Ovaj značajan ,Pester Lloyd-ov* communi- que od velike je važnosti, kada se primjeti, da je organ magjarske liberaloe, ili vladajuće stranke, Nego sada se upitajmo: kako je Ugarska sada god. 1898, obvršila svoju dažnost, koja ju po na- godbi. til ,da _uzpostavi teritorijalnu cjelinu trojedn& 183.2 Kako ,Pester Lloyd“ sada, nakon 8 god: svoga značajnoga commwnique-a, 8u- di o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom i Slavo- nijom? Svakako, kako on sudio da sudio neka si upamti, da na temelju narodnoga načela, narodne svijesti, narodne snage Hrvatska mora biti uje- dinjenoj. Da, ,Dalmacija mora da se prida Hr- vatskoj.“ 11) Eto dakle sami magjarski povjesničari ispo- vijedaju neodvisnost, samostalnost i slobodu Hr- vatske od Ugarske. Nego nastaje pitanje : kako je da uz ta priz- navanja magjarskih pisaca o neodvisnosti, samo- atalnosti i slobodi Hrvatske — Magjari svojataju Hrvatsku kao ,pars adnexae“ Ugarskoj ? Evo me da i tu zagonetku odgonetam. Lane bečki ,Vaterland“, koji nit iz daleka ne simpatiše sa Hrvatima priopćio je zaključak — izvagjen iz djela ,May, der Kurfiirst = Albrecht 11“ — njemačkog sabora god. 1522. povodom tim, što su Magjari molili pomoć proti Turcim. Sabor — njemački — je izjavio, da su Magjari nesložni, za to ih Turci savladaju, a zatim im je poručio : »Magjari ne trpe oko sebe drugih narodno- sti, pak su prema njim nesnosni i na putu su im. Oni druge narode vrijegjaju i tlače, umjesto da ih brane, i za to bi, ako žele pomoć, morali ih bratski susretati, kao susjedi i svjetovati ih, da se ovi zauzmu za njih, dogje li Magjarim do gu- stoga“ 1?) Taj zaključak njemačkoga sabora može se i dan danas supodpisati. Obzirom na navedenu hi- storičku činjenicu pravom kaže g. Sentupery : , Mo- že se uztvrditi da ne ima dan danas u austro- ugarskoj monarhiji tako potlačene zemlje, kao što je. Hrvatska, jer je njoj otela konstitucijonalna samoobrana, jer je izrabljena politički 13) i finan- cijalno 14) od drugoga naroda, jer je u jednu ri- ječ prepuštena na milost i nemilost Magjara, naj- nasilnijega od sviju naroda“. 15) Ja ne bih znao inače usporediti ovo tobož - nje magjarsko pravo prevlasti nad Hrvatskom, nego glasovitoj obrani Sepulveda, pri kojoj su A- merikanci podlegli Španjolcim, tako da svom nečo- vječnosti i okrutaosti, koje su ovi počinili, imadi- jabu ,titulus justus“, jerbo bijaše proti ,homines minus ingenio valentes“. 16) Da ovo moje ianenje nije pretjerano lasno ćemo razabrati, ako si upitamo i odgovorimo: od česa sastoji žiteljstvo Ugarske, ili po modernomu izrazu Magjarske ? (Nastavi će se.) 11.) Ovako se je lani u 163. broju izrazio uvaženi ru- ski list ,Svjet“. 12) ,Vaterland“ 9 Mai 1896. 18) Koliko jo Hrvatska izrabljena ppolitički“ dosta bi bilo samo ova činjenica, što je g. Polonyi na magjarskom saboru dne 26. pr. mj. tražio i zahtjevao od vlade, da kasni one, koji su prisustvovali skupštini na Sušaku. Nu tomu Polonyievu zahtjevu nama se nije čuditi, kada se enemo, da je ministar Tisza obustavio hrvatski ustav, koji privilegij ne pripada niti . . + + + + Ne zove li se možda ovo da je Hrvatska izrabljena politička, jer joj oteta konstitucijonalua samoobrana? Ali ufajmo se u Bo- ga, da će svi magjarski napori biti prema onoj narodnoj : Svaka sila za vremena“, jer nHrvatska je još spremna dići se za svoje slobodštine i za čovječanstvo“ (Tomma- 200: ,ll segreto dei fatti palesi“ str. 118). 14) Koliko je Hrvatska izrabljena tinancijalno dokaz je tomu taj, što je financijalne poslove u Hrvatskoj uvijek obavljao naš sabor; daću i porez nametao i razporezao, a utjerivao, po svomu ezactoru, u posebnu državnu bla- gajnu (Tkalčić: ,Povijest Hrvata“ sv. U. str. 240). Dapa- če smo imali i svoje posebne novce (Sr. Smičiklas ,Po- vljest Hrvatske“ 1. str. 618; ,Viestnik Hrv. Archeolog. Dr. God. IL. br. 1. str. 20). A sada? .,.. 