subotu proi mg sir po nu viša, Cijena je lista naprijeda u: (eprgsnišisiš : oma me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša: 60. Dubrovnik i i Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje NN List sabota kroz c pin godina, imnoar f naia 4 005 jorod stećaja se upravi , avgusta, septembra i oktobra. , 4 fior. 2:25; I j Da a a zat sa di se | a PO pri. sara | plaće a 19 sv. pas, + ogni i : inosemstvo . 4:50, i tarski tro o u pogod uz 00; jedini broj stoji 10 nov& ' pre opisi se no raćnju, Listove nefrankirane na prima ni uredništvo ni uprava. U Dubrovniku, 80 Decembra. velikog kolonijalnog carstva; pobijediteljica Ame- je nevolja, majka svega zla. Regbi da nevolju. i- nist, ree orttoča | pina ij pretplatu na naš | rika stupi u kolo svjetskog. koncerta velevlasti i | mamo tražiti u prekomjernom napinjanju indu- te se amo, da nas svijesno i neodvisno Hrvat- | : . 3 & i ialnih U nap drža j irati j borbi, koju vodi "| protiska se u prvo mjesto. Ovaj rat, is početka | strijalu grana. U prednim vama razrija stvo i nadalje podupirati u našoj borbi, koju vodimo u o- ; maleni kubanski, postao je ocem angloameričkog | se golema indastrija, niču fabrike kao. gljive .iza vim stranama za očuvanje, širenje i učvršćenje hrvatske ; svijesti. | saveza, koji je danas gotov čin, a sutra može da | kiše, trgovi su puni preraznih produkta, a zemlje Naš je rad vrlo mučan, jer nam usuprot stoje raz- | prenačinja mapu svijeta. S te strane godina 1898 j naravno prepune industrijalnih radnika. Čovje- novrsni protivnici, koji su se združili, a da iz srca našeg | bila je prezlamenita. čanstvo ne može da konstimira koliko se proizva- naroda iščupaju, i da mu zatome svaki osjećaj za imenom, | U Africi Engleska pobjedom Sudanskom u- ! gja, nastaju utakmice, krize, krahi; radnik se da- odem i jezikom — bez čega i, i skupno i pojedin- | ie o. i a M s za ra i: Ab sme niša! ako | temeljuje sebi novo Angloafričko carstvo. Na tom. | vi — ostaje bez posla, ili ga sam ostavlja, jer k tome pribrojimo i očit neprijateljski upliv, koji se pro- | putu sukobi se sa Franceskom i o dlaci, da ne | premalo plaćen. Čitali smo tu skoro kako je u ti Hrvatstvu sa strane vrši, onda još nemamo potpunu sli- | dogje do užasnog pokolja, strahovitog krvoproli- | Njemačkoj grohnula jedna tvornica pera. U njoj , ku našeg položaja, koji se do kraja ne da opisati, kako | ća da Franceska, kao slabija, prepadena ne popusti. | je bilo skladište od milijuna i milijuna pera, da bi zaslašilo. U Kini se stvari nemilo zapletoše — domaći po- | bi za toliko doba mogli pisati sw pismeni ljudi. oCrvena Hrvatska“ malo može da obeća, ali ono i E 3 = : i malo održaće : Hrvatstvu i hrvatskom načelu nikada se iz. | KOlji ne mogu se više ni koatrolirati, a malo se . e Ko 10 A8. AERO: s 2 ka nevjeriti neće; braniće hrvatsko ime, hrvatska prava i | htjelo, da se tamo ne pobiše kit i slon, Eogleska naše idejale narodne proti svem i srakom koji bude u njih | i Rusija, koja borba, na prvi pogled nemoguća, ' države traže tržišta u Aziji, Africi, Americi, no ma niš kojigod način dirao. Bio tugjin, bio brat-nebrat, bio | pila bi jedna od najstrahovitijih, što ih je svijet | i to će se napunit, Japan će brzo iz Kine isklju. isti Hrvat — kada vidimo, da radi proti Hrvatstvu, hoti- ikada vidio, jer bi se zacijelo prenijela i na Eu- čiti industriju