subotu

proi mg sir
po nu viša, Cijena je lista naprijeda u: (eprgsnišisiš : oma me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša:
60. Dubrovnik

i i Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje NN
List sabota kroz c pin godina, imnoar f naia 4 005 jorod stećaja se upravi ,

avgusta, septembra i oktobra.

, 4 fior. 2:25; I j

Da a a zat sa di se | a PO pri. sara | plaće a 19 sv. pas, + ogni i
: inosemstvo . 4:50, i tarski tro o u pogod uz

00; jedini broj stoji 10 nov& ' pre opisi se no raćnju, Listove nefrankirane na prima ni uredništvo ni uprava.

      

U Dubrovniku, 80 Decembra. velikog kolonijalnog carstva; pobijediteljica Ame- je nevolja, majka svega zla. Regbi da nevolju. i-

nist, ree orttoča | pina ij pretplatu na naš | rika stupi u kolo svjetskog. koncerta velevlasti i | mamo tražiti u prekomjernom napinjanju indu-
te se amo, da nas svijesno i neodvisno Hrvat- | : . 3 & i ialnih U nap drža

j irati j borbi, koju vodi "| protiska se u prvo mjesto. Ovaj rat, is početka | strijalu grana. U prednim vama razrija

stvo i nadalje podupirati u našoj borbi, koju vodimo u o- ; maleni kubanski, postao je ocem angloameričkog | se golema indastrija, niču fabrike kao. gljive .iza

vim stranama za očuvanje, širenje i učvršćenje hrvatske ;

svijesti. | saveza, koji je danas gotov čin, a sutra može da | kiše, trgovi su puni preraznih produkta, a zemlje

Naš je rad vrlo mučan, jer nam usuprot stoje raz- | prenačinja mapu svijeta. S te strane godina 1898 j naravno prepune industrijalnih radnika. Čovje-
novrsni protivnici, koji su se združili, a da iz srca našeg | bila je prezlamenita. čanstvo ne može da konstimira koliko se proizva-
naroda iščupaju, i da mu zatome svaki osjećaj za imenom, | U Africi Engleska pobjedom Sudanskom u- ! gja, nastaju utakmice, krize, krahi; radnik se da-

odem i jezikom — bez čega i, i skupno i pojedin- | ie o. i
a M s za ra i: Ab sme niša! ako | temeljuje sebi novo Angloafričko carstvo. Na tom. | vi — ostaje bez posla, ili ga sam ostavlja, jer

k tome pribrojimo i očit neprijateljski upliv, koji se pro- | putu sukobi se sa Franceskom i o dlaci, da ne | premalo plaćen. Čitali smo tu skoro kako je u
ti Hrvatstvu sa strane vrši, onda još nemamo potpunu sli- | dogje do užasnog pokolja, strahovitog krvoproli- | Njemačkoj grohnula jedna tvornica pera. U njoj
, ku našeg položaja, koji se do kraja ne da opisati, kako | ća da Franceska, kao slabija, prepadena ne popusti. | je bilo skladište od milijuna i milijuna pera, da

bi zaslašilo. U Kini se stvari nemilo zapletoše — domaći po- | bi za toliko doba mogli pisati sw pismeni ljudi.

oCrvena Hrvatska“ malo može da obeća, ali ono i E 3 = : i
malo održaće : Hrvatstvu i hrvatskom načelu nikada se iz. | KOlji ne mogu se više ni koatrolirati, a malo se . e Ko 10 A8. AERO: s 2 ka

nevjeriti neće; braniće hrvatsko ime, hrvatska prava i | htjelo, da se tamo ne pobiše kit i slon, Eogleska
naše idejale narodne proti svem i srakom koji bude u njih | i Rusija, koja borba, na prvi pogled nemoguća, ' države traže tržišta u Aziji, Africi, Americi, no
ma niš kojigod način dirao. Bio tugjin, bio brat-nebrat, bio | pila bi jedna od najstrahovitijih, što ih je svijet | i to će se napunit, Japan će brzo iz Kine isklju.
isti Hrvat — kada vidimo, da radi proti Hrvatstvu, hoti- ikada vidio, jer bi se zacijelo prenijela i na Eu- čiti industriju Europe, jer je jeftiniji. Tako .smo
dobili radnički proletarijat, koji je organizirao i

