Građska Kronika. Naknadni izbor u Dubrovniku. — U nedjelju u jutro osvanuše ,srpski“ i talijanski proglasi, naviješćnjuć, da su se Srbi i Talijanaši složili i da je kandidat — dr. Vlaho Matijević. Uvjete sloge već priopćismo: Srbima kandi- dat za grad; u općini vijećnici pola i pola, pri- sjednika 4 Talijanaša i 2 Srba (što znači da će uprava bit u tal. rukama); općinski blagajnik Ta- lijanaš (iz Firence?!!); jezik talijanski ravan ,srp- skom“; pečat općinski ,srpski“ i talijanski; na- čelnik 3 god. Srb, 3 god. Talijanaš. Kad bude talijanaš, općinska će se sjednica vodit talijanski. Ovo su uvjeti. Dva ugledna talijanaša reko- še nam. da još ima nešto po njih povoljna, ali nam ne rekoše što. Evo vvo su kadri da počine dubrovački Sr- bil A mi pitamo nijesu li dubrovački pravaši do- bro uradili kad su, poznajuć ih, odbili: načelno sva- ki sporazum sa ovom i ovakovom srpskom stran- kom? Nijesu li narodnjaci dobro uradili, kad su se sa pravašima našli solidarni? Mi bijasmo duž- ni da tako postupamo ne samo u ime Hrvatstva, nego i u ime Slavensta, koje danas u Dubrov- niku prestavljaju jedini Hrvati. Ele pod ovim auspicijima počeo je u pone- djelnik na 9 ura izborni čiu. Srbi su doveli sve svoje iz bliza i iz daleka. Došlo ih je naročito zato, da onaj dan mogu glasovati. I Dubrovačka Plovitba (u kojoj ima dosta hrvatskog kapitala i ako je sada uprava u nehrvatskim rukama) regbi da se zauzela za svog bivšeg agenta. Parobrod je onaj dan ,slučajno“ okasnio, da jedan kape- tan može glasovati. Svi rišćani, juče došli iz Her- cegovine, nagjoše se na okupu. Agitatori lećeli su na sve strane — bilo je bakšiša koliko ti drago. Ali još veću revnost razviše Taljanaši. Dr. B. Podich, koji je toliko proti Srbima vikao, doveo je sve klijente, s kojim može raspolagati. Brojna pristupi na izbore dalmatinska talijanaška buro- kracija, kojoj je Dubrovnik postao ko neki refu- gium. Mladi ,Legašići“ del si! i nadobudna srp- ska omladina natjecahu se u divnoj slozi. Naprotiv ovoga aparata Hrvati, brojno dale- ko jači od ikoje stranke, znali su da će u gradu jošte podleći sluožnim protivnicima. Zato nije bilo nikakva naprezanja. Ni izborni proglas mje sa- stavljev, niti se birače posebice na glasovanje zva- lo. Došao je da glasuje ko je hti0, mi smo samo htjeli da se atirmiramo ispred konubija tugjinskug. Vlada mje nikakvim načinom uplivala na nikakvu stranu. Dokaz u tome da su činovnici glasovali kako su htjeli, za Klaića ili za Matijevi- ća. A pošto je u čiuovništvu talijanaška suaga, većina činovnika glasovala je za Matijevića. Ali najbolji dokaz da vlada nije mnika&o upiivala jest u tom, što jedan dio činovnika Kot, Poglavarstva glasovao jo za Klaića, a drugi dio za Matijevića. Na 1 sat poslije podue zaključio se izbor. Hrvati tojahu već prije izglasovali. Srbi i Talija- naši nastojahu da produlje koliko više mogoše, ali tad već ne imalhu koga više da dovedu. Ke- zultat je ovaj: Klaić 136 glasa, Matijević 198. U dvorani neko zaviče: Živio dr. Vlaho Matijevići na što se Hrvati ironično odazovu sa: Živjela