sjednik je dao nalog Sarrienu, da sastavi kabinet,
ali ovaj nije uspio.
I u Italiji ostupilo je Rudinijevo ministar-
stvo obaljeno komorom prigodom vijećanja o zad-
njim pobunama. Kralj se svjetuje sa raznim poli-
S. ali dosle nije nikome povjeren sustav
neta.
Turska i Crna Gora. — Sukobi na crno-
gorskoj granici učiniše da je i jedna i druga stra-
na poslala tamo svojih četa. Veli se da Turska
na granici Srbije i Crne Gore imade 40,000 vojnika.
Španjolsko-A merički rat. — Razglašeno
je Nei Manilla kapitulirala. Ova ge vijest
ne potvrgjnje, premda je stanje na Filipinam o-
čajuo za Španjolce, jer se u vojsci urogjenici bu-
ne. Ne poriče se vijest da 35 am. brodova punih
vojske pošli su na Kubu, ali se još nijesu iskr-
cali. Šarkanja i bombardovanja oko Santjago sva-
gjaju se na ništa. Nema znatnijeg čina, van to da
je flota admirala Camare otišla napokon iz Cadi-
xa, ali se ne zna gdje.
Zadnji brzojav što smo ga na 23 ov. mj. o
ratu primili glasi: — Vijest iz Madrida javlja, da
su Amerikanci bombardirali Baiquiri i iskrcali
vojsku. Španjolci su uzmakli u Santjago. Ameri-
kanci bombardirahu Portorico. Pred Santjagom
američki krstaš napadnut od Španjolaca uzmaknuo.
Maršal Blanco neozlegjen. — (Prvašnji brzojav
javio, da ga je ranio jedan ustaša. Ur.)
r tekao sa strane jednog pra« Priznajuć dualizam Česi nam dadoše
RE ro Rečeno g e neki mali kei. Jer naša M Protiče i
d i. i za tim, da se taj dualizam obori, a na mjesto
liko bavite: Srbijotn i Crnom \ orom, kad imamo njega zavlada u monarkiji drugi, po Slavene pra-
u loma Nijemce i Magjare? Eno u Hrvatskoj ma- vedniji sistem, Stranka prava ne može da se pod-
gjarskih zastava ! Amo; treba udarati. vrgne« ovoj formi. Gosp. dr. Kramarž drugačije veli i
Ai mislimo da se treba braniti svud gdje te | tim antidualistično nastojavje slabi. Ne zamjeramo.
DA 3 Vidimo kako se u nas u zadnje doba | Kad je Česima tako u hator, neha im bude.
megju simim ndltim Hrvatima pojavio zloguki duh, Češ
ka Seibet ne e biti u dualizmu
O k nego u konfederaciji naroda habzburške monarki-
koji pod formom raznih ,misli _ide sa posrdijiva- | je to ime treba da se dualizam, koji daje gos-
njem Hrvata. Su čim ćeš na Nijemca i Magjara u postvo njemačkoj i magjarskoj skupin:, zamijeni
obranu Hrvatske, ako ti se protiv Hrvatstva w|i da se obrazuju jošte najmanje tri slavenske na-
vlastitom taboru urota snuje? S toga treba suzbi- rodao-državne grupe i to: hrvatska (slovenska)
: Maite s. s ' . sa Zagrebom, češka (slovačka) sa Pragom i po-
jati ove izvanjske aspiracije, koje truju hrvatsku ljačko (rusinska) sa Lavovom, a za tim možda i
svijest u našemu domu, rumunjska.
(Što se pak tiče magjarskih zastava u Hr- alašDe
vatskoj, mi držimo, da je dužnost svakoga pravo- aš oo
ga patrijote, da svojim uplivom i zagovorom podu- Naši dopisi.
pre rad i požrtvovnu borbu združene hrvatske o- Iz Boke, 18 Juna.
posicije u Banovini, uz koju je sve prekovelebit- Imao je pravo Hrvat Bokelj_u svojemu do-
sko neodvisno hrvatstvo i tim bi se u ovoj stva- | pisu 18 Aprila tekuće godine u ovomu cijenjeno-
i i mu listu reći, da franjevac De Grassi i jedan Ka-
ri direktno mnogo više koristilo.) kg“ S :
ia ia : nonik šire talijanštinu sa propovijedaonice u na-
Mi smo ove godine izgubili lijepu prigodu, šoj Boki; imao je pravo dopisnik iz Prčanja što
da se čuje hrvatska riječ u bosansko-hercegovač- je jadikovao o ovomu predmetu i opisao nekdaš-
kom pitanju. Kriv je tome g. dr. Gajo Bulat. Da | nje stanje, bojadisujući crnom farbom sadašnje
se je on u delegacijama dignuo, red cijelom | stanje i plašiće se budućega. Da li sve uzalud,
Beijim MAN ovaj Podi sta- | Jer ako je bio premješten De Grasso, ostao je il
: Š : , | Grasso, koji svojem strančarenjem sve sile upo-
notišta zašto Bosna i Hercegovina moraju ostati | trebljava, eda se talijaoštioa širi.
