O DUBROVNIKU 17 Septembrs: 1898. List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravmšteu lista: na godinu for. Pretpišita i oglasi plaćaju se upravi ,Crveno Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje. sa 4:50, na po godine tior. 2:25 ; za sa em u kuću i sa Austro-Ugarsku, | i utužljivi, a dopisi šalju:se Uredništva, e i Bosnu Hercegovinu s poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50 ; sa inozemstvo Za eglase, priopćeno, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se | , 4:50, i poštarski troškovi. : 1 ai Pojedini broj stoji 10 nov& Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust. je predbrojen i za došasto polugodište. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. | Jadna Kraljice! Baš iz srea svakomu poteče usklik, kad se prosula hitrinom munje kobna vijest, da su groz- non, nasilnom smrti pogubili milu, čednu, bogo- ljubnu našu Kraljica! Jadna Kraljice! Ko bi joj bio rijet, kad puna čara, miline, iladosti, krijeposna, tiha, blaga, pregje na pre- stolje uz viteškog našeg Kralja? Kada uzanj proputova krasnu Italiju, svukud najvećim straho- počitanjem i ljubavi pričekana i pozdravljena ? Kad sasma prosto odjevena, a gizdava u ponosu svome, pregje ispred naših zatravljenih očiju po- sred Dubrovnika? Kad prisustvova veličanstvenoj krunitbi u Budimu ? Kad radostno pričeka i ogrli milu nevjesticu a dragomu sinu svomu? Bože! nedokučivi su puti tvoji! Puna čaša čemera ojadila dušu njenu. Stra- danje iza stradanja pritislo gvozdenom rukom ni- ježno nje srce. Vihar iza vihra rastrgao ono uhva- nje, koje je hrabrilo, koje ju sokolilo. Nevolja iza nevolje presahnula vir suza. U crno se ovila; mrtva svijetu, živa Bogu. 'Teškim svojim bolima tražila lijeka i pokoja u samoći, u tugjijem krajevima. Sjajne prestave ka- zališta, veselje dvora, iskrene poklone podanika, sućutuo poštovanje inostranača izbjegavala. I crne oblačine oblijeću nebom, ustrave jadne umrlike, ali ipak tračak sunca prodre i oveseli zemlju, ta- ko i po koji tračak svijetlila, utjehe, dopro bi do milostive njezine duše, kad bi ogrlila veličanstve- nog druga, ili mile kćerke i unuke. Pak opet bi sjeta i tuga ovladala. Jadna Kraljice! Tužna i nevoljna, jur u godinama, posve otugjena politici i svakom društvu, iskreno saža- ljivana i ljubljena, kako da pritegoe ičiju pažoju na sebe, a kamo li okrutnu ubilačku ruku ? Ipak što bi ljudska pamet osudila za nemo- guće, dogodi se! Razvratnik talijanac zdimi bode- ASINNNENANNNENNNNSANNNNNNAFNINNSSNSS> TRST RI ENSRANNNNNNM PODLISTAK sed OOO E M GOOO PRI GROBU NEMILO UBIJENE MILE NAŠK GEŠARICE i KRALJICE JELISAVE Sonet Iz dubine pskljenoga adi, Iz prikrajka razvratooga legla, Sa buništa bozvjerakoga smrada, Pogana je noman na Te segls. žem milu i dobru našu Kraljicu, i ona zaglavi mučeničkom smrti. Da mučeničkom smrti! Jer ništa drugo ne- gu vlast koju je imala, bezbožuu je raku oružala ; sveta pomast, kojom je u Božije ime bila posve- ćena, potakla je zvijersku dušu. Skot pripa ao onoj pakljeaoj rulji, koja se zaklinje salomiti že- zla, rastrgati krune, poplesati znamenje spasenja, uništiti red i poredak, od čovječanstva učiniti divlju zvijerad da se kolje i ubija. Skot pripadao onoj družbi, koja je u prošlom vijeku slavila sla- vlje uz osječenu glavu tužaoga kralja Ljudevita XVI, i još tužnije naše Nadvojvotkinje Marije Autoniete | Posve smo uvjereni da mučenička kruna posred raja resi vrijednu, dobru i milu našu kra- ljicu, dok mi u crno oviti, ražalošćeni, ucvijeljeni molimo spas velikoj ojagjeloj nje duši. A istodobno upiremo suzne i bojažljive na- še oči na viteškog našeg Kralja, da mu pri ne- nadaoj priteskoj kušaji dobri Bog pomogne, a duboka naša bol doprinese i ako samu kapljicu utjehe; te kako vaši stari i mi iz svega grla vi- čemo; moriamur pro rege nostro, ne da ga oču- vamo od neprijatelja, nego od one razvratae čete, koju se uz nemoral i pod izlikom slobode to već- ma širi, te je zarazila mnoge narode, & ne dao dobri Bog da se i nas zahvati. Vjera nalaže po- štovanje i odauost; te budemo li vjeru štitili i ši- rili, tim ćemo od nas odalečiti onu kugu, koja je ugušila u nesretnicim svako ljudsko čuvstvo, te od njih stvorila uajopasniju najgrozniju u svi- jelu neman: razumnu hijenu. O aneksiji