Ovaj značajan ,Pester Lloyd-ov*  communi-
que od velike je važnosti, kada se primjeti, da je
organ magjarske liberaloe, ili vladajuće stranke,
Nego sada se upitajmo: kako je Ugarska sada
god. 1898, obvršila svoju dažnost, koja ju po na-
godbi. til ,da _uzpostavi teritorijalnu cjelinu
trojedn& 183.2 Kako ,Pester Lloyd“ sada,
nakon 8 god: svoga značajnoga commwnique-a, 8u-
di o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom i Slavo-
nijom? Svakako, kako on sudio da sudio neka si
upamti, da na temelju narodnoga načela, narodne
svijesti, narodne snage Hrvatska mora biti uje-
dinjenoj. Da, ,Dalmacija mora da se prida Hr-
vatskoj.“ 11)

Eto dakle sami magjarski povjesničari ispo-
vijedaju neodvisnost, samostalnost i slobodu Hr-
vatske od Ugarske.

Nego nastaje pitanje : kako je da uz ta priz-
navanja magjarskih pisaca o neodvisnosti, samo-
atalnosti i slobodi Hrvatske — Magjari svojataju
Hrvatsku kao ,pars adnexae“ Ugarskoj ?

Evo me da i tu zagonetku odgonetam.

Lane bečki ,Vaterland“, koji nit iz daleka
ne simpatiše sa Hrvatima priopćio je zaključak
— izvagjen iz djela ,May, der Kurfiirst = Albrecht
11“ — njemačkog sabora god. 1522. povodom tim,
što su Magjari molili pomoć proti Turcim. Sabor
— njemački — je izjavio, da su Magjari nesložni,
za to ih Turci savladaju, a zatim im je poručio :

»Magjari ne trpe oko sebe drugih narodno-
sti, pak su prema njim nesnosni i na putu su im.
Oni druge narode vrijegjaju i tlače, umjesto da
ih brane, i za to bi, ako žele pomoć, morali ih
bratski susretati, kao susjedi i svjetovati ih, da
se ovi zauzmu za njih, dogje li Magjarim do gu-
stoga“ 1?)

Taj zaključak njemačkoga sabora može se
i dan danas supodpisati. Obzirom na navedenu hi-
storičku činjenicu pravom kaže g. Sentupery : , Mo-
že se uztvrditi da ne ima dan danas u austro-
ugarskoj monarhiji tako potlačene zemlje, kao što
je. Hrvatska, jer je njoj otela konstitucijonalna
samoobrana, jer je izrabljena politički 13) i finan-
cijalno 14) od drugoga naroda, jer je u jednu ri-
ječ prepuštena na milost i nemilost Magjara, naj-
nasilnijega od sviju naroda“. 15)

Ja ne bih znao inače usporediti ovo tobož -
nje magjarsko pravo prevlasti nad Hrvatskom,
nego glasovitoj obrani Sepulveda, pri kojoj su A-
merikanci podlegli Španjolcim, tako da svom nečo-
vječnosti i okrutaosti, koje su ovi počinili, imadi-
jabu ,titulus justus“, jerbo bijaše proti ,homines
minus ingenio valentes“. 16)

Da ovo moje ianenje nije pretjerano lasno
ćemo razabrati, ako si upitamo i odgovorimo: od
česa sastoji žiteljstvo Ugarske, ili po modernomu
izrazu Magjarske ? (Nastavi će se.)

11.) Ovako se je lani u 163. broju izrazio uvaženi ru-
ski list ,Svjet“.

12) ,Vaterland“ 9 Mai 1896.

18) Koliko jo Hrvatska izrabljena ppolitički“ dosta bi
bilo samo ova činjenica, što je g. Polonyi na magjarskom
saboru dne 26. pr. mj. tražio i zahtjevao od vlade, da
kasni one, koji su prisustvovali skupštini na Sušaku. Nu
tomu Polonyievu zahtjevu nama se nije čuditi, kada se

enemo, da je ministar Tisza obustavio hrvatski ustav,

koji privilegij ne pripada niti . . + + + + Ne zove li
se možda ovo da je Hrvatska izrabljena politička, jer joj
oteta konstitucijonalua samoobrana? Ali ufajmo se u Bo-
ga, da će svi magjarski napori biti prema onoj narodnoj :
Svaka sila za vremena“, jer nHrvatska je još spremna
dići se za svoje slobodštine i za čovječanstvo“ (Tomma-
200: ,ll segreto dei fatti palesi“ str. 118).

14) Koliko je Hrvatska izrabljena tinancijalno dokaz je
tomu taj, što je financijalne poslove u Hrvatskoj uvijek
obavljao naš sabor; daću i porez nametao i razporezao,
a utjerivao, po svomu ezactoru, u posebnu državnu bla-
gajnu (Tkalčić: ,Povijest Hrvata“ sv. U. str. 240). Dapa-
če smo imali i svoje posebne novce (Sr. Smičiklas ,Po-
vljest Hrvatske“ 1. str. 618; ,Viestnik Hrv. Archeolog.
Dr. God. IL. br. 1. str. 20). A sada? .,..