Lega! Ovo je srpskum entuazijačmu bio dobar tus. Ako ćemo da ispitimo umu 198 glasova to su Talijanaši doveli oko 90, a Srbi 108 glasova. Sa njihove strane mogoše još da dovedu najviše 5-6 glasova, dočim je Hrvuta izostalo jeduo 45. Nadat se je, da je ovo zadvji put, da se ovakovi izustatci bilježe. Kako vidimo dakle, ovo je mršava pobjeda i u materijalnom smislu, jer su Hrvati bez muke i priprave pokazali, da su u Dubrovniku mnogo ja- či, ponapose, i od Srba i Autonomasa. O moral- noj kakvoj pobjedi nećemo ni da govorimo, jer znamo da se je mnogi Srbi, izuzev možda iza- branog zastupnika, u svojoj duši tesko stide, Neka im bude | A potumstvo će naše da su- di ko je i ovaj put dobio u Dubrovniku, da li Srbi — ili Hrvati. RA NSA da z. dbeontih, srpskom -tali m ko kumov i , dr. Roberto Gighzaovich i dvorski savjetnik Niko Nardelli, Molimo ,Smotru“ da nas kategorično pobije, ili da šuti, Ko ma je pak kumovao u Dubrovniku naći će čitatelji u najprvom našem današnjem članku. Promaknuća. — Gosp. Jozip Paladino Č SRepeont saten graatga od e a kružnog Ravoateljstva Financija u Dubrovni- ku, & Dujo pl. Rendić-Miočević računar- i pri istum ravnateljstva. Čestitamo. U srijeda veće omrkla, & u čet- je kako je upraviteljstvo htjelo Općinski prirez poskočio je ma 75%, ili 11%, više nego lani. Ovo su sve posljedice mudre srpsko-talijanaške upra- ve, navlastito u poslu kazerma. Od kad su oni na općini, općinski prirez narastao je 23%. U ovoj sjednici uništena je ona abnormalna pogodba radi petroleja, o kojoj smo natukli u prošlom broju. Meno male! Zatim je udijeljeno jedno stipendije i riješeno više omanjih posala. Zabave u Zadruzi. — Potpisana, javlja svojim članovima, da će zadnji dan od godine bi- ti familijarna zabava. — Uprava ,Hrvatske Rad- ničke Zadruge“. Pohvalno. — Za fond bolesnih radnika »Hrv. rad. Zadruge“ fior. 3:15 sakupljeno izmegiu Clanova, fior. 6.05 sakupljeno u počast novoj u- pravi za god. 1899. Dubrovačka flora. — Prof. Emanuel Ni- kolić priopćio je u ,Oesterreichisehen botanischen Zeitsehnft“ Phćdinologische Mittheilungen aus der Winterflora Ragusa's, u kome bilježi gdje i koje doba, zimi, našao je u nas neke biljke u cvijetu, po čemu se vidi blagost dubrovačke klime. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Jesi li vidio Balda oni dan u sali kako skvi- či i skakuće kako tintilin ? Ivo. — A meni se mjesec prije kleo svijem na svijetu, da oni nigda za nigda neće učinit legu s Srbima ! Ma mene je najviše gusto gospar Jero. Njega jad- nika, che & cosi onesto e scrupoloso, fanno fare cer- te parti..... Vlaho. — Ko bi se nado da je Ivo mali onaka paprica! Ivo. — Impjegat od policije u pensioni, nema, jadnik, posla, izdala ga godišta, pa se je do u veliku poli- tiku. Ma lasno je njemu con quelli ajutanti di cam- po: sigaor Paolo i Frano s Ploča. Vlaho. — Onaj čovjek mrzi naš jezik! Ivo. — Jezik?! A što mrzi nas ? Da mu je dat vlast vi- dio bi što se čini. Vlaho — Daće mu je Srbi, Ivo. — Jes, ma ja ću se s tobom okladit za sve na svi- jetu, da oni gja sad studijaju ne bi li hi mogli u čemu privarit, Jer, zaludu, to je njima u krvi. Vlaho. — #er altro che bella figura che fa Vlaho Ma- tijević ! Ivo — Zašto? Čovjek je koerenat. On kako veliki Sla- ven svegi je zagovarao slogu s talijanašima. Jer bez tega oa u Dubrovniku ne može bit nista, A ne vidiš mu na faci koliko ga to peče. Ostario, dobra (almeno političkoga) ne vidio! Zato daj mu da što bude, pa kako mu drago. A njegovo ime je pro- gram, veli , Dubrovnik.