| druge gragjevine, k0 da opća poplava prodreči
nemilo kroz naše gradove, varoše, sela i livade
svaki temeljni kamen, svaki stup svaku uspome-
nu u more je zakopala. Ah ne, to neće biti: u
srca naša je usagjena duboko predaja našijeh sta-
rijeh, praotaca, u našoj pameti ostat će živa na-
pisata i svaka crta povijesti, koja će se predajom
ostaviti potomstvu, eda bolje, eda jumačnije, eda
čvrstije uči prošlosti, ostavi upisano sadašnje sta-
nje, ne tojagom, niti čibukom, da li perom i glat-
kijem rukavicama, kako se pristoji potomstvu ve-
likijeh junaka i glasovitijeh branitelja svoje zem-
lje. Budimo umjereni, i ne dirajmo u tugje, da li
pripoznajmo svačija prava, svačiju povijest i ne-
mojmo geologiju kovati na svoj način, recimo
pravo, ane budite ko vrabac u gnjezdu a
okelj.

Pile, 22 oktobra.

U broju 41. dneva 9. oktobra t. g. ,Du-
brovnika“ čita se šepavi dopisić megju gradskim
vijestima s Pila, koji se bavi imenovanjem novog
župnika za Pile, Ploče i pripadajuću okolicu. Do-
pis, kaže ,D.“ da je s Pila, a i mi smo 8 Pila
i ne mislimo onako, a kao Pilarski domorodci
ne možemo proždrijet je, da se ,D.“ u imenova-
nje novog župnika (što on tu ni malo ne ulazi)
miješa. To mje ,D.“ posao ma ni za dlačicu.
Crkva opose, politika ,D.“ opose. Čitamo da je
imenovan župnikom neki Jeričević, mi smo ga
slučajno upoznali 1 znamo da je to vrijedni dn.
Frano Jeričević, mladi, nadobudni čovjek, pjesnik
i zanosan za sve, što ja lijepo, plemenito i ko-
risno; a znamo da ga i širom Dalmacije, pa i
dalje čitalačka publika pozna za osobu, koja se
je istakla poznavanjem 1 njegovanjem bogoslovnih
kreposti, što se nama i hoće, a ne prelekcija ,D.“
Nego mi razumijemo ,D.“, on ne žali što je ku-
rija pretpostavila njega mlagjega, već što se Je-
ričević ne ističe srpstvom, a da je takov, bio bi
mu ,D.“ do sada više tamjana izgorio, kadeći
ga kao novog pobornika na srpskom polju, nego
li “će ga se u cijelu godinu po katoličkim crkva-
ma potrošit; pa da je i stoprv jučer bio rogjen.
A tom bi prigodom ,D.“ bio za stalno našao
svrdlu ručicu.

»D.“ se čadi da kurija ima tako malo obzi-
ra prama zaslušnijim, stavnijim i priličnijim pa-
rokima.“ Nije sami dn. Frano Jerićević bio na-
tjecatelj. Bilo ih je više, i po tom kad je izbor
pao na Jeričevića, stalni smo da su na kuriji
pomnjivo proučili pitanje prije nego li su izrekli
svoj sud; a znamo i to da na kuriji ne sjede ču-
ci, ni ludorije, nego učene sijede glave kakovih
nema oko štamparije ,D.“. A u zadnju govoriti
o jednoj osobi, biva o njegovijem nazorima, ga-
slugama i stavnosti, kada se tu osobu lično ne
poznaje, više je nego prosto klevetanje. Po ,D.“
malo je vrijeme od 10 god. da se postane zaslu-
žan i stavan i priličniji za kakovu svrhu, a to
kad je čovjek već na 34 godini, onda pitamo m.
kad je ono doba da se čovjek može kazati, da je
za kakav posao ili svrhu sposoban? Jer bismo
onda njemu, još kržljavu žmurku mogli doviknuti;
umedice cura te ipsum.“ Pilar.

Pogled po svijetu.