mično, ili mu kao hrvat nehotično štete nanosi — mi ćemo zodejske \oone...s siodmncih bi. šutila. Svijet
ustati, bez obzira na osobe i osobnosti, da obranimo, u- Jam eriga ue u : Ma
, vogjen od literarno-političkog proletarijata. Kuda
ovo vodi? Hoće li ove velike probleme. rijećiti

korimo, ratložimo i uvjerimo, kako nam savijest i uvjere. | u plamenu! Na sreću kit se još boji slona, & slon
1jč budu kaživale u pero. Jer ovo je list posve nezavisan od | kita isto tako i porazni rat uklonjen. Do kada?...
nogi vijek, koji nam je na vratima?
I tako kud god se okreneš rat — rat —

ikoga, pa kao takav može da piše, kako misli da je bolje. | To je veliko pitanje.
rat —. sveti ili prokleti, borba za opstanak ili za

nam ovu nezavisnost nerado gledaju, ali u ovim : . .
mućnlin danima, kada švaki čas vidiš svakojakih iznena- A ipak na sve strane ne čuje se nego ide-
prevlast. Godina 1898 nije ga u nikojem pogle- :
du nimalo ublažila, nego ga je još jače zaoštrila,

gienja, bolje ovako, nego li da si vezan raznim osobam, jalnih, slatkih fraza o civilizaciji, kulturi, čovje-
interesim, klubovim, kastam, klasam, odborim i inim u- | Čanstvu! Sye raspravlja: 0 miru. . . ..
drugam, koje dosta puta učine, te se pogled na interes Šta je ovo? Hipokrizija ljudstva, koje [per-

opće stvari posvema izgubi. fidno pokriva svoje krvožedne opačine maslinovom | a neka se optimiste tješe civilizacijom koja — izmi-
šlja nova srestva na megjusobno uništenje.
k# #

Ali ova neodvisnost, i ako je s moralne strane žur- ; s : va 3
nalistićki korisna i lijepa, s materijalne strane čini, da ! grančicom, kao don Rodrigi srednjega vijeka, ko-

list ovisi jedino od svojih predbrojnika i baš od redovi- | ji su svoju tiraniju i nedjela sakrivali hinjenom
tog plaćanja predbrojbe. Molimo zato sve naše pred- | pobožnošću? , . .,

brojnike, da što prije obnove pretplatu, a zaostalim pako No ne samo državno-narodnog nego i pr:-
na dašu i poštenje stavljamo, da se požure sa isplatom / vog socijalnog rata darovala nam godina na umo-

godine, koja evo već izmiče, jer nam njihovo zatezanje / 3 A
mnogo štete i omete pravi. Cijena i uvjeti naznačeni su ' ru. Kako drugačije okratiti onu dosle ne vigjenu

> | mamama mam ———— -Smmacmm———— camazmm—m mmm —  ommatanaatiisanmammmam———— mmmnmomomm - >  —mmaamanam—am_om— mmm - -

na čelu lista. Uprava Crvene Hrvatske.« | Punu, koja nenadno zahvati cijelu(Italiju početkom ; šim silama i našoj svijesti koliko možemo sudje-
i A maja ove godine i u Milanu barikade podignu ? | lujemo. U Hrvatskoj poznati sustav pokazao':'je.

Uz to Franceska pretrpi i još trpi nemilu krizu | u više prigoda svoju ruku, & nastoji da ;pomuti

O 8 V Yr t 3 od Dreyfusova pitanja. Imena Zole, Piquarta, Drey- | slogu hrvatskih oporbenih stranaka, što mu:—

