gashvaćanja, potreba im je inspiratora, a što se psovanja tiče oni su neiscrpljivi: imaju uvijek u pripravi najužasnijih psovaka, najglupljih rječeti- na, kojim obaspu protivnika u nestašici razloga i logike, koja se kod pjih baš osobito ne goji. Martn je kadar nadrljati pet, dvo šest stupaca fraza i rječetina bez ijedne misli. A sretni su kad im kakva nova fraza sine u glavi. Onda se o njoj cijelo jutro govori u redakciji i u kavani, sa ve- likim zadovoljstvom. Ova pisanija bijaše golema nesreća za sta- ru ,Hrvatsku“ i stranka se uvijek na to tužila. Marun i Nikola progjoše s Frankom na ,Hrv Pravo“ i tu Frank proračunano izrabljuje ove nji- hove novinarske sposobnosti“, u koliko se i sam s njima ne služi. U njih ,ošinut protivnika“ ne znači pobit ga dobrim razlozima, nego nablatit ga svakojakim glupostima. Frank zna da ga za te stvari opozicija neće sudu tužiti, da je njome ispod dostojanstva služiti se srestvima njegoviu. On je dobio u ovom imunitet. I zato on užasnom pisa- nijom i psovkama provocira opozicijonalne ljude kroz ove u grdnjam nenatkriljive novinare, eda mu koji oštrije odgovori, a onda ga brzo po no- tom magjaronsko-Spevčevu zakonu potegne na sud. Tako su u Banovini osugjeni po Franku to- liki opozicijonalci, nu on i njegovi mogu i dalje pisat i grdit koliko hoće, njih opozicija ne će na sud povlačiti. Ovo su dakle piskarali onih članaka u ,Hrv. Pravu“, kojim nema primjera u našoj žurnalistici. Dum Ivo Prodan sada to marljivo preštampava u Hrv. Kruni“, koja je postala stovarištem psovaka zagrebačkog frankovluka, u čemu ih još jedini Stražičić sa svoje strane nastoji da dostigne. Li- jepo društvo! — »Hrv. Kruni“ koja toliko brani Milu, što je dobio mjesto odvjetništva u Zagrebu — jedini npravaš“ koji je a glavnom gradu u 14 godina pod Khuenom dobio stallum — spomenućemo zašto šuti o izboru Franka u Peštu? Zar to nije nikakav grijeh? Kako ona tumači, da su magjaro- ni s očitom većinom, ustegnuvši se, ustupili ILI ti- jelo u Zagrebu Frankovcima? Zar to ne dokazuje da su ,čisti“ dobro srestvo Khuenove politike proti patrijotičnoj hrvatskoj opoziciji? Pohvalno. — Na počast blage uspomene pok. Marije Bendoni bi udijeljeno Javnoj Dobro- tvornosti u Cavtatu od M. P. Don Marka Laza- rovića župnika, kruna 4. Uprava zahvaljuje. Hrvati i Slovenci. — Sloga izmegju Hr- vata i Slovenaca neda mirno spavati našijem Sr- bima, koji bi željeli da izmegju ove dvojice na- stanu odnošaji k0 izmegju Srba i Bugara ili Srba i Hrvata. Zadnji ,Dubrovnik“ hinjeno odobrava ovu slogu, samo preporuča Slovencima da se za- uzmu, pa da se uspostavi sloga izmegju Srba i Hrvata. ,Dubrovnik“ se potrudio pak im je i re- cept napisao. Hrvati bi imali da se odreknu svih prava i aspiracija za Bosnu i Hercegovinu i da ove zemlje priznaju srpskim, a onda bi se Tro- jednica bratski podijelila. Ne čudimo se ,Dubrovniku“ na||ovom ape- titu, kad ima nekakav list, koji se zove organom hrvatske narodne stranke, koji Srbima još i više daje, ali na njegovu žalost niko ga ozbiljan oz ne shvaća. Mi se megjutim ne bojimo da će Slovenci nasjesti medenijem riječima , Dubrov- nika“, te poći cijepat Hrvatsku za lijepe oči — posrbljenih Hrvata. Trešnja. — Ovijeh dana osjetili su se jaki udarci trešnje ne samo u