Položaj u 4ustriji. — Većina je po svim
svojim klubovima zaključila solidarnost u poslu
nagodbe, Česi i Hrvati-Slovenci predase ministru
presjedniku memorandume svojih zahtjeva. Opće-
nito se drži, da će štogod biti uvaženo.

U Franceskoj je komora bacila Brissonovo
ministarstvo radi Dreyfussova pitanja. toga
ministar rata general Uhanoine dao je ju,
er se slaže sa svojim drugovima, 0 —i- Šu, 8
ussa. U Franceskoj je velika nestalnost, i se
boje da će doći do državnog udara proti repu lici.

Fašoda u Africi zanima sada cijeli svijet.
Engleska i Franceska još se glede nijesu na-
nego se dapače obje na svu hitaju oboru-

hrgjav znak. Listovi pišu, da
koji je 0th Qhih 002 A A
o rata neće doći, aliu

slučaju Rusija bi stala uza svoju saveznicu,

   

koji je svršio bogoslovija na &venčilištu u Gradcu ;

po narodnom čuvstvu uvijek se je dičio imenom
hrvatskim i bio je svegi osvjedočeni pravaš. Mi
ga iz bliže poznamo kao razborita i značajna r0-
doljuba, pa čestitamo Rćanima na ovoj steče-
vini, s kojom, nadamo ge, biće potpuno zadovolj-
ni. Dum Gjuru pak želimo svaku sreću u novoj i
velevažnoj parokiji !

Pišu nam iz Stona: — Danas na 22 0. mj.
odalečio se od nas drugi učitelj g. Pero Gašić
poslije šest godina boravka megju nama. Dok ža-
limo njegov polazak, radujemo se braći Župljani-
ma u Mlinima, jer u njemu dobivaju učenog uči-
telja, dobrog rodoljuba i poštenog gragjanina Ko-
liko je amo bio poštovan i ljubljen, najbolje svje-
doči odabrana kita, koja ga do parobroda isprati,
neka je u kasno doba noći parobrod odlazio. Tam-
buraški dilektanti, kojim je gosp. Gašić bio za-
četnik i učitelj, pri polasku odigraše mu u počast
lijepih komada u kavani N. Baća i na obali. Još
jednom, mili Pero, kliču ti živio odani — Stonjami.

Kalendari. — Počeli su dolazit kalendari
za 1899. Prvi nam je osvanuo Bog i Hrvati od
naklade Antuna Scholza u Zagrebu. Ovaj kalen-
dar ukrašen lijepim slikama, raznovrsnim štivom
i šematizmom vrijedi broširan 50 novč.

i

Za carinarsku ekspozituru u Župi. —
Pišu nam iz Župe: Onomadne jedan Stonjanin do-
nio u mlin da samnije vreću kukuruza od 46 kg.
koja nije bila rascarinjena. Financa mu zaustavi
vreću i čovjek, premda se drugi izjaviše spravni
za nj položiti jamstvo, morade s parobrodićem u
Dubrovnik, gdje su mu činili platit malo novčića,
a onda opet s vrećom natrag. Ovih se slučajeva
a Mlinima često dogagja, jer tamo su velike tvor-
nice i naroda odasvud dolazi, Zato se obraćemo
financijalnom ravnateljstvu, s molbom, a da bi u-
redilo u Mlinim, ako i ne carinarski ured, & ono
barem neku vrst ekspoziture, t. j. dalo moć, da
se ova carina može naplaćivat na licu mjesta bez
druge dangube i troška.

Nagrada. — Oni češki novinar koji je
Nar. Listy* toliko pisao proti Hrvatima, a u pri-
log Srba, g. Holeček, bio je od knjaza Nikole I.
odlikovan Danilovim redom III. stepena. Megjer
smo mi pravo imali kad smo toga hrvatofoba po
zasluzi i vrijednosti ocijenili. Da se pak na Ceti-
nju prama Hrvatima ,bratski“ podnašaju — to je
stara stvar.

