B izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 puta i to: prvu subotu mje-
seca& juna, j avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj ij
imadu
= \ vd pulovinu arka više, Cijena je lista unaprijeda u Utpraomštvu lista: na
godinu nor. 4:90, na po godine tior. 2:25; za
Austro- i Bosnu
2:50; sa snosemstvo tior. 4:50, i poštarski troškovi.
Pojedini broj stoji 10 novč.
Muhamedansko pučanstvo
na Balkanu.
(piše Ivan Anxdrović)
na odgovor ,Dubrovniku“ na njegov članak :
»Bosna i Veliko-Hrvati“ br. 47.
(svršetak.)
Prigodom napitnice crnogorskoga knjaz Ni-
kole na Vidovdanu 1896, u kojoj izusti one rije-
či: poteto prokleto“ pisao je sarajevski ,Boš-
njak,“ da sjedinjenje Bosne i Hercegovine sa Sr-
bijom značilo bi muhamedansku propast, jer
bi se morali odreći svoje narodnosti i svoje vje-
re. Isto je lane meni početkom aprila, kada sam
bio u Mostaru kaživao i efendija Efica. Tako u
opće misli svaki odlični muhamedanac.
Ma baš Srbija, da anektira Bosnu i Herce-
govinu, ona Srbija, koja je sjekirom ubila prvoga
knjaza Karagjorgjevića, oslobodioca Srbije, koja
je ubila iz revolvera Mihajla Obrenovića IV. i cr-
nogorskoga knjaza Danila Petrovića!?
Sjedinjenje Bosne i Hercegovine Srbiji mo-
gu želi i žele samo oni, kojima ma srcu leži
propast njihova, dok je srbin Gjurković god. 1894
izjavio otvoreno, da je bolje Srbim amo u Avs-
triji, nego li onim preko Drine.
Srpski list ,Pogled“ govoreći u uvodnomu
članku o srpskom pravu na Makedoniju, dolazi
do zaključka, da bi Srbija morala težiti da Ma-
kedoniju zauzme ćak i onda, kad na nju po hi-
storiji 1 etnografiji ne bi imala nikakvo pravo, a
to jer joj trebuje, pa veli: ,neka u Makedoniji
nijesu, mikad Srbi vladali, neka tamo nema danas
ni jednog Srbina, neka u njoj žive Japanac od
postanka sveta; neka je, jednom reči, to zemlja
pusta bez ikakva naroda na svetu, ona Srbiji tre-
ba i Srbija će uvijek težiti i raditi da je dobije.“ 1)
Na ove ,Pogled“ - ove riječi primijetile
su beogradske ,Male Novine:“ — ,lako ,Po-
gled.“ A naravno, Srbija će u toliko više težiti
da Makedoniju dobije, što su Srbi u njoj vladali;
što Srbi u njoj i danas žive.“ 2)
Tako i mi Hrvati odgovaramo, da Bosna i
Hercegovina Hrvatskoj trebuje i Hrvatska će u-
vijek. težiti i raditi da ih dobije, & u toliko će
više težiti, što su Hrvati u njim vladali; što Hir-
vati u njoj i danas žive.
Ovliko na odgovor ,Dubrovniku,“ na njegov
članak: ,Bosna i Veliko-Hrvati.“
Svakako ako su ljudi oko ,Dubrovnika“ u-
vjereni, da je zgoljna laž djelo Dr. Petrinjen-
sis-a 3) zašto se na isto toliko srde; zašto ga ra-
Hercegovinu s poštom : na godinu for. 5, na po godine for.
e ovih praznika | i ivi, &
o ne
sto polugodište
ko
jem u kuću $ sa
brat je brata pri konjskom repu veživao. Nego i
ako je to dokazano po auktoritetu jednoga Ran-
ke-a svakako mi moramo, da prenešemo svoj duh
u ona doba i da ispitamo i proučimo ondašnje
prilike — i tada ćemo inače suditi. Je li to tako
»Dubrovniče ?“
Ako se ljudi oko ,Dubrovnika“ et C.* drže
riječi ,Velike Srbije,“ u kojoj se veli, da
nova generacija mora se odreći sadašnjosti, ona
mora iznaći izvjesne zajedničke principe, ona mo-
ra istaći zajedničke interese i dokazati njihovu
potrebu“ i k tomu da ,ona mora živiti u buduć-
nosti, odreći se sadašnjosti i raditi samo idealno
za budućnost“ 4 — mi im Hrvati ne ćemo na-
sladu kvariti; a ne ćemo se njima ni čuditi, jer
im ide u račun k oživotvorenju velike Srbije ; ne-
go ćemo uložiti sve svoje sile, da se naša mla-
dež ne zavede, jer kamo vode neke moderne teo-
rije pod geslom: složimo se! braća smo! na ža-
lost nas vrlo dobro iskustvo uči.