18) ,L. Europe Politique“ sv. 1 str. 263.8. 16) Sr. Mortesquien ,Ue !' osprit dos lois 1748 liv, XV. eh. 7; Rousseau ,Du contrat social“ 1763. I, 2. GE === RR Slam Učiteljski list. Zemaljska učiteljska skupština, koja je vi- jećala u Kotoru g. 1894 izmegju mnogih vrlo u- mjetnih sagjavaka, prihvatila je u IX. tačci dnev. reda i dva veoma znamenita saglavka za naše sve- pčiteljetro i sa razvitak školatva, & po tome i pučke prosvjete što &kd ikoji drugi, to oni pod- nipošto ne smiju da ostanu samo mrtvo slovo. Pr- vi je: Neka ze zamoli Visoka učion. Vlast da za- vede izdavanje mjesečnjaka u svešćićim u kojima, osim drugih poučnih radoja, da budu tiskane i sve valjsne skupštinske rasprave i praktična pre- davanja, te razne školske vijesti drugih zemalja, poput mjesečnjaka, što ga izdaje bosanska vlada u Sarajevu, a početkom svake škol. godine, neka se namijeni jedan svezak šematizmu učiteljstva. Zemalj. školsko vijeće, koje je dalo tiskati sve zaglavke skupštine, primjećuje na ovaj, da je ono odlučilo ,da se posreduje kod Visokog Mini- starstva za postignuće potrebite pripomoći“ — Ali to je sve, što do sada 0 tome znamo. Što je Ministarstvo odredilo, to se ne zna; ali mjeseč- njaka nema, pa mne bi htjeli da bude: crna kapa zla prilika. Ako je tako: grehota, a pred svijetom nam to nije do časti, jer zaostajemo u tome za učiteljstvom u okolnim zemljama, a pogotovo za svojom braćom preko Velebita. Učiteljstvo u ovo- me posla najmanje je krivo; neka niko ne misli, da kod nas učiteljstvo nije napredno, radišno, za- dahnuto pravom, istinskom ljubavi za svoje zva- nje. Ko bi to ustvrdio, pokazao bi ili da mu je zlobom srce natrunuto, ili da ne pozna potanko učiteljstvo i sve jade sa kojima se rve. Ali što nam ne dostaje, jest udruga; dosta druga, gotov junak; što pojedinac ne može ni zamisliti da bi izveo, to se lako izvršuje skupnim radom; Sve- mogućan jer je sklad. — Stoga ko da se usmje- li, te započne izdavanjem pedagoškoga lista, ko- jemu je broj čitalaca i pretplatoika omegjen na jedan stalež, dok još nam iskustvo pokazuje, da kod nas mnogi i nestručni časopisi, istom se ro- de, pa već im se sprema mrtvački pokrov! — Po- što kod nas učiteljska društva nijesu još ni u za- metku a kamo li da smo onako uregjeni kao pre- kovelebitski učitelji, koji imaju svoj ,savez uči- teljskih društava“ i pedagogički odbor sa lijepom glavnicom, te izdaje ,Napredak“ već 39 godinu, taj najstariji pedag. list na slovjenskom jugu, to bi izdavanje stručnoga časopisa za učiteljstvo mo- gla najbolje da na se uzme Vis. školska Vlast, kao što je već bilo predloženo od posljednje zemalj. učiteljske skupštine, kao predstavnice čitavoga u- čiteljstva u zemlji. Tu resoluciju, mislim da je svaki učitelj 1 učiteljica pozdravio veselim srcem, i da ne bi bilo te škole koja ne bi potvrdila 4 zagi. IX. tač. da. reda, biva: Da se omogući re- dovito izdavanje mjesečnjaka, neka se obduže sve učionice, da iz paušala ili općinskog doprineska predbroje učionič. knjižnicu i da se svi mjesečnja- ci u njoj čuvaju, a da i pojedinim učiteljima ne bude teška predbrojba, neka se mjesečnjaku uda- ri što moguće umjerenija cijena, koja ne bi ima- la biti veća od 2 for. Istina, kao i u svemu tako i u ovome, na- šao se neko te je prigovorio; tomu se čovu pri- zrele neke čudne stvari i već bio razglasio da što će to učiteljstvu, tomu neka ne vjeruje, to da ne treba, jer da će domalo počet izlaziti ,Ućitelj dal- matinski.“ E dobro rekosmo pa neka bude i to! Ali ima od tada napamet dvije godine, no mi te ereće ne dočekasmo ni ,Učit. dale.