Neutralnost. — Na zadarskoj konferenciji
dum Iva Prodana osudili su maticu stranke pra-
va (zašto Bog bi znao !) odobrili frankovstvo (salj-
da zato što dobro služi Magjaronstvu ?) i izjavili
se — neutralnim ! Ovo je posebna logika i pose-
bna ,neutralnost“, koju mi ne možemo da razu-
mijemo. Nama se čini da ova nkonferencija“, sazva-
na na svoju ruku, naviješta razdor & ne neutralnost.

Gradska Kronika.

Lične Vijesti. — U Dubrovniku je na do-
pustu dvorski savjetnik kod dalm. Namjesmištva
g. Niko Nardelli, i sadržaće se nekoliko

. Izbor zastupnika. — Smrću našeg nepre-
žaljenog Vlaha DeGiulli ostao je ispražnjen izbor-
ni kotar grada Dobrovnika za dalmatinski sabor.
Naknadni izbor obaviće se na 19 Decembra o. g.

Gordon Benett vlasnik ,New-York-Heralda“
bio je u srijedu na prolasku mimo Dubrovnik sa
svojim yachtom, ma kome je ovamo doveo iz Sta-
rogagrada O. Dalmacija Franetovića, negdašnjega
čuvara Lokruma.

Pir. — Naš čestiti prijatelj gosp. Niko Ko-
bila priglednik ,Blagog Djela“ oženio se u srijedu
sa dražesnom gji.com Darinkom Medini. Čestitamo !

Pohvalno. —
rije Bendoni bi udijeljeno mjesnom sa-
kloništu gg. Andro kap, Stanoš kr. 5; Mato Magud
Mašan kr. 5 Albert Bonavia c. k. mjernik kr, 5,
obitelj Ivana Klaića kr. 5,

smrti gosp. Dintra Simonetti isto
zaklona sijela je Dubrovačka Narodna Či-

 

vodene E vrlo. vješto i uz sa
isragi slikarica gji.ca Dome
aaa a Edie imporiali. u

jo format umanji, jer i ako

  

Prigodom smrti gospogje Ma- |

taki mladić da učini u tugjem gradu sa kuksvnih
20 mjesečnih fiorina ? Ako ga obitelj ne
pomognue. ne preostaje mu drugo
hvali na imenovanju, jer se sa i
sebi ne može danas živjeti u okolnostima poštar-
skog vježbenika, koje zabtijevaju da se iokaj pri-
stojno odijeva i opskrbljuje.

Izlog slike. — U izlogu manifaktor4 u du-
ćanu gosp. Stijepa Bravačića, postavio je gosp. I
Scatolini sliku našega pokojnog Viaha DeGiulli,
što ju je on izradio sa ugljenom i poznatom svo-
jom vještinom.

Izmišljotine , Jedinstva“. — Zadnje ,Je-
dinstvo“ puno je izmišljotina o dubrovačkim stva-
rima. Tu se piše da pravaši misle kompromis sa
autonomašima ; tu se svjetuje da se srbi i narod-
njaci nagode (na pora t) i toliko drugijeh lije-

ijeh posala, o kojim Jedinstvo“ obećaje, da će se
loš osvrnut. U nas svak zna da je ovo izmišljoti-
na Stražičićeva, koji je na čudu su čim će napu-
nit list, te iza kako je popabirčio i oplijenio sve
moguće listove, a još mu prostora fali, dade se u
češće na oyakove posle o Dubrovniku. Koliko bi
manje ludosti sadržalo ,Jedinstvo“, da mu dr. Ga-
je Stražičić majstor u
piskaranju bez glave i repa, ali opet ono je preveć.

Da se u buduće progje dubrovačkijeh Hrva-
ta, na čija legja često puta on u Spljetu izmišlja
laži, eda ispumi prostor lista, mi mu savjetujemo
da proširi rubriku Rasličitijeh Vijesti. Tu on mo-
že, ako mu ustreba, natrpati iz raznih listova sva-
kojakih zanimivosti, sa malo truda i uvijek imati
obilnu reservu, ako mu materijala u zadnji čas
premanjka, a nas će poštegjet. Tako bi dobilo i
Jedinstvo“ i mi. Zar nije ovako pošteno ?

