hodao je rečeni učitelj pred srpskom tobož mla- deži, pak stupio u kuću muhamedanca Haradže i tu se posvadio sa turskim ženama. Srbinu sve malo, nego je još na pomoć, učitelja Hasana Ru- stanbegovića počeo panjkati. što neće da se priz- na Srbinom. Taj Rustanbegović vrlo je dobar i marljiv učitelj. Prije tri godine došao je amo i našao u školi pod Todorovićem samo šestero mu- hamedanske djece Danas broji osnovna škola pre- ko 120 muhamedanskih učenika. Živio Rustanbe- gović!! Od drugoga ništa nova nego da se naš narod osjeća nekako nezadovoljan. Stranci se na- seljuju, a naši seljaci ostavljaju čitluke i u varoš idu, a zemlju niti obragjuju niti je vlasniku uru- čnju. Od toga šteta i agi i seljaku, no na to ni- ko ne gleda. — Ovoga ljeta iselilo preko 60 mu- hamedanskih žitelja iz Nevesinja. Kaimija. Spljet, 19 Januara. Kao revan čitaoc Vašega lista opažam da se Vi malo bavite ,Dalmatom“ davajuć mu tako o- nu važaost koju zbilja i zaslužuje. Nego da znate, koju cijenu on uživa kod njeke preosveštene i prečastne gospode, Vi bi Vaše mnenje o njemu promijenili. Evo Vam dokaza. Običaj je u našoj stolnoi Crkvi da se one tri ,Zdrave Marije“ po- slije Mise, mole latinski ili hrvatski, kako hoće dotični svećenik. Na 10 ov. mj., u Nedjelju jedan svećenik, koji ih uvijek moli hrvatski, izmolio ih je i na poldnevoj Misi. Svijet je skladno odgova- rao. Eto ti pretprošlog broja ,Dalmate“ koji jav- ljajuć ovaj ,nered“ odlučno zahtijeva od Presv. Nakića da naredi neka se na toj Misi Zd. Mar.“ mole talijanski ,come era uso immemorabile“. Iz svega se vigjelo, da onaj koji je ono pisao nije bio nikada na toj Misi, ipak Presvijetli da ne bi takovog i slične vjernike ogorčio. bezodvlačno na- redi, da se na toj Misi mora moliti latinski, jer da ju sama gospodu slušaju. Pa da je to i istina, što nije, pitamo mi: zar je hrvatski jezik samo za seljake? Ili hoćete i Vi Presvijetli praviti raz- liku izmegju Mise ,dei Signori“ i one ,dei villa- ni“. Poznat nam je Vaš strah pred ,Dalmatom“ i ljubav, i gorljiva ljuhav prama latinskome jezi- ku, ali da će Vas do toga dovesti nijesmo vjero- vali. čudnovato da ono što je dopušteno do po- dne, nije dopušteno na podne. Zabilježite pak da se skoro u svim crkvama te ,Z. M.“ mole hrvatski. Evo Vam i drugog dokaza, kako je ,D“. u- važen list. U VII. raz. mjesne Realke, dao je prof. Zarbarini slijedeću zadaću ... l' uomo da sen- sato apprende cio che fa poscia d'intelletto de- gno... Dante T. IV. Gosp. Zarbarini profesor ta- lijanskoga jezika, nije u cijeloj talijanskoj litera- turi mogao naći knjige, koju bi učenicima prepo- ručio kao pomagalo za ovu radnju, ipak im je preporučio ... znate što... ,Dalmatove“ članke »Dopo trent' anni“. Ovom preporukom gosp. pro- , fesor, ta ,testa dantesca“ kako se sam voli nazi- vati, dao je razumjeti, ko bi mogao biti pisac o- nih članaka. Kogod će se čitajuć ovo snebivati; mi se ni malo ne čudimo, — prof. Zarbarinu, bi- jesnome talijancu iz Kotora, dopušteno je takovi- jeh stvari činiti i govoriti da je ovo prava ma- lenkost. Izmegju mnogo i mnogo stvari koje bi mogli o njekim profesorima prijateljima , Dalmate“ pisati, iznijeli smo ovu samo, zato da se znade kako i na našem rabošu ima dosta toga pobilje- ženo, što bi se moglo vremenom iznijeti na javu. Pogled po svijetu. Austrija i Njemačka. — Posjetu što ga je u Berlin napravio grof Goluchovski daje se ve- lika politička važnost. Svi vele da se tu radi o Istoku. Grof Goluchovski je poduzeo inicijativu, po kojoj bi savez Engleske, Njemačke i Austrija složno