjednica. — U ponedjelnik bi- jaše općinska sjednica, na kojoj se je raspravljalo kako da Dubrovnik proslavi kraljev jubilej. Za- ključilo se da se na 2 decembra drži svečana služ- ba božija, da se grad iluminira i da se ustanovi jedan jubilarni štipendij od 300 fior. na godinu za gjake dubrovčane, koji će pohodit koju od vi- sokih škola. Zatim se prošlo na riješenje nekoliko manjih tačaka. Izabrana su dva člana u povjerenstvo Blagog Djela. Hrvatska stranka nosila je gg. Ri- ka pl. Saracu i Klima pl. Ghetaldi, ali pošto su Srbi i talijanaši skupa glasovali to su izabrani : talijanaš g. Avoscani i 22? g. barun Gondola. Ovo je još jedan dokaz o srpsko-talijanaškom kompromisu u Dubrovniku, koji neprekidno opsto- ji, jer proti Hrvatima. Osjeguranje života. — Ovijeh dana sti- gauo je u Dubrovnik g. F. Kučinić generalni za- stupnik i upravitelj filijale engleskog osjegurava- jućeg društva za život ,The Gresham“ u Trstu. Gosp. F. Kučinić putuje Dalmacijom radi društvenijeh posala. Čujemo da društvo , Gresham“ isplaćuje u Dubrovniku za jedno osjeguranje na život 30 000 franaka. Poznato nam je, da je dru- štvo , Gresham“ i drugih slučajeva u Dubrovniku i u Dalmaciji isplatilo, izmegju kojih o jednom govori i javna zahvala priopćena u današnjem bro- ju našega lista. Rečeni glavni zastupnik obaći će Ercegnovi i Kotor. Evo dobre prigode, da je u- potrebe svi oni, koji se žele okoristit ovom u sva- kom pogledu humanitarnom i korisnom modernom institucijom osjeguravanja života. Porotnici kod Okružnog Suda u Dubrov- niku za prvog zasjedanje god. 1898. I. Redoviti: Svilocossi Vlaho trgovac Dubrovnik, Kuspilić Mar- ko p. Marina drvodjelac Korčula, Antičević Ivo p. Luke posjednik Prizrina, Ivanković Kristo Matov posjednik Trsteno, Krstelj Niko p. Frana kap. po- morski Viganj, Štuk Stijepo kap. pomorski Ore- bić, Vidović Baldo kap. pomorski Viganj, Dežu- lović Mate Ivanov trgovac Janjina, Antičević Ivo p. Anta posjednik Janjina, Cilibić Andro p. Mata kap. pomorski Oskorušno, Družić Frane trgovac Rožat, Marinović Arturo zlatar Korčula, Smrkinić Dr. Stijepo Ivanov odvjetnik Korčula, Zglav Mato profesor Dubrovnik, Vekarić Marko kap. pomor- ski Podgorje, Kubiček Ivo p. Frana Ston, Tomašić Kuzma p. Frana iak eek: vica, Arneri Dr. Roko odvjetnik Mandol- fo Dr. Salamon odvjetnik Dubrovnik, Ivančević Juro p. Frana trgovac Korčula, Lupis Cvjetko kap. pomorski Viganj, Posedel Jozo profesor Dubrov- nik, Ivo p. Balda kap. pomorski Orebić, po Foretić Kolenda Jurov ška Korčula, Arneri Dr. Vlaho liječnik Orebić, ja Dr. Pe. ro odvjetnik Dubrovnik, Belin p. Mata obrtnik Trpanj, Vičelja Antun p. Iva TE Orašac, Milišić Luka šavac Dubrovnik, Gelčić Jo- 20 profesor Dubrovnik, Nikolić Emanuel profesor trgovac Orebić, Botica ITI a Eugen V 3 i A ho e Marotti Dr. Ljudevit od- vjetnik Dubrovnik, Vojnička Iz Amerike. == Ovih datia bio je došad gosp. L Rosić iz Kalifornije rodom iz Stonjskog primorja, nakon 15 godina, da posjeti domovinu i stare roditelje. Sadržao se 4 sedmice, pak se o- pet povratio u daleki svijet, da se bavi svojom trgovinom, gdje je stekao lijepi imetak. Dubrovački parobrodi. — Balkan krenuo iz Trsta put Grčke. — Beatrice prekojuče krenula iz Buenos Ayres krcata pšenice za Dunkerque. — Galeb prekojuče krenuo is Marsilije