“ ni od njega glasa. Ako li je to bila sama namjera da se sme- te izvršenje one rezolucije, onda je požaliti tako- vo postupanje ako li nije, tada bi taj gospodin i- mao da javi, zašto nije ugledao svjetlost svijeta spomenuti časopis. Često čitamo po našim novinama kad je go- vora o školi i učiteljstvu, neka se učiteljstvo pre- ne iz drijemeža; zar li misli spavati vječni sao, ili ne vidi kako sve oko nas vri i plamti živom bola. To bi bila naša stožina oko koje"bi.#e ti kolo uhvatili, i tako na okupu bolje mogli da po- mažemo sebi i narodu. Napisah ovo nekoliko redaka u najboljoj na- mjeri i iz ljubavi prama učiteljskom staležu, ko- jemu već od neko doba pripadam, a ako uznagje zadjevice i u ovim mojim iskrenim čima, prosto mu bilo! Jedan učitelj. Pogled po svijetu. U bečkom parlamentu došlo je u utor- uix to nemilih prizora. Schonererij u- vijedio je Poljake nazvavši ih uda Na to je ustala cijela desnica, a zastopnik Gu vosz je kazao, da jedan ulični deran kao što je Wolf nije kadar uvrijediti poljački narod, Gruba se piše parlamentu, jer su skrajnji Nijemci odlu- čili, da parlementarni rad pod svaku cijenu za- priječe. — U Ugarskoj svejedno traje najskrajnja opstrukcija. Sukob Engleske i Franceske ko da će se usprkos svemu oboružanju riješiti mirnijem pu- tem i to tako, da će Franceska napustiti Fašoda. Pred očitim namjeram Eugleske i njezinom gro- zomornom flotom uzmakoše u Parizu, uza sav ru- ski savez, koji ne bi mnogo vrijedio, kad bi fran- ceske oklopnjače i primorske tvrgjave bile uni- štene, svo oi se dez sumnje dogodilo. Ova pobje- da podigla je u veliko britanski duh, koji bijaše deprimirau radi neuspjeha u Kini. Španjolci i Amerikanci skrovito čuvaju svoje pregovore o miru, ali se ipak čuje, da će do svrhe ovoga mjeseca biti završeni. Ne zna se tačno šta će biti sa Filipinama, no odlučni ton službene njemačke štampe kaže, da Europa neće dopustiti da ovo otočje progje u i e ru- ke, pa ni uz cijenu od 40 mil. dolara, koju su Amerikanci nudili. : Domaće vijesti. Zapljena. — Zadnji broj našega lista bio je zaplijenjen radi nekih izvadaka, što smo ih ci- tirali iz lista ,Novo Vreme“, koji izlazi u Zemu- nu. Za izvanjske predbrojnike i gradske javne lo- kale priredismo drugo izdanje. Dekoracija g. Holečeka. — Srpski i je- dan_tobož-hrvatski list tuže se na ,C.H.“ radi toga kako je popratila dekoriranje suradaika , Na- rodnih Listy“ g. Holečeka Damlovijem redom LIL. stepena. Mi nijesmo zbilja donijeli, da Aastrija Holečeku nije podala dozvolu, da može nositi c- vaj red. Ali to se nas ne tiče nego njega i onoga koji ga je odlikovao. Mi smo pitali zašto je g. Ho- leček odlikovan? Radi članaka što ih je u praš- kom listu pisao proti Hrvatima, a u prilog Srba. On je dakle onijem ordenom bio nagragjen i po tom imali smo pravo, kad smo u svoje doba stig- matizirali ono lažno prikazivanje naših odnošaja u plaćeničku svrhu. Evo plata, nagrada, je došla vidljivo u obliku Danilova reda, a što je zabrana za nošenje toga reda izdana, to naši posli nijesu. _ No ne samo ovijem na Cetinju pokazuju svoje neprijateljstvo pćoti Hrvatima, nego u drugim prigodam. Zadnji broj ,La Pensće Slave“ tuži se, da u Trštu imenovani su crnogorskim agentima sve najljući neprijatelji Hrvata i Slove- naca i zgoljni talijanaši, koja imenovanja neugod- no dirnuše ovamošnje Slavene. Beograd pastvu, naravno Hrvati imali da plate računa. S tog; mo kako padaju odličja onijem, koji toj politici na ruku idu, a g. Holoček je jedan od posljednih. No treba ovdje istaknuti, da ovaj sa svoje parci« ine Pee dekorirani češki novinar, ne presta Qi na pr. zna da na sušaćkoj : njak, dapače da je tamo odlućno osu- gjeno njegovo ,srbofilstvo“, radi koga je on ev bi: prisiljen da istupi iz &tranke. , Kr. neprestano donosi, da je šik ko O to su tako vraćanja, im e se mol PO OI Q oo stranci, premda ga je ova m io EEESSN Frank bio divljak za to sm ši i na Dalmaciji maogi ne znaju da u ie Mr toe novinara