s monarkijom i pripasti Hrvatskoj, on bi bio time Vjerujem da gospodin kanonik jest zanešen
uspješno paralizirao sve protuhrvatske atentate, | za kulturu talijansku; to je dobro i pohvalno,
koji se oko nas pletu. Novinarski članak čitaju | ali žao je rm zo m. = m čini
droinici \ists i 4 siiea . | 8a slijepa, da ne vidi koj naro ga sluša; žao je
DOE Mista : još edjeko, ali riječi u delo vidjeti da ova njegova zanešenost čini mu zabo-
gaciji sluša i prati cijela Europa. Dobrim hrvat-
skim razlozima sa slavenske strane ne bi bilo mo-
raviti u kojem zavodu je učio, u kojoj zemlji ži-
vi. Da Dioceza koja je pod pokroviteljstvom sve-
guće išta suprostaviti. I još bi se štogod moglo da
poduzme.
toga Tripuna nije talijanska, to nama svjedoči
No toga nije bilo, jer naši su narodnjaci vr-
Katekizam izdat po naredbi Biskupa De 0Oleo,
Božićne noćnice, ritualno pjevanje u velikoj sed-
lo obzirni i napram vladi i napram srpstvu. Na-
protiv Europa se zaglušila od srpske vike, pa se
mici, trebnici — Ščavet, što po izrazi njegovoj
i družine, su vremend prećeranosti, ali i nazad
nije čuditi, ako su se neki priviknuli na pju i
primaju je kao istinu.
dvije stotine godina bilo je upotrebljeno; dakle
Nastojmo da se ispravi što se pogriješilo.
ne ište se što nije bilo, traži se da nase ne bude
ostranjeno, hoćemo da naše bude sačuvano u tvo-
S naše strane pako nećemo prestati, da upozoru-
jemo na pogibelj, koja nam prijeti i na namjere,
ru i govoru. Ako smo mi od obreda latinskoga,
ipak nijesmo Talijani, imamo naša osobita prava,
što se snuju, uvjerenjem da vršimo svoju dužnost:
obranu Hrvatske !
Domaće vijesti.
Biskup Strossmayer. — U knjizi što je
izdao g. Loiseau Le Balkan Slave ima tačka o
biskupu Strossmayeru, u kojoj se kaže ko da je
on htio izručiti Hrvatsku nekakvom balkanskom
savezu pod suverenstvom kneza Mihajla. Ova wvi-
jest i prije je kolala po magjarskim i njemačkim
novinama, kad se je htjelo naškoditi biskupu, no
bila je suzbivena.
Ziilosno je da je g. Loiseau tako na laku
ruku primio ovu glasinu u svoju knjigu, koja bi
imala da bude ozbiljna studija. Ali još je žalosni-
je, da se je našao jedan hrvatski list, koji Hrvat-
sku i patrijotizam hoće da učini monopolom po-
litičke špekulacije stanovitog individuuma, pak
se u današnje doba stao sustavno nabacivati na
biskupa Strossmayera i klevetat ga načinom do-
stojnim jedino čeljadi — okolo ovoga lista.
Zagrebački ,Obzor“ u broju od subote u
oštrom priopćenom donosi odlučan demeati Loi-
seauovoj vijesti izjavljujuć, kko je Strossmayer
uvijek imao za program, da se Hrvatske zemlje
u okviru monarkije združe i oslobode gospostva
drugih naroda.
Zagonetka. — ,Il Dalmata“ javlja da se
u Spljetu nastanio liječuik dr. Italo Boxich. Iza-
zivljemo filologe neka pročitaju ovo prezime, Pr-
vobitao moralo je biti Božić ili Boksić, ali prije
Božić, pak ga je gosp. Italo (anzi Italianissimo)
evo potalijančio. — Onomadne na procesu u Milanu
radi pobuna morao je da odgovara neki dottor
Lallici, iz Dalmacije koji je sam priznao, da se
prvobitno zvao Lalić.
Ovako se stvaraju dokumenti dalmatinske
talijanštine.
Povodnja u Zagrebu. — Za oštećenike
u zagrebačkoj povodnji kupe se po Hrvatskoj li-
jepi prinosi.
Značajan pojav. — Prigodom zadnjih tu-
žakanja dra. Franks, o kojim nam se grusti i go-
voriti, ima ,Hrvatska Domovina“ lijep članak pod
gornjim naglovom, u kome, spominjuć tužbu g
Mile Starčevića proti nekim pravašima, koja je
tužba povučena, jer se izmiriše, dokazuje kako bi
se stari pravaši u svemu i svačemu složili, da ni-
je prsta dra. Franka. I sada, veli, u klubu stran-
ke prava sve je složno i mirnu otkad Franka ta.
mo nema, a ko se ogriješio o načelo — kao dr.
Potočnjak — ide iz stranke bez buke i vike, Ali
narod hrvatski u Banovini, upoznao je ,čisto“
spletkarstvo, pak mu ne ide na lijepak.