za Sheriphos prazan. — Hartington na putu iz Genove za Poti prazan. — Istok iskrcava u Filadelfijii — Na- pried prispio u Marsilju krcat pšenice iz Tanga- roka. — Oskar na putu iz Venecije prazan. — Prazattus na putu iz Novorossijsk za Messinu krcat pšenice. Teatar. — Čujemo da ovdiešnji učitelj mu- zike i pjevanja i glazbeni skladatelj gosp. Salva- tore Strino zauzeo se je, da nam za došaste jeseni dobavi jedno dobro operno društvo, s kojim bi on isti upravljao. Stvar je već nekoliko napredovala, a da bi gragjanstvo bilo zadovoljno, garancijom je u neku ruku i priznata vještina i kompetencija g. Strina. U toliko parobrodarska društva već su zaključila, da bi ovom opernom društvu. akose sa- stavi, i iznimno za Dubrovnik, dati prevoz za %, cijene. Gostovanje bilo bi mjeseca oktobra i no- vembra, a dale bi se dvije nove i dvije starije ali dobre opere. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Zašto ,Dubrovnik“ piše kontra onemu gospa- ru iz Boemije, što se interesava za Dalmaciju ? Ivo. — Jerbo mu je naredio Frano, koga je strah da bi mu u tudeškijem lokandama mogo kogod dignut prvenstvo. Vlaho. — Dunque invidija ? Ivo. — A da što ! Ne vidiš ovi hdtel ovdi, kako je sve u njemu lijepo tudeški. Ima li gje što naški, ma za lijek ? Čiji je to merit nego našega Frana. Znaš da se bio svadio s Kalchbergom, kad ga je ovi čeko, da mu se dogje poklonit na ime grada. Vlaho. — Sad su, para, opet in bone. Ivo. — Contro il comune nemico, A ,Dubrovnik“ hi se- konda proti onemu gosparu, premda je on patrijot češki, koji cijenim ne bi permetio, da tudeškarija ovako spadronegjava. Vlaho. — Reci mi još jednu. Onomane sam imo trista gusta. Pokarali se Sava i Jovo kako ide i toka, Sava je za Srbiju, a Jovo za Crnu Goru. Sava sko- čio: ,Kakva Crna Gora, bio sam ja tamo, što će oni učinit, Srbija je velika zemlja.“ I onda udri tu svega i svašta. A Jovo počeo branit Crnu Goru, pa ti navalio na Beogragjane, na Šumadiju, na Milana, da si imo što slušat. Dunque i izmegju njih ima dva partita? Ivo. — Altro ! Ma ja bi reko, da je u nas partit Jovov jači. Sava ne bi imo za se mego gjekoga srskoga deputata (i to krijući), pak još koga tamo amo € basta. Vlaho. — A reci mi malo ko ima razlog? Ivo. — Pa mene pitaš? Ja bi reko obadvojica, jer ako je iko pokazo kapačitat per formare uno stato, to su Srbi i Crnogorci. Prvi imadu punu vreću zako- D&..... a nijedan im ne valja ništa, a drugi i ne znadu što je to zakon. Ono malo što je upisano, stoji u ormarima pro forma, a sudi samovolja. Sad izabiri ti gje ćeš. Vlaho. — Za moj konat ja sam ih slušo i puštio neka se karaju koliko im je drago. Ivo. — A ja bi proponjo, da im se pošlje po jedna de- koracijon, jerbo onaki partitanti boš su i miritali. Vlaho. — Ancora una, Nema više onijeh nekijeh kori- spondenaca u ,Dalmati.“ Kako je dobro ogni tanto nekoj čeljadi umit glavu! Ivo. — Spećijalo po ovijem vrućinama. Ja sam se juče imo rastopit. Da što će bit o Ilijinu-dne ! Vlaho. — Meni je drago, da se kampanja prezentava lijepo. Žito dobro, počela je kalavat mika. I krah je gga kalo, samo bi im priporučio, da, kad mijesu, budu imat malo više opaza. Jesi li oservo? molte volte izigje nekako nerazabrat. A juče sam pak na- šo u struci neku živinicu. 