18) ,L. Europe Politique“ sv. 1 str. 263.8.

16) Sr. Mortesquien ,Ue !' osprit dos lois 1748 liv, XV.
eh. 7; Rousseau ,Du contrat social“ 1763. I, 2.

GE === RR Slam

Učiteljski list.

Zemaljska učiteljska skupština, koja je vi-
jećala u Kotoru g. 1894 izmegju mnogih vrlo u-
mjetnih sagjavaka, prihvatila je u IX. tačci dnev.
reda i dva veoma znamenita saglavka za naše sve-
pčiteljetro i sa razvitak školatva, & po tome i

pučke prosvjete što &kd ikoji drugi, to oni pod-
nipošto ne smiju da ostanu samo mrtvo slovo. Pr-
vi je: Neka ze zamoli Visoka učion. Vlast da za-
vede izdavanje mjesečnjaka u svešćićim u kojima,
osim drugih poučnih radoja, da budu tiskane i
sve valjsne skupštinske rasprave i praktična pre-
davanja, te razne školske vijesti drugih zemalja,
poput mjesečnjaka, što ga izdaje bosanska vlada
u Sarajevu, a početkom svake škol. godine, neka
se namijeni jedan svezak šematizmu učiteljstva.

Zemalj. školsko vijeće, koje je dalo tiskati
sve zaglavke skupštine, primjećuje na ovaj, da je
ono odlučilo ,da se posreduje kod Visokog Mini-
starstva za postignuće potrebite pripomoći“ —
Ali to je sve, što do sada 0 tome znamo. Što je
Ministarstvo odredilo, to se ne zna; ali mjeseč-
njaka nema, pa mne bi htjeli da bude: crna kapa
zla prilika. Ako je tako: grehota, a pred svijetom
nam to nije do časti, jer zaostajemo u tome za
učiteljstvom u okolnim zemljama, a pogotovo za
svojom braćom preko Velebita. Učiteljstvo u ovo-
me posla najmanje je krivo; neka niko ne misli,
da kod nas učiteljstvo nije napredno, radišno, za-
dahnuto pravom, istinskom ljubavi za svoje zva-
nje. Ko bi to ustvrdio, pokazao bi ili da mu je
zlobom srce natrunuto, ili da ne pozna potanko
učiteljstvo i sve jade sa kojima se rve. Ali što
nam ne dostaje, jest udruga; dosta druga, gotov
junak; što pojedinac ne može ni zamisliti da bi
izveo, to se lako izvršuje skupnim radom; Sve-
mogućan jer je sklad. — Stoga ko da se usmje-
li, te započne izdavanjem pedagoškoga lista, ko-
jemu je broj čitalaca i pretplatoika omegjen na
jedan stalež, dok još nam iskustvo pokazuje, da
kod nas mnogi i nestručni časopisi, istom se ro-
de, pa već im se sprema mrtvački pokrov! — Po-
što kod nas učiteljska društva nijesu još ni u za-
metku a kamo li da smo onako uregjeni kao pre-
kovelebitski učitelji, koji imaju svoj ,savez uči-
teljskih društava“ i pedagogički odbor sa lijepom
glavnicom, te izdaje ,Napredak“ već 39 godinu,
taj najstariji pedag. list na slovjenskom jugu, to
bi izdavanje stručnoga časopisa za učiteljstvo mo-
gla najbolje da na se uzme Vis. školska Vlast, kao
što je već bilo predloženo od posljednje zemalj.
učiteljske skupštine, kao predstavnice čitavoga u-
čiteljstva u zemlji. Tu resoluciju, mislim da je
svaki učitelj 1 učiteljica pozdravio veselim srcem,
i da ne bi bilo te škole koja ne bi potvrdila 4
zagi. IX. tač. da. reda, biva: Da se omogući re-
dovito izdavanje mjesečnjaka, neka se obduže sve
učionice, da iz paušala ili općinskog doprineska
predbroje učionič. knjižnicu i da se svi mjesečnja-
ci u njoj čuvaju, a da i pojedinim učiteljima ne
bude teška predbrojba, neka se mjesečnjaku uda-
ri što moguće umjerenija cijena, koja ne bi ima-
la biti veća od 2 for.

Istina, kao i u svemu tako i u ovome, na-
šao se neko te je prigovorio; tomu se čovu pri-
zrele neke čudne stvari i već bio razglasio da što
će to učiteljstvu, tomu neka ne vjeruje, to da ne
treba, jer da će domalo počet izlaziti ,Ućitelj dal-
matinski.“ E dobro rekosmo pa neka bude i to!
Ali ima od tada napamet dvije godine, no mi te
ereće ne dočekasmo ni ,Učit. dale.“ ni od njega
glasa. Ako li je to bila sama namjera da se sme-
te izvršenje one rezolucije, onda je požaliti tako-
vo postupanje ako li nije, tada bi taj gospodin i-
mao da javi, zašto nije ugledao svjetlost svijeta
spomenuti časopis.