fussa, Drumonta, Esterhazy i ostalih kolovogja | uhvamo u Boga, u. požrtvovnost i patrijotižam
Je li godina 1898, koja će evo sad na da ! ove žalosne afere pro i contra kobna su po ja- | onamošnjih rodoljuba! — neće poći ža rukom. U
pogine donijela kakove koristi čovječanstvu? Od : kost, ime i moralni ugled ovoga nekad velikog i više prigoda pokazao je i ove godino narod :lir-:
koga utjecaja bijahu njezini dogagjaji na razvitak : naroda, koji se — usprkos savezim, patrijotismu, | vatski, da želi slogw na hrvatskim načelima; da ::
i napredak Hrvatstva ? — Ovo su pitanja, koja bogatstvu, znanju, duhovitosti — nalazi u ovoj veli- | osugjuje snad i smućljivce. Narod je pokasao da
će svaki čestit otačbenik hrvatski, da postavi se- | koj dekadeaci, te je, kako vidimo, zahvatila cijeli la- , je on voljan i spravan odgovoriti svojoj dužaosti, i:
bi koncem ljeta, koje već pripada povijesti. | tinski svijet. Neće li zar svrha devetnaestog vije- | samo da ga vodi složan io 65
Teško je odgovoriti na ova pitanja, tim te- | ka, da označi eru početka propasti — bar u.Eu- iskrena ljubav prvaka k narodnoj stvari. To se je:::);
že što i oni koji ih postavljaju, i oni koji će da ropi — ove nekad velike i slavne rase? A ko će i
ih po publicističnom običaju u oči move godine : je naslijediti? Germani ili Slaveni? ;
rješavaju, bijahu svi saučesnici dogogjaja, 0 kojim Ovo je orijaško pitanje, koje se nigdje ta-
će da sude. Saučesnici aktivni, bud što su u mnji« | ko jasno ne zrcali kao što u Habsburškoj monar-
ma imali nekakvu ulogu, bud što su se dusevno | kiji, gdje takogjer prošla godina bilježi niz žesto-
postavljali, i nezvani, sudcima, ili tek onako po | kih, bezprimjernih, neprekidnih narodnih borba,
simpatijam i partizanstru prijanjali na jedau i| što se na koncu konca vode u veliko poglavito
drugu stranu. U takom slučaju nikakav savreme- | oko gornjega upita. I mi Hrvati, kao Hrvati i kao
bistar i nepristran. Slaveni, saučestvujemo u ovim borbama, koje još

:
i

   
  
 
 
 
   

iv 1

disorjeutaciju, što ju je osobito ove godice
ima vedi-

a nikada, u doba, ne bijaše više izgleda , kije na temelju jednakopravnosti švih naroda i | nu. Raspravljanjem i postupaajem u rasnim (pitaš .:)
da će ovaj čas rat buknuti, Dapače rat se je | narodnosti. Ovo je prevo, koje najposlije mora | njima, što su tečajem godišta nastala, većina s8%
formalno i vodio u Americi na Kubi, u Aziji na | pobijediti svaki otpor nepravedna | neopravdana | rodne stranke pokasala je, da je od pravoga hrs
Filipinem |i 'a Africi na obalsm gornjega Nila. | gospodstva naroda nad narodom. ., vatskoga stanovišta vrlo daleko, i
Hiljade i hiljade ljudi poginuše, druge hiljade po- I anarhizam je ove (todine slavio svoje orgi+ U istri naša braća junački se drže, & Mus |
dlegoše ratnim nevoijama, Amerika i Španjolska, | je, sa nevinom i plemenitom . uzvišenom šrtvom. | dro rade. Njihova politika moše sam služiti uso+
Engleska i Sudanski kalifat, to nijesu štomudra+ | Ko je otac anarhizma? Bezvijerstvo, šivinsko neo+ | rom, a istarski naši prvaci saslušili se ća bedu! :)
govići, nego velike sile, koje se u koštac uhvati+ i; plemenjeno ćuvatvo sloga a, potencirani s0+ | vogjama i prvacima cijelome našemu narodu. Ko- --
še i krv prolijevahu. O špansko-američkom ratu i cijalisam, pokvarena ćad mori smrtna savist, | liko i koliko puta promišljasmo, da je moguće te /
odviše se pinslo, & da bi nam — izim gola kon+ kad vidi drugoga većeg i boljeg od seba, Od ave+ | jednoga: Laginju dignut letri i poslat ga'w Zač'/i!
statiranja — trebalo i riječi nadometout. Pobijegje- ga toga po malo i besvlagje je gotovo. Ali ima | grebi. ... Jest, u latri rade kako:treba i stas: ||
ma Španjolska izgubi i sadnje ostanke svog pre+ još neštu što potiče čovjeka na crne misli, & to du što rade, tirimo di e)

NACDGNA REPUADKA\ MY O "sA

NAUČNA BIBLIOTEKA, Diouv. NIK

tia