ljudima dobre volje. Cijeli život naroda kršćanskih prispodobit je životom Spasitelja Hrista. Preporod, kušnje, pataje, progonstva, pa konačna pobjeda. Našoj braći Hrvatima uopće, a našim prijate- ljima napose čestitamo ove mile božićne svetko- vine, željni da ih provedu mirno i veselo. No mi- slimo da neki od naše — braće neće mirne duše zasjesti za domaći stol ni veselim srcem proći o- velike blagdane, jer će ih savijest mučiti, da radili proti svome rodu, na korist svojih duš- šta da im kažemo?.... Ta oni nijesu , Pa i dobre volje!..... E: ži \ Naša željeznica. Došaste godine dakle počet će, da se na sve strane gradi nova južno-dalmatiuska željezni- ca, koja će Dubrovnik i Boku spojiti sa ostalom Europom. Isprvine govorilo se, da je njome cilj čisto atrategički, jer se želi imati sveza sa zna- menitim lukama Boke i Gruža i pograničke tvr- gjave oko Crne Gore staviti u brži kopneni doti- caj sa monarkijom. Poslije, kad je amo došao Kallay, reklo se da željeznica nije nipošto strate- gična, nego prometna: on će nastojat da se u Gruž svrati bosanska izvozna tigovina s drvljem i želi da obala bude pristupna najvećim parobro- dima. Što je istina, ono prvo ili ovo drugo? Bilo kako mu drago, mi ćemo tu željeznicu do brzo imati. Ali ovom prilikom treba napome- nuti nekoliko stvari, koje je dobro, da se u nas i vanka znadu. Prvo da su Srbi vrlo protivni ovoj željezni- ci. To nam dokazuje govor Baljaka u car. vijeću, onoga Baljaka, koga su narodnjaci po kompromi- su u Beč poslali. On je na gradnju ove željezni- ce iskalio svoju srpsku žuč, a zašto vrag bi znao, ako ne s toga što su joj i ma Cetinju — otkle naši srbi riječ uzimlju — nešto veoma protivni. Nama bi takogjer milo bilo da se gradi ona pruga Spljet-Bosna. Onaj projekat bio je sudbo- nosan za stranku prava god. 1895. Njega je na- rodna stranka bila razvila kao svoju zastavu, su- prostavila predlogu adrese za sjedinjenje kao ne- ki program sadašnjosti i s njime stupila na izbo- re. Narod sreduje Dalmacije mislio je da će že- ljeznica odmah zazviždati put Bosne, ako on gla- suje za narodnjake i ne pita sjedinjenje. Od onda brzo četiri godine, a željeznici ni traga ni glasa. Bio prosti izborni manevar Bulata i drugova, koji poslužiše gospodare, a ovi ih otpratiše praznijem riječima i zatvoriše im vrata. Inače kako se ispu- niše Bulatova obećanja ? Gdje je željeznica ? Ali dok one nema, čemu javno napadat ili potajno vodit neki animozitet proti ovoj južne Dalmacije? I ona će biti korisna ovome narodu, ako se on sam uzumije okoristit. Drugo što bi opazili jest, da vlada, bilo a- ustrijska bilo bosanska, a navlastito ova zadnja koja vodi ovaj posao — ne bude u ničemu za- postavljala domaću čeljad. U naš ima i radinih ljudi i poduzetnih kapitalista i radnika. Pravo je da se ovi okoriste u prvom redu poduzećem, koje se izvodi na zemljištu praotaca njihovih. Ne bi nam bilo milo vidjeti, da ova željeznica dove- de amo stotine tugjinaca, koji će da zasjednu me- nas i našemu čovjeku kruh otimlju, & sutra mu i jezik — uz srpsko-talijanske prijatelje — u pogibelj stavljaju. Ljudi koji sada oko ove željez- i nice rade većinom su Nijemci i po gdjekoji Čeh. i Hrvata, koji bi bili kadri, da do- g ostave kakvo mjesto IX. razreda. Hoće li tako biti i kod ove željeznice, koja će trebati da pokrije koju stotinu činovničkih i nižih mjesta? Svukud ovdje morali bi se u prvom redu uzeti domaći lju- di, te im pružiti prigode, da se, u koliko već ni- jesu, u praksi usposobe. Ako bosanska vlada bude uzeti u obzir ove želie, onda će ova željeznica našemu domaćem pučanstvu donijeti velike koristi. Pod imenom do- maćih razumijemo starosjedioce zemlje, a ne ljude odtud i odovud, koji će doći i okoristit se i na koje gosp. Kallay često prstom upire, kad hoće jda uspjehe pokaže. Neka ovi doma stoje, njihova nas se korist ne tiče; domaći se gledaju i po tome se ravna interes dotičnog naroda u jednoj stvari. Ovo je glavno za nas. Da li gradi željeznicu iz