djelovao u Carigradu za uregjenje turskih financija i nadziranje reforma, koje se imaju gro- vesti. Austrija i Rusija sve se više razilaze. Crnogorska proslava. — Na 14 ov. mj. proslavljeua je na Cetinju 200 godišnjica osnutka Petrovićeve dinastije. Knjaz Nikole I. htio je da to bude što skromnije, da se novac može upotre- biti na pomoć postradalim od povodnje. Italija u Africi ima novu glavobolju. Der- viši se spravljaju, da osvoje Kassalu. Već je bio jedan mali okršaj. Premda službeni listovi opovr- gavaju, vijest je da su Derviši usporazumku ga Menelikom. Kuga. — Vijesti dolaze da kuga u Indiji popušta. Ne mre ih više omoliko, ali je uhvatila veliki prostor. Sve se vlasti brižno zauzeše, da o- čuvaju svoje granice. uzi Domaće vijesti. Na znanje. — Molimo mnoge naše štovane predbrojnike, da se i nas sjete ! Dalmatinski sabor zvan je već za 26 ov. mjeseca . O že ei — Govorili smo mi, da je željeznička halabuka, koja je dizalo , Jedinstvo“ i pri tom u zvijezde dizalo svoje gospodare samo meka na koju bi se imao uloviti hrvatski narod srednje Dalmacije. Biće sad, biće tad, mi smo je stekli, to su naši uspjesi, a željeznice nema te nema! Sada javljaju ,N. Listu“ da je na 17 ov. mj. bila u Beču sjednica odbora za promicanje interesa Dalmacije i da je grof Harrach rekao, kako je doznao, da je pitanje spljetske željeznice sasvim zakrklo, jer Magjari neće da se gradi. Zna- lo se to odavno no trebalo je držati narod u oče- kivanju, pa neka bude pitomiji. Drugih izbora iz- misliće se što novo. Proti smušenjaštvu. — .Obzor“ ima do- pis iz Zadra u komu se oštro izjavio proti smu- šenome ,slovinstvu“ što ga je pokrenulo ,Jedin- stvo“ i njegovi gospodari. Milo nam je od ,Obzo- ra“ i njegova dopisnika! Spljetska narodnjačka gospoda mješte da nam pomognu u teškoj borbi za očuvanje hrvatstva ovih krajeva od svakojakih dušmanskih navala, oni nas svjetuju da se zanije- čemo. Lijepa im hvala na takoj potpori. Hrvatska misao“. — Pod ovim naslovom njeki mladi gjaci u Pragu pokreuuše maleni mje- sečnik. Radujemo se njihovoj dobroj volji, samo bismo željeli, da se naši mladi prijatelji vele ne preuzimlju. U ,Hrvatskoj misli“ ima lijepih stva- ri, ali ima i nekijeh ideja o ,modernizmu“ ,rea- lizmu“, ,srbo-hrvatizmu“, socijalizmu“, što su 0- ni po svoj prilici našli u Pragu. E pa dobro ne- ka tamo ... . i ostanu. Hrvatskoj je dosta, da joj mladi gjaci budu samo dobri Hrvati, kako je- dino oni mogu uspijehom gojiti Ahrvatsku misao. U to ime želimo njihovu pothvatu dobar uspjeh! Napadaji na Kvekvića. — Nekakav Sr- bin iz Dalmacije napanuo u novosadskoj ,Zasta- vi“ dra. Kvekvića, da kao zastupnik ne radi ne- go na ličnu korist svoju i svojijeh, da on vladi austrijskoj odaje tajne i zaključke srpskog kluba i toliko drugijeh stvari. Sada srpski maši listovi imaju pune ruke posla, da g. Kvekvića obrane od ovih pedvala. Žalimo što dopisnik Zastave“ nije imenovao osobe, preko kojih on misli, da dr. Kve- kvić stoji u odnošajima sa vladom. Parobrodarske pruge u južnoj Dalmaciji ne mogu biti nezgodnije uregjene nego su. U ro- ku od 24 sata, polaze iz Dubrovnika (Gruža) put sjevera tri\brza parobroda, a onda za cijelu sed- micu nema nego jedan! Koliko je to zgodno za putnike i poštu prepuštamo upravam parobrodar- skih društava, da razmišljaju. Ne bi li bilo zgod- nije, da se dogovore, pak učine da svaki drugi dan. naporede, dolazi i odlazi po jedan brzi parobrod? To bi i njima bilo mnogo korisnije radi putnika a i nama. Pišu nam iz Dobrote 17 ov. mj.: — Da- nas u općinskoj dvorani sakupiše