“ Vlaho. — Čiji program ? Ivo. — Srpsku-talijanski. Znaš da se prije ova porkari- ja čimla na ime Frana; sad se čini na ime Mati- jevića, Vlaho. — Ma će ih sutra tokat votavat za Talijanaše. Ivo, — Pa što njima prema, oni su se ua to naučili, Ma neka sve, ma su se s Franom podnijeli uprav od pr.s. ch. Isto kako da ga nema! On koji im je to- liko učinio i toliko valjo, nije mirito questv tratto. Što je giusto, giusto | Vlaho. — ko & gjavolom tikve sadi.,., A znaš što mi je reko Jovo? ,a vas je, govori, vise finulo, Nas dva partita imamo za elecijoni komunalijeh ses ti- suća fiorina, a ti pozdravi doma,“ Može bit da i imadu. Ivo. — Ako ne bude štogod donio Popović, Vlaho. — koji Popović + ivo. < Ne znam ni ja; ma na sve strane čujem govorit; ovo je učinio Popović! Srbe je persvado Popović | Bio je Popović! Reko je Popović! Obećo je Popo« vić! Valja mi se informat chi & costui. Vlaho, — Pa ćeš me avizat, U toliko čujem da je Ca- boga isišo iz Gabineta. Ivo. — Zašto? Vlaho. — Vraše tu ti je bio veliki bulikan. On je viko, da više neće stat u partita, koji čini legu con um partito antidinastico, t. j. srskijem i utek0o ća. Ovo impjegate dalmatine nije ui malo gustalo; auci go- vori se da su vadili bruškin ko bi imo Cabogi ući- nit akužu i da je sreća (oli nesreća) dopa!s gospa- ra Nikolicu, Ivo — A je li se na to Brnjict pripo? Viaho. — Vraga se pripd, nego viće, da tužu, pa kad im budem govorit dva minuta, oni će mi sami ri- jet: basta | Sad ne znadu što će činit, Srbi hi svje- tuju da ne obadaju. Što će dizat toliku prašinu ? Nije prudeato. Ivo. — Moj Vlaho, ti ne možeš snat koliko me ova stvar gusta. Mi smo izgubili deputata, ali smo s druge strane puno dobili, & najviše smo dobili kad smo ritiutali srsku ruku, koju su nam davali javno, & ta- lijanašima drugu tajno, Ko nije posao Srbe neka hi sad vidi što su kapači usčinit, imam trista gusta vigjet srsku omladinu, gje piše kako joj detava A- voscani, Persicalli 6 compaqguia bella. Ovo mladijem na ugled, da promislu što će i kuda će: oli & Hr- vatima, koji držu do svoga načela — oli & ovom čeljadi | A tebi, moj Vlaho, čestito feste, I da mi hi lijepo provodeš a tvojom falmiljom u miru sreći i sadovoljstru, JAVNA ZAHVALA. Prigodom smrti nezaboravne naše majke, odnosno none; Klare ud, Marić dužnost nam je da zahvalimo Dra. Franu Trošiću koji je nastojao da na ikakvi na- čin izbavi iz čeljušti nenadne smrti našu milu pokojnicu; župniku Dum Ivu Fer- ranti, Dum Peru Franuloviću i MM. P.P. 0.0. Domenikancima, svoj svojti i prija- teljima koji su nam od srca bilo osobno bilo pismeno nastojali ublažiti