prometnih ili iz strategijskih razloga, to se nas malo tiče. Naš narodm i poli- tički interes zahtijeva, da Dubrovnik, Boka, Bosna i Hercegovina ostanu sa ostalim hrvatskim zemlja- ma u habzburškoj monarkiji. Naše stanje nije paj- bolje i mi ćemo nastojat da se, po hrvatskom na- rodnom i državnom pravu, u monarkiji popravi, Ali van monarkije mi nemamo ništa da dobijemo. a sve da izgubime. Naše ime, povijest, individual- nost sve bi to — kako danas stvari stoje — is- čezlo i mi bismo postali žrtvom slijene nebratske mržnje, plijenom najgore vjerske intoleranciie, Za- to je naša deviza: U monarkiji, ali ravnoprav- ni, ne pod supremaciju Nijemaca i Magjara! A to će se, uz pomoc drugih Slavena, postići prije nego se nadamo. U to ime neka se južoa željez- nica gradi bilo za promet ili za strategiju. Poj- mljivo je dakle, da se, rad ovog zadnjeg, naši S$r- bi kroz Baljakova usta vrlo ljute ali mu je Perić odmah lijepo odgovorio. ius + Naši dopisi. Kotor, 16 Decembra. Naši protivnici Srbi i legaši pošto na sve moguće načine napadoše našu zaslužnu općinu i dičnog joj načelnika ocrnjujuć kako bolje znadija- hu neprestano i načelnika i upravu i tajnika i svi- jeh redom, sad ništa manje hoće da prestave na- šu općinu veleizdajničkom antidinastičnom. Ko ne- poznaje naše okolnosti a pročita dopis iz ovoga grada tiskat u 50 broju , Dubrovnika“, takovom će smatrati našu općinu. Za proslavu Jubileja pa- ime naša općina nije se niti pobrinula ,da rasvi- jetli ono baš što njoj pripada.“ A znate li zašto? Dubrovnik“ veli jer je ,utrošila priličnu svotu novaca oko kićenja i rasvjete ,Hrvatskog Do- ma.“ — Blagajnik je naše općine činovnik Jovo Kadija, poznati srpski delija. Kad , Dubrovnik“ znade reći, da je općina potroši priličnu svotu za rasvijetu ,Hrvatskog Domv,“ sigurno je da zma- de i kolika je ta svota Pozivljemo stoza ,Du- brovnik,“ da iznese tu svotu. U toliko izričitu u- moljavamo općinskog blagajnika činovnika gosp. Jova Kadiju, Srbina, da svojim potpisom očituje, koju je svotu on kao blagajmk isplatio iz općin- ske blagajne ga rasvijetu našeg , Hrvatskog Do- ma.“ Ne dadeli ovo očitovanje gosp. Jovo Kadija, mi ćemo smatrati dopisnike , Dubrovnika“ pro- stim lažcima i klevetmic:ma, a list , Dubrovnik“ stovarištem najsramotnij:h laži i najogavnijih kle- veta. — Na ostale laži ,Dubrovnika“ ne ćemo se niti osvrnuti! — Kotor, 18 Decembra. Nijeste pogodili, gospodine uredniče, kad ste ono u zadniem broju cijenjene naše ,Crveae“ natu«nuli o vjetriću koji piri iz palaće kod $, Šimuna. Vjetrić piri i obično razblažuje, & ono je vihor koji lomi i pali sve što je naše koji briše našu prošlost, koji kida naše stoljetae ustanove, koji nas tjera da selimo, ko što su naši stari se- liti morali izmegju sile odozgor i nepravde ili mrzla nehajstva upravo odavle odakle se nadija- smo da će nas sunce razgrijati. Ovo malo rijeći, gospodine uredniče, vojna je historije Boke Ko- torske devetnaewtoga vijeka, pa kad sada, upravo sada ne samo vidimo čudno raspoloženje zadar- skoga Eolusa, već i kušamo mrzžle njegove mla- zove A Pak > na Daj det nijesu pog i, ili ljudi koi su postavljeni da bdiju, zar moraju ovdje pod Lovćenom da izvrše svoje šegrtništvo ? ! Kotor, 21 Decembra, Nije nas amo ni malo iznenadio kompromis sklopljen i u vaših ,Srba“ i tilijanaša. Vasi »Srbi“ kao svukud ,Srbi“ spravni su vavijek sdru- žit se s najvećim narodnim dušmanima, samo da škode Hrvatima, svojoj braći, dok ujedno na sve m. vazda g e - slozi i 0 gr solidarnosti. ompromisvm ovo slavenske duše. Ne > F g sad ,Jedinstvo“. On ipak monarkija Pogled po svijetu. Austrijski parlamenat odgogjen. Slaveni de- snice vrlo su nezadovoljni, je Thuu skanjiva da udovolji njihovim zahtjevima. — Vlada u Ugar- skoj spravna je u boj proti opoziciji ga skrajnjim srestvima. — Položaj u Španjolskoj radi karlistična pokreta vrlo ozbiljan. — U Italiji vlada na muci radi financijalnih neprilika. — Očekuje se dola- zak Dreyfussa u Francesku. — Njemačka izganja iz svoje države Dance, a ovi iz svoje njemačku robu. Sva je Skandinavije u tome složna. Računa se da ćestim Njemačka da izgubi godišnjih 200 mil. maraka. Domaće vijesti. Pišu nam iz Spljeta: — ,Awmošnji narod- njači u Čitaonici ljute se da Hrvati u Dubrovni- ku nijesu prihvatili kompromis Srbi.