Europe, jer je jeftiniji. Tako .smo dobili radnički proletarijat, koji je organizirao i mično, ili mu kao hrvat nehotično štete nanosi — mi ćemo zodejske \oone...s siodmncih bi. šutila. Svijet ustati, bez obzira na osobe i osobnosti, da obranimo, u- Jam eriga ue u : Ma , vogjen od literarno-političkog proletarijata. Kuda ovo vodi? Hoće li ove velike probleme. rijećiti korimo, ratložimo i uvjerimo, kako nam savijest i uvjere. | u plamenu! Na sreću kit se još boji slona, & slon 1jč budu kaživale u pero. Jer ovo je list posve nezavisan od | kita isto tako i porazni rat uklonjen. Do kada?... nogi vijek, koji nam je na vratima? I tako kud god se okreneš rat — rat — ikoga, pa kao takav može da piše, kako misli da je bolje. | To je veliko pitanje. rat —. sveti ili prokleti, borba za opstanak ili za nam ovu nezavisnost nerado gledaju, ali u ovim : . . mućnlin danima, kada švaki čas vidiš svakojakih iznena- A ipak na sve strane ne čuje se nego ide- prevlast. Godina 1898 nije ga u nikojem pogle- : du nimalo ublažila, nego ga je još jače zaoštrila, gienja, bolje ovako, nego li da si vezan raznim osobam, jalnih, slatkih fraza o civilizaciji, kulturi, čovje- interesim, klubovim, kastam, klasam, odborim i inim u- | Čanstvu! Sye raspravlja: 0 miru. . . .. drugam, koje dosta puta učine, te se pogled na interes Šta je ovo? Hipokrizija ljudstva, koje [per- opće stvari posvema izgubi. fidno pokriva svoje krvožedne opačine maslinovom | a neka se optimiste tješe civilizacijom koja — izmi- šlja nova srestva na megjusobno uništenje. k# # Ali ova neodvisnost, i ako je s moralne strane žur- ; s : va 3 nalistićki korisna i lijepa, s materijalne strane čini, da ! grančicom, kao don Rodrigi srednjega vijeka, ko- list ovisi jedino od svojih predbrojnika i baš od redovi- | ji su svoju tiraniju i nedjela sakrivali hinjenom tog plaćanja predbrojbe. Molimo zato sve naše pred- | pobožnošću? , . ., brojnike, da što prije obnove pretplatu, a zaostalim pako No ne samo državno-narodnog nego i pr:- na dašu i poštenje stavljamo, da se požure sa isplatom / vog socijalnog rata darovala nam godina na umo- godine, koja evo već izmiče, jer nam njihovo zatezanje / 3 A mnogo štete i omete pravi. Cijena i uvjeti naznačeni su ' ru. Kako drugačije okratiti onu dosle ne vigjenu > | mamama mam ———— -Smmacmm———— camazmm—m mmm — ommatanaatiisanmammmam———— mmmnmomomm - > —mmaamanam—am_om— mmm - - na čelu lista. Uprava Crvene Hrvatske.« | Punu, koja nenadno zahvati cijelu(Italiju početkom ; šim silama i našoj svijesti koliko možemo sudje- i A maja ove godine i u Milanu barikade podignu ? | lujemo. U Hrvatskoj poznati sustav pokazao':'je. Uz to Franceska pretrpi i još trpi nemilu krizu | u više prigoda svoju ruku, & nastoji da ;pomuti O 8 V Yr t 3 od Dreyfusova pitanja. Imena Zole, Piquarta, Drey- | slogu hrvatskih oporbenih stranaka, što mu:— fussa, Drumonta, Esterhazy i ostalih kolovogja | uhvamo u Boga, u. požrtvovnost i patrijotižam Je li godina 1898, koja će evo sad na da ! ove žalosne afere pro i contra kobna su po ja- | onamošnjih rodoljuba! — neće poći ža rukom. U pogine donijela kakove koristi čovječanstvu? Od : kost, ime i moralni ugled ovoga nekad velikog i više prigoda pokazao je i ove godino narod :lir-: koga utjecaja bijahu njezini dogagjaji na razvitak : naroda, koji se — usprkos savezim, patrijotismu, | vatski, da