Zadnja riječ dra Lovra Monti-a. — Iz-
dala ujedinjena omladina u Spljetu. Cijena 20 nove.
kako bi rekli šupljoglave Povlasnice, dužnost nas
veže uzdržat ih, i gdje su ma žalost i ma štetu
duhovnu usanule, probudit ih na bolji život i nje-
govati, a to sve u smislu Grande munus, ako ne
mislimo pripravljati tlo irredenti. Kako rekoh u
početku da Franjevac De Grassi i Kanonik širu
talijanštinu, a budući De Grassi otišao, ostaviv
oporuku njegovoj braći, da se isto ponašaju ka-
ko je on njima dao primjer, i toga radi oni po-
zivi, koje su malobraćani kotorski razaslali sve-
ćenstvu za osobitu svetkovinu njihove Crkve u
talijanskome su jeziku! Ne puštam se na dulje
jer plačem zbog njihove zanesenosti .
Iz Kotora, 20 Juana.
Nema ni mjesec dana, da je potresla svako-
ga amo vijest, da nepoznati zlikovci pokradoše
zlato 1 urese sa Bi. Gospe od Začeća u Stolnoj
Crkvi sv. Tripuna, a već se jutros prosu po Ko-
toru crni glas, da noćas nepoznati zlikovci pokra-
doše franjevačku Crkvu sv. Klare, odnesavši zlato
i dragocijenosti sa slike Bi. Gospe i sa sv. Antu-
na od Padove. Ovi ponovni slučaj ovako sveto-
grdne kragje u razmaku malo dana, svakoga je
uprav iznenadio. Svak se pita, a gdje smo? Gdje
je policija, gdje li žandarmarija? Bolje bi bilo
malo više paziti na noćne skitalice, — na javnu,
opću sigurnost.
===
Česi o dualizmu.
U jednoj od zadnjih sjednica zastupničke kuće
u Beču uzeo je bio riječ bivši potpresjednik par-
lamenta i jedan od vogja mladočeške stranke, dr.
Kramarž, da istakne stanovište Čeha naprama op-
ćem položaju u monarhiji. Znalo se unaprijed da
će govoriti i njegov govor, i ako često krat pre-
kidan bukom opozicije, primljen je ipak kao važna
izjava stranke.
Dr. Kramarž govorio je o svemu po malo,
pak je došao i na pitanje dualizma. Za nas je vr-
lo zanimivo kakovo je stanovište zauzeo naprama
njemu. Evo tekstualno prijevoda :
»Dr. Menger pozvao se je na Poljake i pitao ih,
kako mogu da idu zajedno s nama, koji hoćemo propast
dualizma. Ja koustatujem, da je naš državopravni program
u adresi češkog saboga opetovano iznešen, da u njemu ne
ima ni riječi protiv dualizma, da smo mi toliko zabavlje-
ni & uregjenjem putarnjih odnošaja u ovoj državnoj poli,
da mi ni is daleka ne mislimo, kako bi se dualizam sru-
šlo. Ja mne pojmim odvažnosti dra. Mengera, koji nam
spočitava, da mi hoćemo propast dualizma. Vi ste sami
dualizam u najveću pogibelj time doveli, što ste opstruk-
ciju proveli proti nagodbenome provizoriju,“
Ovdje g.dr. Kramarž ne samo nije protiv dua-
lizma, nego sa u neku ruku i brani. Bilo bi vrlo
zanimivo, da je gosp. dr. Kramarž pripovjedio ka-
ko Česi misle u dualizmu ostvariti svoje narodne
i državopravne težnje.
Pogled po svijetu.
Položaj u Austriji. — Praške svečanosti
još su više zbližile Čehe, Poljake, Rusine, Sloven-
ce i Hrvate, dakle parlamentarnu desnicu, Ova o-
kolnost, što se tamo uzajamno prizuavalo pravo
slavenskim narodima na obranu, a i megjusobna
se pomoć nudila, još će jače užeći usijane glave
staji Nijemaca. Zadnjih dana čuje se, da će
grof Thun pozvati ozbiljno Nijemce i Čehe na iz-
mirenje, a ne uspije li, ko što po svoj prilici i
neće, da je očekivati velikih promjena u Austriji.
Kakove će biti te promjene još se ne zna, no Ma-
gjari postojano tvrde, da će ustav biti Preinačen.
Ako je to istina —- & naši zastupnici moraju da
ispitaju — dužnost je Dalmacije, da se pobrine,
e se ne bi ovom promjenom njezino provizorno
slanje utvrdilo, nego da se konačno riješi.
Izbori u Njemačkoj obavljeni su, preo-
ošte 188 užih izbora. Socijaliste zadobi
rova u au glasovima sadvišiie zadnje dobo
re
+ Poljaci izgubiše 6 zastupnika. ako ih u užim Za tamburaše. — Izašle
zlato, Ima li izborima ne nadoknade, Teška je njihova bo g A uiledeće. naje
rodnu, stvar? Nikakve, osvem što, se slabi hrrat+ | užasan im pološaj o a o ae Porha i da. Valcer, Cjena Bi 10. — i Bnenaja Še
stvo, koje O tita sio da po U Franceskoj. — Još se alje riješila fran. Polka. nč. 30, — 3. Teratih alor