“ 3 Ovako naš dopisnik. Spljetski narodnjaci, to su većinom vijerni dra Bulata — ljudi bez ikakva načela kao i vogja im, koji n: maju hrvatskog čuv- stva, nego ga umjetno i nenaravno ističu, a go- vore i misle talijanski. Njima je stalo da uzdrže svoj klimavi položaj u pokrajini, pa bilo s Srbima, s vladom, s talijanašima (na Visu itd) s kim mu drago; za i proti sjedinjenju, to je njima doveta. Sjedinjenje je za pjih neka sekantna ideja, koju vlada mrko gleda, zato bi se oni drage volje jav- no odrekli, da ih nije strah od pravaša u narodu. Njima je glavno njihov položaj. Nije čudo da ovi ne odobravaju hrvatsku ideju, koja nas je u Du- brovmku vodila, kad smo onako postupali. Oni su se prepali, da je u došastim izborim u Beč izbor Borčića srpsko-talijanaškim savezom postao nesi- gurmji, a to je njima glavno. No splitski narodnjaci mogu prištedit svoje kritike, jer ih dubrovački Hrvati neće uvažiti. Po- gubna politika splitske narodnjačke klike kriva je u Dalmaciji mnogom zlu i razdoru. Zato bi bolje bilo da mas sebićnim savjetima poštede. Promocija. — Pišu nam iz Graca: Na 19 ov. mj. promoviniu je na čast doktora sveukupne medicine naš vrli pr.jatelj i čestiti Hrvat gosp. Vlaho Poljanić iz Potomja na poluotoku Pelješcu. Živio! Hrvatska gimnazija u Istri. — Kako je poznato, vlada je napokon udovoljila želji većine pučanstva Istre, te će podigout jednu hrvatsku gimnaziju Za mjesto odabran je Pazio hrvatski grad sa hrvatskom općinom. To je talijan:se uči- nilo izvan sebe, jer Pazin oveći grad, na uajvo- ljem položaju u srcu Istre. Počese mahnito pro- testirati. Trst se stavio na čelo pokreta. U ne- djelju u tršćanskoj Politeami imao je biti veliki javni meeting. No na meet:ng dogjoše i socijaliste i Slovenci, koji upriličiše takovu protudemonstra- ciju, da iredenta nije mogla ni prvi govor izreći. Poslije je došlo do tućajave i iredeata je pobje- gla. Prvo meetiaga prijetiše Talijani: Trst će pro- govoriti ! a sada se Hrvati i Slovenci rugaju: Trst je progovorio ! Gimnazija u Pazinu sveisto će se podići, a tomu im+mo zahvaliti mudrom, oprezaom, ali o- dlučnom i patrijotičuom nastojanju omih dičnih ua- ših prvaka Spinćića 1 Laginje. Hrvatski sabor imao je prošlih dana vrlo burnih sjednica, nadasve, kad je došao novo-, iza- brani“ zastupnik Pisarovine g. Vuksan. Združena opozicija patrijotično vrši svoju zadaću. Samo bi preporučili, da se gg. Š. M. i D, S. čavaju nekih naprasitosti, da spekulanat F. ne tjera 1z toga svoj ličai profit.“ Hrvatski narod želi slogu na temelju, hrvatskih načela, koja isključuju sadasaju nlagodbu“ s Magjarim. »Bihać“ hrvatsko Društvo za iztraživanje domaće povjesti u Spljetu, držati će dae 27 pro- sinca t. g. na 11 s, jutrom svoju redovitu godi- šnju sjednicu u Općinskoj Vijećnici ovim - nim Redom: 1. Izvješće Upraviteljstva o društve- nom radu kroz godinu 1898. 2 Izvješće Strukov- nog Odbora o zaaustvenom radu kroz god. 1898, o iznašašću starohrvatske crkve Sv. Marije od Otoka u Solinu i natpisa hrvatske kraljice Hele- ne, 3. Izvješće Blagajnika 0 ekonomićnom stanju Društva. 4. Izbor odstupajućih Upravitelja. 5. Ko- uačno uregjenje odnošaja sa braćom Katalinić iz Kaštel-Novoga glede zemljišta na ,Mirih,“ sa Cr- kovinarstvom crkve Vranjic-Solina glede nog zemljišta Gospe od Otoka u Solinu. 6. Slu- čajna nabava jista u ,Rižinicam“ u Solin“ skom Polju u svrhu izkopina, i nabava glike sr- dara Smiljsanića us S 7, Eventualni predlozi. Pozi novi ,Bihaća“ na ovu sjednicu, & — Umoljavamo naše cijenjene predbrojnike, da obnove pretplatu, — Zaostale pako molimo, da se, barem na koncu godine, nas sjete i pretplatu nam podmire, Hrvatski salon. — Primili smo . “