Pogled po svijetu. + Izbori u Austriji. — Po riječima prvaka strinke dr. Herolda, mladoćesi će svejedno. ostati u opoziciji naprama kabinetu Badeni. Čini se sa- mo da ta ope neće biti onako skrajnja kao prije, što. više da neće mnogo ni trajati. Dr: Herold se treba nadati nečemu što se skriva rekao je, da iza Badenieve ere. — Nijemci su na čudu sa .ono- liko gtranaka.koliko im je sada niklo. Naprednjaci sačinjaće ipsk relativno najveću njemačku stranku, a ta će po svoj prilici proći u opoziciju Na Istoku. — Na Kreti je već proglašeno sjedinjenje sa Grčkom. Ustaše pozvaše kralja Gjor- gja, da osvoji otok, no Grčka ne smije da se u- gg u takov pokušaj, jer se boji radi velevlasti. nošaji izmegju nje i Turske veoma su napeti. Mnogi grčki državniči mnijenja su, da bi se vlada ipak. mogla «odvažiti na zaposjednuće Krete, jer velevlasti ne bi radi tega rat dozvolile. Brodovlje je svakako spremno na najmanji znak. Zadnje vi- jesti & Krete javljaju, da se je pokolj utažio, a to je valjda s toga što su. starci, žene i djeca već pobjegli, a ljudi su u planini pod oružjem pak se bore & Turcima. Zdravlje ruskoga cara. — Ima nekoliko vremena da se :0 zdravlju ruskoga cara ponose vrlo loši glasovi, koji unatoč neprestanom demen- tiranju, opet se potvrgjuju. Vrlo uvaženi listovi tvrde, da je car zbilja teško bolestan. Je li to i- stina? Nemoguće je odgovoriti na ovo pitanje. Mož- žda jest, a možda je to sve samo pusta manovra. Promjene u Franceskoj. — Brzo će go- dina dana sto vlada Melineovo ministarstvo. To je nervoznim Francezima predugo. Sada se niihove stranke kupe, kako bi napravile neku koncentraci- ju republikanskih stranaka malko sa radikalnim obilježjem. To je sve komedija, jer koncentracija ako se i postigne neće trajati Njima je glavno da sruše marljivu i ozbiljnu Melineovu vladu, pak će se onda rušiti megjusobom kao i dosad, Franceska je snažna i bogata država, ali njezine vlade nijesu jake, jer se svaki čas mijenjaju. ,. U Italiji. — Derviši su se opet povukli na- trag, te do rata neće doći. U Italiji bilo je veli- kih izgreda sa strane raskalašene talijanske sveu- čilišne mladeži, koja neće da uči, nego pod izli- Kom slobodnih načela, viče i razbija, eda se škola zatvori i praznici nastanu Mladi ministar Giantur- co pokazao se energičao, pak ih je brzo ukrotio. . Španjolska na Kubi — Španjolci hoće sada da dadu Kubancima neku autonomiju, pak su. već i osnovu izradili. Ta autonomija samo ije prividna i teško, da će ustaše na nju pristati, Ovi čekaju šta će im reći Amerikanci Sjedinjenih Dr- žava, koji su niihovi moralni pokrovitelji. Domaće vijesti. . David Starčević. — Zastupnik stranke prava u hrvatskom saboru g. David Starčević nije bio ovjerovljen. Proti njegovu ovjerovljenju govo- rio je dr_Pliverić. Opozicija ga je pobijala povici- ma: Tako govori jedan profesor! D. Starčević u. žestoku govoru sveo:je na pravu stazu uzroke njegova meovjerovljenja. Pošto će brzo sabvr biti raspušten, to sada neće doći do novog naknadnog izbora, a u buduće g. Hedervari učinit će što bu- de mogao. Ipak mi se tvrdo nadamo, da će David do brzo opet u Sabor. Zabave. — Sa svijeh nam strana stižu po- zivi na zabave, što ih u ovo pokladno doba pri- regjuju naša hrvatska društva širom domovine na - še, Molimo dotična da izvinu što radi: odmjerena prostora ne možemo ih spomenuti u listu. , Zvonimir u Beču. — Ovo gjačko društvo slaviće do brzo svoju petnaestgodišnjicu, pak će tom prigodom izdati almanah, u kome će donijeti svoje radnje svi hrvatski pisci, koji bijahu člano- vi ,Zvonimirs.