Često čitamo po našim novinama kad je go-
vora o školi i učiteljstvu, neka se učiteljstvo pre-
ne iz drijemeža; zar li misli spavati vječni sao,
ili ne vidi kako sve oko nas vri i plamti živom

bola. To bi bila naša stožina oko koje"bi.#e ti
kolo uhvatili, i tako na okupu bolje mogli da po-
mažemo sebi i narodu.

Napisah ovo nekoliko redaka u najboljoj na-
mjeri i iz ljubavi prama učiteljskom staležu, ko-
jemu već od neko doba pripadam, a ako
uznagje zadjevice i u ovim mojim iskrenim
čima, prosto mu bilo! Jedan učitelj.

Pogled po svijetu.
U bečkom parlamentu došlo je u utor-

uix to nemilih prizora. Schonererij u-
vijedio je Poljake nazvavši ih uda
Na to je ustala cijela desnica, a zastopnik Gu
vosz je kazao, da jedan ulični deran kao što je
Wolf nije kadar uvrijediti poljački narod, Gruba
se piše parlamentu, jer su skrajnji Nijemci odlu-
čili, da parlementarni rad pod svaku cijenu za-
priječe. — U Ugarskoj svejedno traje najskrajnja
opstrukcija.

Sukob Engleske i Franceske ko da će
se usprkos svemu oboružanju riješiti mirnijem pu-
tem i to tako, da će Franceska napustiti Fašoda.
Pred očitim namjeram Eugleske i njezinom gro-
zomornom flotom uzmakoše u Parizu, uza sav ru-
ski savez, koji ne bi mnogo vrijedio, kad bi fran-
ceske oklopnjače i primorske tvrgjave bile uni-
štene, svo oi se dez sumnje dogodilo. Ova pobje-
da podigla je u veliko britanski duh, koji bijaše
deprimirau radi neuspjeha u Kini.

Španjolci i Amerikanci skrovito čuvaju
svoje pregovore o miru, ali se ipak čuje, da će
do svrhe ovoga mjeseca biti završeni. Ne zna se
tačno šta će biti sa Filipinama, no odlučni ton
službene njemačke štampe kaže, da Europa neće
dopustiti da ovo otočje progje u i e ru-
ke, pa ni uz cijenu od 40 mil. dolara, koju su
Amerikanci nudili. :

Domaće vijesti.

Zapljena. — Zadnji broj našega lista bio
je zaplijenjen radi nekih izvadaka, što smo ih ci-
tirali iz lista ,Novo Vreme“, koji izlazi u Zemu-
nu. Za izvanjske predbrojnike i gradske javne lo-
kale priredismo drugo izdanje.

Dekoracija g. Holečeka. — Srpski i je-
dan_tobož-hrvatski list tuže se na ,C.H.“ radi
toga kako je popratila dekoriranje suradaika , Na-
rodnih Listy“ g. Holečeka Damlovijem redom LIL.
stepena. Mi nijesmo zbilja donijeli, da Aastrija
Holečeku nije podala dozvolu, da može nositi c-
vaj red. Ali to se nas ne tiče nego njega i onoga
koji ga je odlikovao. Mi smo pitali zašto je g. Ho-
leček odlikovan? Radi članaka što ih je u praš-
kom listu pisao proti Hrvatima, a u prilog Srba.
On je dakle onijem ordenom bio nagragjen i po
tom imali smo pravo, kad smo u svoje doba stig-
matizirali ono lažno prikazivanje naših odnošaja
u plaćeničku svrhu. Evo plata, nagrada, je došla
vidljivo u obliku Danilova reda, a što je zabrana
za nošenje toga reda izdana, to naši posli nijesu.

_ No ne samo ovijem na Cetinju pokazuju
svoje neprijateljstvo pćoti Hrvatima, nego
u drugim prigodam. Zadnji broj ,La  Pensće
Slave“ tuži se, da u Trštu imenovani su crnogorskim
agentima sve najljući neprijatelji Hrvata i Slove-
naca i zgoljni talijanaši, koja imenovanja neugod-
no dirnuše ovamošnje Slavene.

 

 

Beograd pastvu,
naravno Hrvati imali da plate računa. S tog;
mo kako padaju odličja onijem, koji toj politici
na ruku idu, a g. Holoček je jedan od posljednih.
No treba ovdje istaknuti, da ovaj sa svoje parci«
ine Pee dekorirani češki novinar, ne presta

Qi

na pr. zna da na sušaćkoj

: njak, dapače da je tamo odlućno osu-

gjeno njegovo ,srbofilstvo“, radi koga je on
ev

bi:
prisiljen da istupi iz &tranke. , Kr.
neprestano donosi, da je šik ko O

to su tako vraćanja,
im e se mol PO OI Q oo
stranci, premda ga je ova m io
EEESSN
Frank bio divljak
za to sm ši i

na Dalmaciji maogi
ne znaju da u ie Mr toe novinara