se novoimenova- ni vijećnici dobrotske općine, da birajn novo op- ćinsko upravitelistvo. Bi izabran za načelnika če- lični otačbenik gosp. Josip Radoničić pok. Ivana, pom. kapetan, a za prisjednike gg. Gjuro Do- brilović kap., Antun Kamenarović. kap., Pavo Pe- tričević, trg.. i Mato Boroe trg. Mi smo ovim iz- borom potpuno zadovoljni, uhvajuć, da će se ispu- niti nade, koje se u ovo postavljaju Gradska Kronika. C Dr. Antun Trumbić. — U ponedjelnik došao je u Dubrovnik novoizabrani zastupnik g. dr. Trumbić advokat u. Spljetu — koji kako je poznato izabran je u zadarskom kotaru — da se dogovori i da uz zadarske čuje riži ovoga kotara, prije nego odluči koji će sadržati?Naiprvo je g. zastupnik imao sastanak sa prestavnicima općine cavtajsko-konavoske i to sa g načelnikom i dvojicom gospode prisjednika, koii dogjoše da se s pjime upoznadu, da mu se izjave u ime općine i umole ga da pridrži dubrovački kotar, na što im dr. Trumbić izloži zadarske razloge izjavljujuć, da će on odlučiti kada u sabor dogje. U veče bila mu je u Hotelu de la Ville pri- regjeha gospodska rečeni koju su došli općin- ski odaslanici, opć. presjednici, vijećnici ili bivši birači i odličniji rodoljubi iz svih dubrovačkih op- ćina njegova izbornog kotara, zatim nekoliko pra- vaša iz grada. Pred večerom dr. Trumbić upoznao se i pozdravio sa ovim prisutnim i s njima se po- razgovarao izloživ pred svijem što misle i kažu njegovi zadarski birači. Na to mu je odgovoreno kako je bio izabran u Dubrovniku, pak izneseni i naši razlozi neka ih čuje i prosudi. Kad se po- sjelo za sofru bila je ljepota vidjeti zajedno onu kitu Šipanjana, Orašana, Zatonjana, Gragjana, Ri- ječana, Župljana i Konavljana, gdje ga opkoliše i a pečenijem ustane naš urednik Frano Su- pilo, te mu nazdravi kao dubrovačkomu zastupniku stranke prava, ističuć kako u tome što dr, Trum- bić premda nije naš gragjanin bio je izabran, leži uprav sjajni dokaz narodne naše svijesti i napret- ka našeg narodnog jedinstva, po kome je svaki dobar Hrvat svukud doma, gdje god se hrvatski osjeća. Delikatnost uskoga prijateljstva, koje ga sa dr. Trumbićem odavna veže, neda mu, da o nje- mu pobliže govori, a i ne treba kad najbolje svje- doči sami čin, da se za nj otimlju i Zadrani i Dubrovčani, Nakon živahna klicanja dr. Trumbić zahvali i tom prigodom razvije svoj program, biva pro- gram stranke prava. On reče kako prava ne prestavlja drugo do hrvatstvo, koje se bori da bude u svojoj kući gospodar a ne sluga, pak se radosno obzire ne riječ predgovornika, da je on kao nedubrovčanin bio od Dubrovčana izabran. Gosp. Trumbić govorio je opširnije o našim poli- tičkim odnošajima i rekao, kako će stranka prava biti uvijek za svaku dobru hrvatsku stvar. Zabvali biračima i nazdravi Dubrovniku. Njegov podulji govor učinio je na prisutne najbolii utisak, jer se poka- zalo ga. dr. Trumbić izvrstan i ozbiljan govornik. tim su govorili gg. kan. dn. Mato Pišta, pak dr. Roko Mišetić, koji takogjer čuvstvenim riječima nazdraviše gosp. zastupniku. Župnik dn. Niko Kisić, govorio mu je toplo i zanosno tuma- čeć želje naše, da se primi ovoga kotara, a tako isto župnik dn. Vice Radecki. Nadalje govoriše gg Marko Beram općinski prisjednik iz Orašca, velč. dn. Gjuro Violić, gosp. Mrše kao odaslanik općine šipanjske, velč. dn. Niko Zlovečera i gosp. Miljas općinski presjednik općine cavtajske čija lijepa zdravica na konavosku izrečena bi srđačno primljena. Naši vrli tamburaši igrahu uz to vrije- me pred stolom birane hrvatske komade, a napo- kon i oni ga pozdraviše preko