ERRrv“8—&—&"“- Na Jest naše tešle amošnje borbe zlatnim slovima 2a- isat će ime i rodoljubni rad značajnog g. Roka ukovića, da se naš mlagji naraštaj bude u njega ugledati, i nasljedovati ga, jer je malo ovakijeh ! Trstenik, 23 Novembra. »Dubrovnikova“ isnašašća! — Zadnji .D-“ u raspravi o kulturi južnih slaven», osobito srba, megju ostalom piše : »Jeromasim valjalo se kriti po špiljama radi službe božije, a to svjedoči špi- lja na brdu ,Ćućinu“ povrh Trstenika (u Ratu) gdje je ukresana u stancu kamenu časna trpeza za svete tajne. Na trpezi je ćirilicom pisano ime Kristovo, te i drugi uresi.“ Kad smo ovo pročitali, pale su nam u pa- met pripovjesti našijeh baba: one bi obično kad bi megju njima bila riječ o ,pračevoj spilji“ (ta- ko se uprav zove) pripovjedale, ,kako su u njoj stanovale vile, kako su ih čobanice vigjale, te da imaju još u špilji navče u kamenu (što su kruh mjesile !) kugjelje i drugo pokućstvo.“ Ove babske bajke mogu se sporedit sa gornjim što nam valj- da učeni pisac ,rasprave“ pripovijeda, dapače o- va je u drugom izdanju ista fantastična priča. ,Pručena spilja“ pod vrkom našega »Cućina“ za- služuje da se spomene i vidi : koliko spilja, ne ma- nje krasni vidik što se kod nje uživa. Uz bistar jutrnji zrak o kom se može doseći ravna Italija, Dubrovački Srgj, kršna Hercegovina, Neretva gor- nje i donje primorje, otoci Mljet, Lastovo, Korču- la Hvar, Vis itd., ljubitelj prirode tu ostane čisto zanesen. Špilja je duga kakovih trideset metara. Niz mali strmeniti ulaz što dulje ideš to se viša otvara pri kraju je ravna i prostrana. Mora se za pregledat imati luč, jer tamna. Premda tu nema apsolutno ništa što nam babe pripovjedaju o vila- ma, & ,Dubrovnik“ o srpskijem spomenicima, i- pak ima lijepih slika što je voda kap po kap neu- morno kroz vjekove napravila. Dulje stanovanje u njoj nesnosno je, jer vlažna i fali zraka. Po ni- čem dakle ne može se vjerovat da se tu ljudski stvor mogao kriti i dulje zadržat, pak je zbilja žaliti da se pišu rasprave te prodaju za učene i istinite, koje se temelju na umišljenim dokazima ili fantastičnim pričama. Pogled po svijetu. Nagodba austro-ugarska zadaje sada više brige Banffija nego li Thuun Prošlih dana bilo je u ugarskom parlamentu buke i bruke, koja je nadmašila one glasovite sjednice za doba Bade- nijevo. Opozicija hoće svim srestvim da sruši vla- du i da zapriječi provedbu nagodbe. Engleska se na svu hitoju oružaje, a nje- zini državnici vele, da hoće da riješe egipatsko i ina tekuća pitanja. Savez sa Aamerikom gotova je stvar i Engleska podupire amerikanske težuje glede Filipina. Domaće vijesti. Bugari u Zagrebu. — U Zagrebu počeo je izlaziti list Makedonija što ga izdavaju Bagari na obranu svojih interesa u Makedoniji. Tu će se o- dlučno braniti prava bugarskoga naroda onih kra- Nm > ———m—m=mu—m—=—=—=—=s====u—mmm= Narodi priznaju i cijene rijetke vrline, koje krase milostivoga njihova Vladaoca, te svakom pri- godom, a najpače ovih dana davaju oduška svo- jim osjećajima privrženosti i ljubavi, & sve: ,vi- ribus unitis.“ “ * » Njemu i hrvatski narod takogjer šalje svoj pozdrav i smjerni poklon; vjerni i odani hrva narod, kojega srce istoglasno kuca s onim svoje- ga Vladara, i proste rad Njegovo Priestolje, pun nade, da će bi uslišan moli : Veličanstvo ! Kod S. Lucije, Custoase, No- vare, % svim magjarskim bunama ; kod Magente, Bosne — bili su Tvo- ji Hrvati..... Veličanstvo! Hrvati su pretrpjeli najtežih udaraca, odoljeli najužasnijim dušmanima Europe, preturili pajproti vladavinske sustave — i 60- vo ih ovdje, oni su isto ostali oni stari žilavi i beći Hrvati. Veličanstvo! God. 1825. Frano I. otvore- i no, svečano, iskreno prisnade nam injenje ; sa- tim Ferdinand, — dok Tvoje Veli pris- nalo je trećom stavkom oktobarske di» plome ; otpisom od & decembra 1860. na bana Šokčevića; poveljom