Bosne. Sarajevo, 10 Septembra. Od dulje vremena mi Muslimani zaiutereso- vani smo u velikoj mjeri o pitanju aneksije Bosne i Hercegovine sa habsburškom monarkijom. Svi E=a AaEĐa=—=—=—=—=EU«a=E>E«COCOO"S I VI. kateketski sastanak u Djakovu. Djakovo, i da ne bude po sebi krasno, xname- nito je 640 imade sreću, da u svom krilu posjeduje najveličanstveniji hram božji i najvišeg muža na balkanskom polu-otoku. kui SSS VS SRS IA 0 injevaju histor u u Sla vu, uspome- nu koje, neće izbrisati nit grezica vjekova, nit žestoki napori kivnih nasih dušmana. Djakuvo je, širom svijeta, tako proglašeno, da svakovrani velikani europejski, žuro se u Dja- kovo, da se nagledaju onog divnog templa, u go- tičkom stilu, i naslušaju, mudce Strosmajer-ove ' Slavonstvo 86 divi Strosmajer-om, kao naj- većim svojim dobrotvorom, a strani stijet u dO uvigjavniji muhemedanci u okupiranim stijena: predvigjali su od dugo vremena, da je u interesu našega elementa, da se ostvari aneksija, ali s t8-: kim važnim pitanjem nijesmo imali dovoljno ku- ; raža, da ga mi prvi potaknemo, Nijesmo znali ka-::; ko se o tome misli u Carigradu. Još od lanjske: godine neki naši počeli su pokušavati da ispipa- :; ju kako tamo misle. Na ovo je odgovor bio ono znamenito pismo turskoga državnika, koje ste Vi,; gospodine ured- . niče, u Vašem cijenjenom lista donijeli,.,te koje je namijerno dato u javnost radi nas u okupiranim zemljama, tako da smo mi uvjereni da. isto:miš+ ljenje o aneksiji vlada u Carigradu, kao i kod u-, vigjavnijih ljudi u našoj domovini. Iz onog pisma navešću ovdje nekoliko reda- :, ka, da se na njegovu znamenitost osvrnem i da ih po mome shvaćanju razjasnim, da i prostiji Mu- . , slimani budu razumjeti njihov smisao; ,Za Ehli Islam a Bosni i Hercegovim, danas ne. preostaje drugo, nego da iskreno pruži ruku habsburškoj _ monarkiji, koja je danas jamstvo za naš opstanak ne s&- mo u okupiranim zemljama, nego i za sami opstanak na- še carevine u Europi. Ebli Islam u Bosni i Hercegovini treba da smatra za svetu dužnost: branit današnju vladu od svik napadaja kao što je branio prije okupacije tur« aku vladu, pa ako to bude. potrebno i mačem u ruci dig. , nite se i pokažite joj svoju vijernost. Budite uvjereni : svaka akcija koja je naperena protiv austrijske monarki- je danas u okupiranijem zemljama od Srba, ista je nape“ rena i protiv Muslimana u okupiranijem zemljama. Jasna /. je težnja Srba protiv današnje okupacijone vlade, jer nji+ hova dauašnja borba nije ništa drugo nego istisnuti &us-. trijsku vladu iz Bosne i Hercegovine, da im je lakše do- ći do stare Srbije i Makedonije. Ali Austrija je oni ziđ koji oni neće provalit i zato je naša dužnost i to prepo< ručujem svojoj braći u okupiranijem zemljama: da iskre. no pruže ruku monarkiji i da je podupiru proti svakih napadaja bilo s vini, bilo unutra. jer podupiraći nju po» ., dupirete svoje interese,“ Daklo stvar _je jasna kako se u Carigradu _ misli o aneksiji Bosne i Hercegovine, jer je nama . svima, koji smo se zainteresovali saznati kakvo raspoloženje vlaia u turskim mjerodavnim krugo-. vima 0 aneksiji, jasno da je ono pismo nadahnu- . je imao, nezasluženu sreću, da ga upoznade u vise prigoda, u njegovu dvoru, da se di govu sveo dubokom nauku, njegovoj darovi»— toj rijččitosti, njegovim duhovitim još njegovu promicavum žaru za domovinu, njegova apostolskom zanosu za Vjeru, njegovu dabokom uvjerenju u našu bolju budućnost, njegovoj mla- . deuačkoj šali i sviježoj spomeni davnih dogadjaja, tO O" ME saštvćiivi Vahšjel \ i jer on još iko Rldičišbos GO TA mlade- načkim i po mladenačku | ken čbua na a ilo uživa, iek_00 Vrhom puna mjera tvojih jada, u a (vo damoroda i najam- u ja. bom 1 : Mu oomila dušu nije stegla ;- čajnljeg političara. koločosti ro ORO + > Od 1ismoga bijesa, ne od glada strosmajer je providencijalni ,pojav u Sla- "MOGA Tebe rani: i Ti 'si podlog)d, venstra, komu je da svojom kršćan- njeg mi slagisaška | Nećiij sa 10000 mi ljuba i umom, avojim p Blaga dušo, mučenice prava&l omorvdaim Ros PANAMA e, &gusnute nad '(C'jeli svijet stravljen » pogibije kgsaprist anongi sabran Meste Grozne : 4 om u- Grozne Tvoje, kliče: pokoj! slava! e Reba PA ie : Podamici, koje tuga bije, Vape Onom, te nam dobra dava, skorjeui, Bože, krvopijet " 0 | A 1+