svog zborovogje. Dr. Trumbić morao je opetovano ustati, da kaže svoju pak je očito bio na mukama, kako bi udovoljio željam našim i primio se ovoga kotara, kako su to svi zahtijevali. — Supilo predloži, da iza kako mu je svak svoje razloge kazao, ondje svi skupa poprimimo re- soluciju, da se ovo pitanje prepušta njemu i da mu se s naše strane daje potpuno povjerenje ne- ka on sam odluči i učini kako bude vidio, da je najkorisnije za hrvatsku stvar. Ovo bude jednodu- šno prihvaćeno. Iza kako je g. dr. Mišetić zaklju- čio, oprostiše se svikolici sa dr. Trumbićem sti- snuvši mu šaku ruke i kliknuv mu srdačni: Živio! Sutra dan, u utornik, otputovao je put Spljeta. Hotel Imperial. — U došasti petak otvo- riće se ovaj novi hotel. U njemu već stanuje ne- koliko stranaca, no gosti se očekuju tek iza 29 ov. mj. Njez. Visost Nadvojvotkinja Stefanija, do- ći će, k»ko se čuje, da ga svakako posjeti, ali ne na dane otvorenja nego nekoliko kasnije. Radi to- ga otpada veliki ples, što se mislio prirediti. Wurm- brand će u jutro a Pannonia po podne, da do- vedu veliku kitu Bečlija i drugih gostiju iz Austrije. Sv. Vlaho. — Ove godine očekuje se, da će svečanost sv. Vlaha ispasti sa veoma velikim saučešćem sdvornoga puka. Zabava u Zadruzi. — Sutra tačno na 8 sati u veče počinje u našoj Airv. Rad. Zadruzi ve- lika plesna zabava. Odbor od djevojčica upravljaće cijelim veseljem i činiti od domaćica za onu pri- godu. Muškarci mogu samo da ih slušaju. Pohvalno. — Prigodom smrti gosp. Nika Barišića bi podijeljeno mjesnom dječijem zakloniš- tu od g. Vice De Giumti, kruna 16.; od p. n. o- bitelji Ucović, kruna 10. Vrijeme. — Ove zime imamo baš kučije vrijeme. Do utorka lijevala je kiša kao iz kabla, pa tek je u srijedu i četvrtak nešto jenjala, evo ti je juče sa takovim žestokim šilokom, nas nije vidio od pedeset godina. Ako ovo potra- je moglo bi da mnogo omete svečanosti, koje se spravljaju. Dubrovački parobrodi. — Galeb na pu- tu iz Rijeke put Bordeaux-a pun dužica. — .Na- prijed prispio u Bordeaux iz Rijeke, pa će kad iskrca dužice, nakrcati podupirača za željeznice za Cardiff. — North Erin prispio juče iz Marsilje u Liverpool krcat brašna. — Hartington će netom obavi u Carigradu popravljenje stroja, proslijediti put Suline. — Oskar se krca u Aleksandriji. Teatar. — Protićevo društvo brzo svršava svoje gostovanje u Dubrovniku. U utornik davala se poznata šala Otmica Sabinjanka kao serata brilantu g. Filipoviću, koji. kako već rekosmo, uz g. Petrovića a spe u najbolje sile. G. Filipović je svoju ulogu odigrao, bio je pohvaljen i izazvan. Mi smo se o njemu više puta bavili i kazali, kako će on u sličnim igrama uvijek da uspije. Nu on kao i &. Petrović ima jednu malu manu. Dok g. Petrović ima upravo debeli glas, koji ne može da omekša ni ondje gdje bi baš trebalo, g. Filipović pak vori dosta = puta = tako = brzo da čovjek često mora napinjati uši, da mu riječi uhvati, Toga bi se on morao otresti, pak nastojati da mu bude što čistiji i jasniji izgovor. +Zec od J. Mjasnickog, ruska a, veoma se dopala u Dubrovniku. Da nema u njoj nekoliko ruskih tipova, reklo bi se, da je prema. e Pariza. Glumci su je dobro odigrali. — se na korist siromaha dao don Cesar od Bazana od Dimanoara, a večeras prestavljaće se Zvonimir kralj hrvatski. Sutra će biti završna prestava. Književnost. — Primili smo sa zahvalnošću: , Milovanka, — Pjesan u slavu starca Prikazana kao razqoveč. Shoii narodu. Skitio Vezić. " Hrvatske,“ U Zagrebu. - kao da pozorišnog ravnatelja vrlo vješto RESE TII TESNJA s. p- OORAO.