od 26. februara 1861; srietia jim otpi: od 8 novembra 1861.; otpisom 1865.; pa i samim sakonom od 31 SO mii “mmm jeva. radi čega bilo je potrebno da list potraži , utočište van Bugarske i Turske, a našao ga je megju Hrvatima. Sretno ! Hrvatsko kazalištno društvo što ga u Spljetu ustrojio g. Drag. Freudenreich, našlo je po svim našim gradovima radosna odziva. Nema sumnje da će društvo uspjeti. Trebalo bi da ga vidjenije općine podupru, a i pokrajina bi mogla priskočiti u pomoć ovom patrijotskom poduzeću. Rasprava Spahić-Fabris u Spljetu radi Spahićevih članaka u ,Dubrovniku“ svršila je, da su optuženici riješeni. Ali urednik Dub,“ nije nastupio dokaze istine onako kako je bilo očekivati. Biankini je u Beću učinio prešan predlog, da se pomogne našem puku novom pomoći, jer tako udaren nerodicam i nezgodam, da mu je o- no što je udijeljeno vrlo malo. Laginja istupio. — Čitamo u ,Hrv, Domo- vini“, da je dr. Matko Laginja istupio iz nagod- benoga odbora. — Istodobno javlja ,N. Fr. Presse“, da megju hrv. i slov. zastupnicima vlada veliko nezadovoljstvo proti Thuna i njegovim obećanjim. Jedinstvo“ je postalo potpuno srpski list ! Zadnji broj pun je svakojakih bedastoća proti brv. drž. pravu. Naprijed samo! Dolje s krinkom ! Pišu nam iz Budve: — U četvrtak na 10 t. mj. umro je Marko Šuljak u 31 g. života. Po- kojnik je bio ljubljen od svih sumještana bez ra- zlike radi uzornog ponašanja i miroljubive ćudi. Sprovod mu je bio lijep, kome je učestvovalo mnoštvo naroda i sve što je otmenijeg u ovom gradu. Pokoj mu njegovoj dobroj duši! Pirovanje. — Na 20 ov. mj. vjenčao se g. Tadija Unić iz Ljubuškog sa gji.com Franom Bartulovića. — Na 24 ov. mj. vjenčao se g. Fra- no Alačević sudb. prisluš. u Spljetu sa lijepom gii.com Katicom Matijević, kćerkom prof, Nika. Čestitamo ! Gradska Kronika. Lične vijesti. — U ponedjelmik bio je u Dubrovniku na prolasku za Kotor ratni ministar general Krieghammer. Došao je pokr. nadz. Strčll, Za jubilej. — U petak, na 2 decembra prigodom 50 godišnjice vladanja biće u Gospi svečana služba božija. Vojnici čine objed na koji pozivlju poglavice civilmh oblasti, a činovnici ve- čeru, na koju su takogjer pozvani viši vojnički poglavice. Željeznica i jezik. — Vijeće koje je ovih dana u Zadru vijećalo o stanićam i inom za na- šu željeznicu, ostavilo je našim selima naša čisto hrvatska imena. Bar tako u ,Smotri“ čitamo, ali preporuka nije suvišna, da se na to dobro pazi, da nam u Beču narodna imena našijeh sela ne iskvare, kako se to i drugdje dogagjalo. ,Srpska“ muzika. — Na sv. Ceciliju sla- vila je gragjanska muzika dvadesetgodišnjicu svo- ga opstanka. ,Dubrovnik“ je donio da srpska mu- zika slavi dvadesetgodišnjicu i rekao jednu laž. Nazad 20 godina nije se u nas ni znalo za Srbe, pa ko je onda mogao ustrajati srpsku muziku ? Ovu glazbu ustrojiše Hrvati i hrvatskim se je za- se dade ono, što nam se obećalo, a što je po na- šem pravu svečano prisnano potvrgjeno : sjedi- njenje, a kroz isto slobodu Hrvatske. Veličanstvo! nijesu ovo veliki zahtijevi od naroda. koji je god. 1848. onoliko učinio; od na- roda, koji je — kako reče blagopokojni prijesto- pa ik Rudolf 1) — kate rugre ra- ta amo borio se; na svim borištim hrvatskih ju- nakd bilo je svuda. Veliki broj vojskovogje i čas- nika mikao je iz hrvatskoga naroda. Stotine i hi+ iade hrabrih Hrvata prolijevalo je krv na svim ištim sa slavu i čast Dinastije. Veličanstvo! Mi Hrvati usdamo se u Tvo- je očinsko srce, da će i na naša vrata sinuti šar+ ko sunce slobode, i u toj nadi kličemo usklikom, koji je toli često lebdio na wsnam otaca naših u teškim časovim i u njihovom posljednjem času na krvavom bojištu, usklikom, koji i napunjava sva srca: Živilo Njegovo Veličanstvo naš hr- vatski Kralj! . stavam kitila, kao i druga naša stara društva. Ali dogjoše bućani i istjeraše kućane: 0- mladina