želi slogw na hrvatskim načelima; da :: i napredak Hrvatstva ? — Ovo su pitanja, koja bogatstvu, znanju, duhovitosti — nalazi u ovoj veli- | osugjuje snad i smućljivce. Narod je pokasao da će svaki čestit otačbenik hrvatski, da postavi se- | koj dekadeaci, te je, kako vidimo, zahvatila cijeli la- , je on voljan i spravan odgovoriti svojoj dužaosti, i: bi koncem ljeta, koje već pripada povijesti. | tinski svijet. Neće li zar svrha devetnaestog vije- | samo da ga vodi složan io 65 Teško je odgovoriti na ova pitanja, tim te- | ka, da označi eru početka propasti — bar u.Eu- iskrena ljubav prvaka k narodnoj stvari. To se je:::); že što i oni koji ih postavljaju, i oni koji će da ropi — ove nekad velike i slavne rase? A ko će i ih po publicističnom običaju u oči move godine : je naslijediti? Germani ili Slaveni? ; rješavaju, bijahu svi saučesnici dogogjaja, 0 kojim Ovo je orijaško pitanje, koje se nigdje ta- će da sude. Saučesnici aktivni, bud što su u mnji« | ko jasno ne zrcali kao što u Habsburškoj monar- ma imali nekakvu ulogu, bud što su se dusevno | kiji, gdje takogjer prošla godina bilježi niz žesto- postavljali, i nezvani, sudcima, ili tek onako po | kih, bezprimjernih, neprekidnih narodnih borba, simpatijam i partizanstru prijanjali na jedau i| što se na koncu konca vode u veliko poglavito drugu stranu. U takom slučaju nikakav savreme- | oko gornjega upita. I mi Hrvati, kao Hrvati i kao bistar i nepristran. Slaveni, saučestvujemo u ovim borbama, koje još : i iv 1 disorjeutaciju, što ju je osobito ove godice ima vedi- a nikada, u doba, ne bijaše više izgleda , kije na temelju jednakopravnosti švih naroda i | nu. Raspravljanjem i postupaajem u rasnim (pitaš .:) da će ovaj čas rat buknuti, Dapače rat se je | narodnosti. Ovo je prevo, koje najposlije mora | njima, što su tečajem godišta nastala, većina s8% formalno i vodio u Americi na Kubi, u Aziji na | pobijediti svaki otpor nepravedna | neopravdana | rodne stranke pokasala je, da je od pravoga hrs Filipinem |i 'a Africi na obalsm gornjega Nila. | gospodstva naroda nad narodom. ., vatskoga stanovišta vrlo daleko, i Hiljade i hiljade ljudi poginuše, druge hiljade po- I anarhizam je ove (todine slavio svoje orgi+ U istri naša braća junački se drže, & Mus | dlegoše ratnim nevoijama, Amerika i Španjolska, | je, sa nevinom i plemenitom . uzvišenom šrtvom. | dro rade. Njihova politika moše sam služiti uso+ Engleska i Sudanski kalifat, to nijesu štomudra+ | Ko je otac anarhizma? Bezvijerstvo, šivinsko neo+ | rom, a istarski naši prvaci saslušili se ća bedu! :) govići, nego velike sile, koje se u koštac uhvati+ i; plemenjeno ćuvatvo sloga a, potencirani s0+ | vogjama i prvacima cijelome našemu narodu. Ko- -- še i krv prolijevahu. O špansko-američkom ratu i cijalisam, pokvarena ćad mori smrtna savist, | liko i koliko puta promišljasmo, da je moguće te / odviše se pinslo, & da bi nam — izim gola kon+ kad vidi drugoga većeg i boljeg od seba, Od ave+ | jednoga: Laginju dignut letri i poslat ga'w Zač'/i! statiranja — trebalo i riječi nadometout. Pobijegje- ga toga po malo i besvlagje je gotovo. Ali ima | grebi. ... Jest, u latri rade kako:treba i stas: || ma Španjolska izgubi i sadnje ostanke svog pre+ još neštu što potiče čovjeka na crne misli, & to du što rade, tirimo di e) NACDGNA REPUADKA\ MY O "sA NAUČNA BIBLIOTEKA, Diouv. NIK tia