Sinju, nego i u Zadru i Benkovcu. ' Nove knj — Piimili smo sa zahvaloo- šću množinu novih publika — Dr. Mirko Mar- g g i : E | i hi : i E slikama i razmjerno vrlo jeftini. To je čitava jed- na biblioteka i kome što treba može po volji izabrati. Balkan dra. Brešćenskoga izašao je u 3 sves- ci, koja sadrži vrlo krasnih rasprava, od kojih će- mo spomenuti onu: Slavenski jezik w katoličkoj crkvi, te baš dolazi u zgodu kad se ova naša sve- tinja bezrazložno toliko zapostavlja. Vladimir Jelovšek izdao je svoje Simfonije, tiskano u Petrinji u tiskari Dragutina Benka u 333 egzemplara. Knjiga se ne prodaje, a sadrži nekoliko pjesama, po kojim, kao po izdanju i po svemu. vidi se, da je pisac pristaša nove književne škole. Nije naša da se upustimo u potanju pri- kazu ove knjige. Bečka knjižara Moritz Perles (Wien I. Sei- lergasse 4) izdala je Vožnje po Dalmaciji, vrlo lijepu i tačnu kartu naše pokrajine sa svim pute- vima i oznakama kud se može proći velocipedom. Ovo je za koturaše vrlo zgodao. Gradska Kronika. Lične Vijesti. — U Dubrovniku borayi o- vih dana barun Chlumetzky bivši ministar i pre- sjednik zastupničke kuće. Na izletu u Konavle poz- dravi ga načelnik Glavić hrvatski, a ovaj negdaš- pji vogja lijevice, ne znajuć hrvatski, odgovori :mu — češki! Eppur si muove! Natječaj. — Prigodom 50godišnjice vladanja Nj. Veličanstva, općina dubrovačka otvorila je na- tječaj na jednu štipendiju od. 300 fior. za jednog siromašnog mladića iz Dubrovnika, koji bi polazio koju višu školu. Natječaj je otvoren do 15 Decembra. Jubilarna knjižica. — Nakladom Dragu- tina Pretnera u Dubrovniku izišla je ova kojiga: 1848-1898 Slava pedesete godine vladanja naše- ga cara i kralja Franja Josipa 1. Spomen-knji- žica. Našoj mladeži priopćio Vid Vuletić-Vuka- sović. Na prvoj je stranici najnovija slika kralje- va, a zatim pisac u 63 stranice vješto i lijepim jezikom crta životopis vladara, s kojim je tijesno spojena povijest monarkije i dobroga dijela Eu- rope za ovo po vijeka vladanja. Cijena je knjižici 30, s poštom 33 novč. O gimnaziji. — Prigodom imenovanja rav- natelja Zavadlala pokr. šk. nadzornikom srednjih škola, dohvatio se je , Dubrovnik“ nekijeh našijeh riječi o pohvažnoj upravi rečenog ravnatelja na ovdješnjoj gimnaziji iza poznatih skandala srpske propagande. ,Dubrovnik“ niječe da je na gimna- ziji ta propaganda opstojala. Ono je bilo godine 1895 i mi smo onda tanko po tanko opisali tu propagandu i označili njezine vidljive i nevidljive začetnike. Urednik »Dubrovnika“ bio je tada još suplenat u Spljetu, pak on sada prekasno dolazi da niječe činjenice, koje onda svi piskarali ,Dubrovnikovi“, ne mogo- še pobiti, jer svjedočanstva djece, koja su se za- vagjala, zatisnuše svakome usta. Nećemo sada , Du- brovniku“ ponavljati one stvari, koje su u nas svi- jem uopće poznate, te je njegov izaziv, nijekapjem nešta što je već dokazano, vrlo naivan. On će imati valjda razloga, da žali prošlog upravitelja, ali roditelji djece bez razlike prispo- dobiće kako je bilo prije, sa onim mirom sto sada u gimnaziji vlada, pa će nam dati pravo. Sinovi srpskih obitelji a sami po osjećaju Srbi, dolaze, uče i izlaze iz škole kao Srbi. lsto tako da je prosto hrvatskim sinovima, da ostanu Hrvati. Mi drugo ne