koja se je poslije počela pojav' u- vuče se u ta društva i popustljivošću našijeh lju- di zavlada, a naše (u ime sloge!) prisili da se uklone. No nije imala hrabrosti da že srpsku firmu i tako su ova društva neko vri- jeme prolazila pod dubrovačkim imenom, & sada nam ih Dubrovnik“ predočuje kao dvadeseto- godišnjicu slaveća čisto srpska društva. Oni u Srbiji i u Crnoj Gori to će vjerovati, no 3 Du- brovnik“ za druge i ne piše. brovkinja koje su se udale, i izabrala dvojica za izbornu komisiju naknadnog izbora, koji će biti na 19 Decembra, zaključilo otvoriti natječaj na mjesto jednog općinskog činovnika i t. d. — U ovoj sjednici Srbi su se napram Hrvatima tako neiskreno podnijeli, da su svakoga zgadili. Traži se jedan dobar fliegelhornist za Hr- vatsku Glazbu u Dubrovniku. Ponude neka se uprave Odboru za ustrojenje. Pohvalno. — Prigodom smrti gje. Kate Bruer-Gagliufi bi dato na uhar siromaha mješte vijenca od gje. Frane Barišić kruna 6. Kompromisi ? — Ovih se dana govorilo dosta po gradu o kompromisu izmegju Srba i Hr- vata: da su se Hrvati i Srbi pomirili it.d. Na informaciju našijeh prijatelja u građu, okolici i drugdje, a da se ne prosiplju iskrivljene ili izmiš- ljene vijesti, reći ćemo im što je u stvari. Istina je, da su došli Srbi k ljudima hrvat- ske narodne stranke i ponudili im kompromis za naknadni saborski izbor od 19 Decembra i za do- šaste općinske izbore. Ponuda je bila skroz trgo« vačka, i jedni i drugi ostali bi na svom dosadaš- njem načelnom stanovištu ; Narodnjaci su zazvali neki uži dogovor, na koji dogjoše i pravaši. Pravaši izjaviše, da su oni spravni, u Dubrovniku, raditi složno i dogovorno - sa narodnom hrvatskom strankom, koli za sabor- ske toli za općinske izbore. Ali sa Srbima oni neće stupati u nikakve dogovore radi načelnih razloga, koji ih dijele (t. j. doklegod su Srbi ovaki ljuti protivnici hrvatske ideje i hrvatskog Pregrađa). Narodnjaci trgovačkom kompromisu 8a = ma pretpostaviše slogu Hrvata u Dubrovniku, što im je i s pravaške strane bilo uvaženo i pohva- ljeno. Tako, bar do danas, sve tri stranke e sebi: hrvatska, srpska i talijanaška. Jer i naši zaključiše da neće sa Srbima, a Srbi da ne- če s talijanašima, i ako nas iskustvo uči, da ti nji- hovi zaključci nijesu trajni. Iznesosmo ovdje gole činjenice, ne upuštajuć se u nikakve opši komente. Zeljezničko sjeta. — Ovih dana držaće se u Beču sjednica željezničkoga odbora e. k. Mi- nistarstva željeznica. G. Marko Mitrović otputovao je kao odaslanik Dubrovačko-Kotorske komore. Oluja. — U četvrtak od 12 do 4 po podne bijesnila je u nas veličanstvena oluja šiloke. Va- lovi su bili upravo prekrasni, osobito na na Boninovu i na Pločama. Mnoštvo pre stranaca izišlo je, da se divi ovom prizoru i da 0+ luju — u koliko se dade — fotografiše. Ali bat« karoli i vlasnici trabakula u luci nijesu se ni m&- lo divili, nego se krvavim znojem znojili, da oča+ vaju, e se brodovi ne rasprenu jedan i o I ako je konopa popućalo, nije No neće Vo kih šteta, Dubrovački parobrodi. — Balkan kr6+ nuo iz Grčke put Trsta krcat rude. — popravlja se u Trstu. <- Galeb krea žito u — Hartington na 21 prispio u. Ri da japiju a Čette. — Istok na putu ro de Stettin. — Napried iskrcava žito u Genovi. — Oskar na putu u Brailu da krca žito, — Prasattug na putu iz Bordeauxa u Savanosh prasan. Diskoras na Poljani. | Ivo, — , Ke u : . e og nad nar Iza ia ri A oni, brate, duro! iso odlestgaa Vlaho. — Ti se ijediš, & ja &tuiravam quosta Samo se čudim što se ne Miće la commistiona - d' ornato. i? Ivo. — Da se ona gdjogod miće, ne bi se vigjele nako spos | takolos6 kuće na Pilama, niona ,ulišta“ što su ead u modi, po taracam, a imala bi parat kelommica, | s Vlaho. — Kako ne! Koja je ono bellesza! Ono je inven- cijon onega nekoga inžinijera što je sorveljo Hot! i što nam je u konsilju komunslomu obećo, da ka. |