Neka dobro upiju u srce ljudi oko ,,Dubrov-
nika,“ da prvi i najglavniji uvjet za napredak i
razvitak naroda jest njegova narodna svijest, ono
sjegurno čuvstvo, da je u istinu narod u potpu-
nom smislu riječi i da kao narod hoće da živi i
razvija se i napreduje. Takav narod mora ujedno
čvrsto i nepomično stajati na temelju evoga pra-
va i narodnoga načela. U obrani svoga prava tre-
ba da je nepopustljiv i žilav i uztrajan. To će
pako moći bude li jak svojom sviješću, bude li
mu narodno tijelo čvrsto i sposobno za borbu, za
opstanak. Duševno i tjelesno zdrav narod imade
samo uvjete za opstanak i trajni napredak.
Hrvatsko-državno pravo zlatan lanac je vi-
seći od božijega Prijestolja, bolje nego li Jupite-
rova basne, koji uvijek merazdijeljivo drži veza-
nim Prijestolje narodnih kraljeva s onim iz Arpa-
dovske, iz Anžuvske kuće, iz raznih kuća i iz
Habsburske kuće uz bansku moć i slavu; most
je bačen od Bojane do Triglava; vječan pupoljak
smijelosti, slobode i slave; vez, koji ujedinjenje
Dalmaciju, Bosnu, Hercegovinu, latru i — budi
rečeno — Slavoniju sa Hrvatskom, i množi jedin-
stvo čuvstva i rada. Pravo je isti narod. Nijeka-
jući pravo jednom narodu — ništi ga se. Jer
pravo je spomenik prošlosti; zrcalo sadašnjosti;
brid budućnosti: povijest, zvjezdarski dnevnik,
proročanstvo.
Hrvatski će narod, fatiguć des mots et cher-
chant les choses naći svoj put k oživotvorenju
svoga programa, koji leži u istini, pravici i u
pravu, pa to bilo drago ili ne ljudim oko ,,Du-
brovnika.“ A dok mu ovo poručujemo neka se
ajeti što se pod datumom 10, aprila 1861 čita u
Milićevićevoj knjizi: ,Knes Mihajlo“ o Srbima, i
što držim, da neće biti agorega, ako ovdje navedem. |
»4prila 10, 1861. Knes duše govori & bed-
nom stanje raje u Turskoj. Meni opet savetova
»L66 voyagours en Orient“ od Mar-
irardena,“
NAUCNKA BIPLIOTELA, LC
da.
Pretplata i oplaei plađeja se uprevi ,Crvene Hrvatske“ u D
o ai pretplata mine, smatra se da je predbrojen i
Da nije bilo Hromoga Vuka, koje je one
važne narodne umotvorine predstavljao učenim
ljudima u Jevropi, i
Da nije bilo bogatoga Majora Miše, koji se
svud javljao kao Srbin bogataš, svakad prostrane
ruke — danas bi malo ko i znao sa Srbiju š sa
srpski Narod.“ 5) Ivan Andrović.
Tobožnje ,srpstvo“ stranke
prava.
Zagreb, 10 Decembra.
Velecijenjeni gosp. uredniče !
Vama koji pozorno pratite amošnje odnoša-
je, neće biti tugje, da Frankovo ,Pravo“ najviše
ističe tobožaje srbofilstvo ,domovinaša,“ njihovo
putovanje u Beograd i posjet kralj. konaka. Ovi
navodi čini se da su i upalili na gdjekojima mje-
stima, naročito u Dalmaciji, gdje to sve kao suho
zlato uzimaju. (Ne svi pravaši ! Ur.) Sada da Vas o
pravoj istini izvjestim, kojoj molim u Vama odgova-
rajućoj formi u Vašem uglednom listu mjesta dati.
God. 1895 već se je obratilo gimnastično
društvo , Dušan silni“ na zagrebačko društvo ,Hr-
vatski Sokol“ kao i na ostale slavenske Sokole
s pozivom, neka sudjeluju kod slave posvećenja.
njihove zastave. Hrvatski Sokol, komu na čela
stoji kao predsjednik sudac stola sedmorice, pl.
Halper, kao potpredsjednik glavni bilježaik Mli-
narić, mislio je, da mu i uljudnosti srodnost na-
laža, da se ovakovom pozivu ne ogluši, Društvo
je dakle odaaslalo, kao što je to učinio i praški
Sokol, četu svojih članova na tu slavu u Beograd,
koju je vodio javnih bilježnik Mlioarić,
vje& par excellence, & megju svima do blizu 30
članova, nalazio se je urednik Fleišer, i jedan
gradski zastupnik (Mosković) koji su se
pribrojiti ,domovina&ima,“ a bilo je $ njekolika
nije bio ni na čaju u kralj, konaku, kamo.su lih :
na čelu bili posli. Dakle niti su ,domovisaki,“.
kako jih krati Frankovo ,Pravo,“ niti kao pri«: .
narotite- kod ovakovih svečanosuh moraju predi>
rati. Meni je u glavnom do toga, da pokažem &a< |:
ko se sa strane ,čištih“ upotrebljavaju.i nečiste —