1 to nije bilo prvi put. Ivo. — A gje ga kupuješ ? Vlaho. — Bogu fala znaš da mi u ovijem stvarima go- vorimo in generale, peril bene pubblico, Još bi što- god imo oservat rigvardo od ovega posla od proda- je na Poljani. Da im je rijet da i malo bolje sorve- ijaju I Ma anaš koja je: ja ti se lijepo idom sabu- tat u more. Ivo. — Gje se kupaš ? Vlaho — Kako kad: kadgod pod Buićom, kadgod u Laja. Ono u Pilama valjalo bi malo pošestat, Ivo, arrivederci ! Ivo, — Buou divertimento | Adić! =a lm u JAVNA ZAHVALA. Rad. Svi Pi (Otočki, Gei q zaimala glazbila i sva E e toto og oto brala sooo laeta del Takogjer hvala ; na moj imendan došli da me Ovdje moram osobito pohvalit njihovo za Dugo vrijeme koje nijesu udarali. nije hn /qgji! utroulo ljubav glazbi, jer su se velikim oduševlje- njem za stvar zauzeli. di Hvala takogjer gg. Marku Mitroviću i Josi- pu Oniskijeviću koji su se najviše trudili, da glaz- ba što bolja uzbude, i koji su izradili da se iz ove privemene glazbe ustroji stalna ,Hrvatska Glazba“. Dubrovnik, na sv. Luigja 1898. A. Miletić presjednik ,Hrv. Rad. Zadruge“. Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i odgovorni urednik Tipografija D ragutina Pretnera u Dubrovniku. Svileni Damasti 69 nč. do fi. 14.65 po met. — kao crna, bijela i bojadisana Hen- ne va svila od 45 nč. do fior. 1465 po met. — u modernim pregjam, bojam i nacrtima. An private porto i poreza co u kuću. Uzerke e volji. G. HENNEBERG-OVE FABRIKE SVILE (e i kr dvor. dob.) ZURICH. COMUNICATO Per la correntezza e premura con cui, la Spettabile Compagnia delle Assicurazioni Genera- li in Trieste, rappresentata qui dal Signor .Anto- nio Baccich, ebbe a liquidarci il risarcimento do- vutoci in conseguenza dell' incendio seguito il gior- no 8 Maggio amno corrente, porgiamo con questo mezzo, tanto alla Spetttabile Compagnia, quant0 al suo Agente i pii sentiti ringraziamenti. Ragusa, 20 Giugno 1898. Angiola Ved. Giurovich Fratelli Ronchi Matteo Giwurissich Paolo Srincich Slavnomu Generalnomu Zastupništvu engleskog osjeguravajućeg Društva za život »Ihe Gresham“ TRST Via S. Lazzaro, br. 3. Izrazujem Vam moje potpuno zadovoljstvo za brzu i tačnu isplatu svote od 10.000 kruna (deset tisuća kruna), koju sam od Vas primila u ime moje i u ime moje msloljetne djece Nike, Mirka i Marice Carević, kao ošjeguranu glavnicu poslje smrti moga supruga Josipa Carevića, €. kr. profesora na Gimnaziji u Spljetu — koji je. samo za kratko vrijeme bio kod Vas osjeguran, te je iznenada usljed tifa ovdje umro. Smatram kao svetu dužnost, da preporučim najtoplije Vaše izvrsno i veliko Društvo nihe Gresham“ svim ocima i poglavicam obitelji, koji- ma je sjegurnost i budućnost njihovih supruga i njihove djece ma srcu. Spljet, mjeseca Lipnja 1898. Andjelka udova Carević rodi. Pazinović, za se i za svoju gore rečenu djecu. Jubiliums-Kunst-A usstellung-Lotterie 800.000 srećaka Beč 1893 30.000 dobitak vučenje u Beču stalno na 12 Jula 1898 i Glavni zgoditci kruna : 20.000, 10,000, 800, 600, itd. vr. 8 Srećke 50 novč. 10 sr. 5 flor. posta i lista vučenja 10 novč, i preporuča i šalje takogjer pouzećem Lotterie- Bureau der Genossenschaft bildender i Kanstler Wiens ' - Beč, L Lottringerstr. 9. (Vlastita kuća). Za plaćanje primaju se Couponi i pošt. biljegi. OI 32018 [G JAOG OG 83038 I -