ogromnu žalost; svijem onijem koji počastiše us- pomenu mile nam pokojnice dobrotvornim djelom, a najzadnje onim koji su je do- pratili do vječnog počivališta. Dubrovnik, 22/12 98. Marica Ano ud. Katić kći Milo Ernesto | unučad. Supil , izda i on Sui sme Svila za vjenčanje 65 novč. do fior. 14 65 po met. — kao i crna, bijela bojadisana Hen- nebe svila od 45 nč. do tior. 14.65 po met, — u najmodernijim pregjam, bojam i nacrtim. An private rto i poreza franco u kuću. Uzorke odmah volji. G. Hennebergove se ubi (e. k. dvor. dobarljač) eh. Wilhelmov sok od trava MARKE SCHNER&EAC" po liecuićkom propisu. 12 najljekovitijih, frisko nih sokova trava sastavljen i mnogostrano upotrebljen. Ovaj sok po osvjedočenju najglasovitijih liječnika odliko- vao se na venredni način kod kašlja, promuklosti, pre- hlade, prsne stege, zasluzenja, tesaog disanja, po- stranog ubadanja itd Mnogi te ga uzimahu potvrgjuju da um je ovaj sok postao ueophodaun i da njemu samo i- maju zahvalit ublaženje i mirne noći, Osobito se prepo- ruča osobama katarhu podvrženim za oštra vremena i ma- gla kao preservatih, navlastito za putovanja po oštru vre- menu. Ondjelaje na upaljiva dužnu kožicu jabučice, zra- čnih cijevi i njihovih odjelaka (lrouchi, umanjuje zapalu 1 jača; pospješnje bacanje jer u prsima probugjuje neku ugodnu toplinu, odvodi kougestiju i rastaplja venozne za- preke u donjem dijelu, bez da zaprijeći probavu, koju on kroz blago-aromatičine svoje djelove dapaće jača. Kod svoga ugoduog okusa on je ne samo djeci ugodan i kori- slan, nego i starim časljivua i na plućnim bolesnim ljudi- ma kao potreba, a javnim govornicima i pjevačima dobro došlo srestvo za hrapavi glas ili promuklost. Uzimlje se kod lakih kataraloih afekcija dnevno, jutrom i v svaki put uro prije ili pojelu, jednu do dvije pune ožice, mlake, i povišsice do nekoliko dana ma tri ožice, Kod sa- starelih slučaja uzimlje se uvijek dvije ožice pune, dnev. no tri do ru“ ae u jutro 3 VO i prij a još po 1 ura prije i 8-4 ure ije jela. Djeci 1 godine dava se i a vecoj Švije do tri Dijeta za uporave Mo soka trava ,Marke Schnee- berg“ sastoji u mesu lako probavljivu i frišku, isključu- juć sva zestoka pića i opaljiva, razdraživa jela. cijeu& po bočici zajedno sa naputkom 1 tior. 25 nov. a. v, — Pa. kovanje sandučića računa se 20 novč, Pošt. sandučići sa 6 flasa uz pouzeće, salju se za 65 fior, franco na svaki post ured austro-ugarske monarkije. Svakdanje naručbe obavljaju se najbrže, Pripravlja se pravo samo kod Frana Wilhelma, Mon u Neunkirchenu kod Beča, gdje se čine naruć avna vala gosp. Frauu u Neunkirchen (Donja Austrija). nAko ja ovdje na javnost izlazim, činim jer mi je dužnost da izrazim gosp. Franu Wilhelmu karniku u Neunkirchenu moju pnajtoplju zahvalu sa 1 4 mi je učinio e strši Ker. i druge, koji ove bolove j njego upozorim. Nijesam u stanju vao pre kroz 8 godine ma E a oaen io. mena, Prodaju se dvije male kuće zajed- no sa malim vrtom, u ulici izmegju vr- t4 br, 109 az Hotel Imperial, Za pogodbu obrati se kod Marka Glicea. sija! ii I . e ž s + .