tražimo niti nam treba. Ali prije tako nije bilo, Prije je katedra posrbljivala sinove roditelja Hrvata. Osvada je bila teska, ali Crvena Hrvatska“ ju je i dokazala, tako očito i jasno, da se je moralo nešto učiniti. Posljedice svi znamo. Ovo valjda i boli ,Dubrovnikove“ ljude, ij ladaju više ona vremena, kad su lay da ži Ha će proći nove ičke pruge, koje će se brzo graditi u Dubrov- niku i Boki. Željeznica Konavle će 8 ma Ka RA ga jo todala ir ba je pointa U ii u će. Samo ćemo jedno da : U koliko 86 fh- zumijemo u knjižarski posao mije moguće, da ona cijena pokrije troškove ovolikog kalendara, u Du- brovniku štampana. Morski pas. — Neki Ivo Grassi mladićak na Šipan:, opazi do same obale mladog morskog psa nešto preko 1m. dugačka. Brže zagazi i uhvati ga za rep, te ga izvuče na kraj, no u to pas se okrene i ugrize ga nemilo za lakat, Dove- den je u bonicu. Dubrovački parobrodi. — Balkan kr- ca rudu u Grčkoj. — Beatrice popravlja se u Trstu. — Galeb na putu iz Barcelone u Braillu prazan. — Hartington na 5 ov. mj. prispio je u Trst gdje iskrcava kameno ugljevlje. — Istok na putu prama Europi. — Napried krca žito u Bra- ili. — Oskar na 10 ov. mj. prispio je u Valenci- ju gdje iskrcava žito. — FPrazattus iskrcava u Marsilji. JAVNA ZAHVALA. Prigodom smrti moga nezaboravno- ga muža, odnosno oca RUDOLFA LEBERER-A izrazujem najtopliju blagodarnost svijem prijateljima i znancima, koji bilo na koji način iskazaše zadnju počast blagopokoj- niku i njegove smrtne ostanke dopratili do vječnog počivališta. Još jednom svijem moja vječita hvala. U Dubrovniku, 10 Novembra 1898 Teresa ud. Lederer rogj. pl. Curtoni za se, za obitelj i svojtu. Frano Supil vitelj, izdavatelj i urednik Hpogrstje Dragutina Preimera u Dubrovniku Hennebergova Svila od 45 novč. do fi. 1465 po met. — kao ela i bo- jadisana Hennebergova svila od 45 nč. do fior, 14.65 po met. — u modernim pregjam, bojam i nacrtima. Am private porto i poreza franco u kuću, Uzorke g HRNNEBERG-OVE PARK SVILE i kr . 6 \ dvor dob.) ZURICH. Wilhelmov sok od trava ,MABKE SGHNEEBEAG po liječničkom propisu iz najljekovitijih, friško istiješte- nih sokova trava sastavljen i mnogostrano Drea 0- Ovaj sok osvjedočenju sajelacom jih liječnika vao se rei način aka muklesti, pre- hlade, prsne s zasluzenja, disanja, stranog ubadanja itd. Maogi te gw uzimabu potvrejju da im je ovaj sok postao neophodan i da njemu samo i- maju zahvaliti ublaženje i mirne noći. Osobito se prepo- ruča osobama katarhu podvrženim za oštra vremena i ma- gla kao preservatih, navlastito za putovanj oštru vre- menu. SS - Ci jivu mea čnih cijevi i njihovi j € umanjuje zapalu i jača; pospješnje bacanje jer u ia prebičic ugodnu toplinu, odvodi kongestiju i rastaplja venozne ga- preke u donjem dijelu, bez da zapriječi probavu, koju on kroz blago-aromatičine svoje djelove želi. memo ESEJE ma kao potreba, a ja i _ i došlo srestv vi ili o za hrapavi glas psimije 00: kod lakih kataralnih svaki put uro prije ili pojeli visice do nekoliko ja uzimlje se u berg“ sastoji u uć sva zestoka ci sajedn : i U 1 i kovanje sandučića računa se 20 novč, Pošt, sandučići sa' se sa 6 flaša uz pouzeće, , pošt ured austro-ugarske monarkije, Svakdanje o Mrraia s i ljekarnika u Neunkirehenu kod Boča, gdje se