O DUBROVNIKU 17 Septembrs: 1898.

 

   

List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravmšteu lista: na godinu for. Pretpišita i oglasi plaćaju se upravi ,Crveno Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje. sa
4:50, na po godine tior. 2:25 ; za sa em u kuću i sa Austro-Ugarsku, | i utužljivi, a dopisi šalju:se Uredništva, e
i Bosnu Hercegovinu s poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50 ; sa inozemstvo Za eglase, priopćeno, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se |

, 4:50, i poštarski troškovi. : 1
ai Pojedini broj stoji 10 nov& Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.

je predbrojen i za došasto polugodište. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. |

 

 

  

Jadna Kraljice!

Baš iz srea svakomu poteče usklik, kad se
prosula hitrinom munje kobna vijest, da su groz-
non, nasilnom smrti pogubili milu, čednu, bogo-
ljubnu našu Kraljica! Jadna Kraljice!

Ko bi joj bio rijet, kad puna čara, miline,
iladosti, krijeposna, tiha, blaga, pregje na pre-
stolje uz viteškog našeg Kralja? Kada  uzanj
proputova krasnu Italiju, svukud najvećim straho-
počitanjem i ljubavi pričekana i pozdravljena ?
Kad sasma prosto odjevena, a gizdava u ponosu
svome, pregje ispred naših zatravljenih očiju po-
sred Dubrovnika? Kad prisustvova veličanstvenoj
krunitbi u Budimu ? Kad radostno pričeka i ogrli
milu nevjesticu a dragomu sinu svomu? Bože!

nedokučivi su puti tvoji!
Puna čaša čemera ojadila dušu njenu. Stra-

danje iza stradanja pritislo gvozdenom rukom ni-
ježno nje srce. Vihar iza vihra rastrgao ono uhva-
nje, koje je hrabrilo, koje ju sokolilo. Nevolja iza
nevolje presahnula vir suza.

U crno se ovila; mrtva svijetu, živa Bogu.
'Teškim svojim bolima tražila lijeka i pokoja u
samoći, u tugjijem krajevima. Sjajne prestave ka-
zališta, veselje dvora, iskrene poklone podanika,
sućutuo poštovanje inostranača izbjegavala. I crne
oblačine oblijeću nebom, ustrave jadne umrlike,
ali ipak tračak sunca prodre i oveseli zemlju, ta-
ko i po koji tračak svijetlila, utjehe, dopro bi do
milostive njezine duše, kad bi ogrlila veličanstve-
nog druga, ili mile kćerke i unuke. Pak opet bi
sjeta i tuga ovladala. Jadna Kraljice!

Tužna i nevoljna, jur u godinama, posve
otugjena politici i svakom društvu, iskreno saža-
ljivana i ljubljena, kako da pritegoe ičiju pažoju
na sebe, a kamo li okrutnu ubilačku ruku ?

Ipak što bi ljudska pamet osudila za nemo-

guće, dogodi se! Razvratnik talijanac zdimi bode-

ASINNNENANNNENNNNSANNNNNNAFNINNSSNSS> TRST RI ENSRANNNNNNM
PODLISTAK

sed OOO E M GOOO

PRI GROBU
NEMILO UBIJENE MILE NAŠK

GEŠARICE i KRALJICE
JELISAVE

Sonet
Iz dubine pskljenoga adi,
Iz prikrajka razvratooga legla,
Sa buništa bozvjerakoga smrada,
Pogana je noman na Te segls.

 

žem milu i dobru našu Kraljicu, i ona zaglavi
mučeničkom smrti.

Da mučeničkom smrti! Jer ništa drugo ne-
gu vlast koju je imala, bezbožuu je raku oružala ;
sveta pomast, kojom je u Božije ime bila posve-
ćena, potakla je zvijersku dušu. Skot pripa ao
onoj pakljeaoj rulji, koja se zaklinje salomiti že-
zla, rastrgati krune, poplesati znamenje spasenja,
uništiti red i poredak, od čovječanstva učiniti
divlju zvijerad da se kolje i ubija. Skot pripadao
onoj družbi, koja je u prošlom vijeku slavila sla-
vlje uz osječenu glavu tužaoga kralja Ljudevita
XVI, i još tužnije naše Nadvojvotkinje Marije
Autoniete |

Posve smo uvjereni da mučenička kruna
posred raja resi vrijednu, dobru i milu našu kra-
ljicu, dok mi u crno oviti, ražalošćeni, ucvijeljeni
molimo spas velikoj ojagjeloj nje duši.

A istodobno upiremo suzne i bojažljive na-
še oči na viteškog našeg Kralja, da mu pri ne-
nadaoj priteskoj kušaji dobri Bog pomogne, a
duboka naša bol doprinese i ako samu kapljicu
utjehe; te kako vaši stari i mi iz svega grla vi-
čemo; moriamur pro rege nostro, ne da ga oču-
vamo od neprijatelja, nego od one razvratae čete,
koju se uz nemoral i pod izlikom slobode to već-
ma širi, te je zarazila mnoge narode, & ne dao
dobri Bog da se i nas zahvati. Vjera nalaže po-
štovanje i odauost; te budemo li vjeru štitili i ši-
rili, tim ćemo od nas odalečiti onu kugu, koja
je ugušila u nesretnicim svako ljudsko čuvstvo,
te od njih stvorila uajopasniju najgrozniju u svi-
jelu neman: razumnu hijenu.

 

O aneksiji Bosne.