Nesreća na parobrodu. — Na parobrodu
Istok dubrovačkog društva, koji je putovao za Fer«
nandinu, bacio se na debelu atlantskom očeanu u
more prvi kapetan g. Glabalo & Pelješca. Uzrok
nepoznat, a svi pokušaji da ga spase ili bar na-
gju ostadoše bezuspješni.

Prodava se Tabakarija u Pilama vlasniš-

tvo društva crevljara na 18 došastog Novembra,._,
Dubrovački parobrodi. — Balkan krcat
na putu za Trst; putem spasio talijanski parobrd
Aurora M. i otpotezao ga iz blizine Sapienza
u Zante. — Beatrice u Irstu popra —
Galeb u Barceloni iskrcava pšenicu iz
Hartington na putu iz Leatha krcat ugljena. —
Istok u Feraandini krca rudu za Englešku. — Na-

pried na putu iz Marsilje za Dunav prazan. —

Oskar krca u Dunavu žito, — Prasat#us na putu
iz Nikolajeva put Marsilje krcat žita. *

Diskoras na Poljani.

Vlaho. — Ti govori što hoćeš, ma je naš dum Andro
bio u Srbiji pričekan kako prinčip.

Ivo. — I ja baš legam u ,Dubrovniku“; potezali su ga
ministri, filozofi, leterati, quasi su se pobili ko će
mu ukazat višu čast,

Vlaho. — A mitropolit da mu je do fotografiju i ispra-
tio ga sve do na dno skala od palacal Tako se dum
Andro vratio iz Biograda zamantran od tolikijeh fe-
sta, Ma reci mi zašto se sve to čini?

Ivo. — Bella questa ! Radi politike. Dum Andro je pošo
tamo da vidi braću, a u sebi biće promislio: chi 88?...
in questi torbidi... eda po rugu i proso rodi. (Valja

da znaš da se je dum Andro rodio u crljenoj košu-
ljici, a jedan put mu se snjela mitra). A ovi nadi,
kako budobe, pisali u Srbija: ,Evo vam, braćo, mu-
he bijele; katoličkog popa Srbina. Malo je štrambo,
* (a može bit da je zato i # nama), ma gledajte uči»
nit što Vas toka, za da mi našijem &mo možemo sa+
sut malo pepela u oči“,

Vlaho. — Tako da oni artikuo poviše akoljence, što su
je dum Andra učinili, nije nego pepeo u oči ?
Ivo. — E nego što? Ma što mislu kako da su ljudi kti-
kumari. U toliko dum Andro je po Beogradu hodio
sablenut od ,bratskoga pričeka“, a sve se okolo

obziro hoće li kapitat ta mitra,

Vlaho. —- Pak? Je li kapitala?

Ivo. — Da je bilo do mitropolita, kako ma je dd
gratiju bio bi mu regalo i nju. Ma ti ovdi, moj
gi, dećidava Rim.

Vlaho. — I dum Andro se vratio puhajući u šako!

počeli pelegrinat u Beograd. Ma...
gu oni. Pišu, viču da ovo svo Ma WN JO
g Sarajevo, Ljubljana sve svjedno s Cetinjem (to je
lo u folju knesa što se sove , Nevesinje“, je si li čtlo ?)
& ovamo ne činu ništa. Naši su se štufali te piuw

 
  
  

Fabris govori; pisat umijem i ja, vo
Vlaho. —l zato u Boogradi Da ne dum Andro po-
lan kako avangvardija ? A ćuj, što pišu, je I bilo u

Milana? rd:

Ivo. — O temu kronaka mući, sa ne komprometit kvestijon,
Ima bit bio. A moše bit da i nije? Oni su gori pit all'e-
utopea i ne zovu alla corte il primo che capita.

Vlaho. — To hoćeš da je nekomu dodavaš, U teliko dum

židraje kme ro Ooo od i dika“

,

sw

4
I
$

8