Sarajevo, 10 Septembra.
Od dulje vremena mi Muslimani zaiutereso-
vani smo u velikoj mjeri o pitanju aneksije Bosne

i Hercegovine sa habsburškom monarkijom. Svi
E=a AaEĐa=—=—=—=—=EU«a=E>E«COCOO"S I

VI. kateketski sastanak u Djakovu.

Djakovo, i da ne bude po sebi krasno, xname-
nito je 640 imade sreću, da u svom krilu posjeduje
najveličanstveniji hram božji i najvišeg muža na
balkanskom polu-otoku.
kui SSS VS SRS IA 0

injevaju histor u u Sla vu, uspome-
nu koje, neće izbrisati nit grezica vjekova, nit
žestoki napori kivnih nasih dušmana.

Djakuvo je, širom svijeta, tako proglašeno,
da svakovrani velikani europejski, žuro se u Dja-
kovo, da se nagledaju onog divnog templa, u go-
tičkom stilu, i naslušaju, mudce Strosmajer-ove
' Slavonstvo 86 divi Strosmajer-om, kao naj-
većim svojim dobrotvorom, a strani stijet u dO

uvigjavniji muhemedanci u okupiranim stijena:

predvigjali su od dugo vremena, da je u interesu
našega elementa, da se ostvari aneksija, ali s t8-:
kim važnim pitanjem nijesmo imali dovoljno ku- ;

raža, da ga mi prvi potaknemo, Nijesmo znali ka-::;

ko se o tome misli u Carigradu. Još od lanjske:

godine neki naši počeli su pokušavati da ispipa- :;

ju kako tamo misle.
Na ovo je odgovor bio ono znamenito pismo

turskoga državnika, koje ste Vi,; gospodine ured- .

niče, u Vašem cijenjenom lista donijeli,.,te koje je
namijerno dato u javnost radi nas u okupiranim
zemljama, tako da smo mi uvjereni da. isto:miš+
ljenje o aneksiji vlada u Carigradu, kao i kod u-,
vigjavnijih ljudi u našoj domovini.

Iz onog pisma navešću ovdje nekoliko reda- :,

ka, da se na njegovu znamenitost osvrnem i da

ih po mome shvaćanju razjasnim, da i prostiji Mu- . ,

slimani budu razumjeti njihov smisao;

,Za Ehli Islam a Bosni i Hercegovim, danas ne.
preostaje drugo, nego da iskreno pruži ruku habsburškoj _

monarkiji, koja je danas jamstvo za naš opstanak ne s&-
mo u okupiranim zemljama, nego i za sami opstanak na-
še carevine u Europi. Ebli Islam u Bosni i Hercegovini
treba da smatra za svetu dužnost: branit današnju vladu

od svik napadaja kao što je branio prije okupacije tur«

aku vladu, pa ako to bude. potrebno i mačem u ruci dig. ,
nite se i pokažite joj svoju vijernost. Budite uvjereni :
svaka akcija koja je naperena protiv austrijske monarki-
je danas u okupiranijem zemljama od Srba, ista je nape“

rena i protiv Muslimana u okupiranijem zemljama. Jasna /.

je težnja Srba protiv današnje okupacijone vlade, jer nji+
hova dauašnja borba nije ništa drugo nego istisnuti &us-.
trijsku vladu iz Bosne i Hercegovine, da im je lakše do-
ći do stare Srbije i Makedonije. Ali Austrija je oni ziđ
koji oni neće provalit i zato je naša dužnost i to prepo<
ručujem svojoj braći u okupiranijem zemljama: da iskre.
no pruže ruku monarkiji i da je podupiru proti svakih

napadaja bilo s vini, bilo unutra. jer podupiraći nju po» .,

dupirete svoje interese,“

Daklo stvar _je jasna kako se u Carigradu _
misli o aneksiji Bosne i Hercegovine, jer je nama .
svima, koji smo se zainteresovali saznati kakvo
raspoloženje vlaia u turskim mjerodavnim krugo-.
vima 0 aneksiji, jasno da je ono pismo nadahnu- .

je imao, nezasluženu sreću, da ga upoznade
u vise prigoda, u njegovu dvoru, da se di
govu sveo dubokom nauku, njegovoj darovi»—
toj rijččitosti, njegovim duhovitim još

njegovu promicavum žaru za domovinu, njegova
apostolskom zanosu za Vjeru, njegovu dabokom

uvjerenju u našu bolju budućnost, njegovoj mla- .

deuačkoj šali i sviježoj spomeni davnih dogadjaja,
tO O" ME saštvćiivi Vahšjel

\ i
jer on još iko Rldičišbos GO TA mlade-

načkim i po mladenačku |
ken čbua na a ilo

      
    
     
  

uživa, iek_00
Vrhom puna mjera tvojih jada, u a (vo damoroda i najam- u ja. bom 1
: Mu oomila dušu nije stegla ;- čajnljeg političara. koločosti ro ORO
+ > Od 1ismoga bijesa, ne od glada strosmajer je providencijalni ,pojav u Sla- "MOGA
Tebe rani: i Ti 'si podlog)d, venstra, komu je da svojom kršćan- njeg mi
slagisaška | Nećiij sa 10000 mi ljuba i umom, avojim p
Blaga dušo, mučenice prava&l omorvdaim Ros PANAMA e, &gusnute nad
'(C'jeli svijet stravljen » pogibije kgsaprist anongi sabran Meste
 Grozne : 4 om u-
Grozne Tvoje, kliče: pokoj! slava! e Reba PA ie

: Podamici, koje tuga bije,
Vape Onom, te nam dobra dava,
skorjeui, Bože, krvopijet "
0 | A

 

1+