“ Pohvaloa i rodoljubna zamisao. , Iseljivanje u Braziliju zauzelo je maha s one strane Velebita i zabrinulo svakog rodolju- ba Sada ,N. Novine“ službeni list hrv. vlade do- nose podatke, po kojim bi se reklo, da se skoro isključivo sele magjarski i njemački koloni iz Sla- vonije. Zemljišta da su vrlo poskupila, pak tamo njima nema opstanka. Ako je tako, dobar im put! Sabor u Poli. — U porečkom (istarskom) saboru dojavio je presjednik, da N. V. Kralj na- mjerava došaste godine sazvati sabor u Polu. To je radi nečuvenih pogrda i napadaja, kojim u Po- reču bijahu izloženi hrvstski zastupaici, U pohode. — Čuje se da će mjeseca mar- ta doći u Dalmaciji ministar nastave baruo Gautsch, te da će se u Dubrovniku sadršati više dana u novome Hćtel Imperialu. O kugi. — Poznato je kako kuga nemilo hera po lodiji, te kako re strahovitom brzinom ši- ri, Vlasti su na mukama kako da zaprijeće nje- zin razvitak, I nas se ta stvar pobliže tiče radi naše braće Muhemedave vjere. Svak zna za nji- hova hodočašća u Meku i značaj, koja oni imaju u nfikuvu: svijetu. Ove godine .svak jo zabrinut kako če se'to izvesti, a da se kuga u Europu ne unese. Mnoge vlade misle da bi bilo dobro j&- dnostavno ga zabraniti Rosanska vlada u tom 9- dred'la je ovako: Muhamedancima biće slobodan polazak u Meku, ali povratit se neće moći bez svestranog lijećnikog ispitivanja i karantene. Ako se megju njima kuga pojavi, onda će se uz ka- ranutenu i raskuženje sažeći njihova odijela i dati im druga. Nego mnogi koji su naunili ići, ostav- ljaju za drugu godinu, pošto zakon prepisuje, da svaki koji može ode u Meku; “ali ue veli kada. - Autonomaši se miču: -— Doznajemo, da pošto su Srbi u zadnji čas izdali svoje stare sa- veznike dalmatinske autonomaše, ovi hoće da se stave u borbu na svoju ruku. Već su obrazovali izborni komitet, kome je presjednik g. Niko Tri- gari zadarski načelnik Zad«rski ,Il Dalmata“ u pretprošlom broju žestoko - pozivlje sve ostanke dalmatinskih talijanaša, da se nagju kompaktni u borbi proti Hrvatima, pak prijeti i terorizmom. Ko fali, veli Dalmata, njegovo ćemo ime bez i- kskvih obzira iznijeti i žigovati pred cijelom stran- kom. ,Dalmata“ se pozivlje sa dokaz jakosti stran- ke na Lege, koje tim evidentno istovjetuje sa svo- jom političkom strankom. Toije javna tajna. Vi- djeli smo u Kotoru, kad je Lega iz svoje sredine isključila člana, jer nije glasovao za Srbe. Izborni kotari, koje su. talijanaši osobito na oko uzeli jesu gradovi, a nadasve veleporezništvo. U ovim kurijama razviše veliku djelatnost, te je tako i broj njihovih glasova u veleporezništvu sre- ćom ili dobrim vogjenjem poreznih isplata znatuo poskočio. Usprkos hrv=tske sloge i usprkos što će i Srbi da glasuju u ovom izboru za hrvatskog kan- didata, oni se ipak nadaju, da će prodrijeti s Bon- dum. Vidiet ćemo! Na vješalim. — Tri glavna zločinca iz gla- sovite stenjevačke družbe, -koja je u svoje doba u okolici Zagreba počinila više razbojstva svršiše |. prošle subote u Zagrebu svoj jadni život na vje- šalim. Zovu se: Mijo Brezović (52 god.), Vid Petrek- Polovčak (55 god.), i Mijo Vukanić (31 g.). Krvnik ih je po redu objesio. Najtvrdokorniji od svih bio je Brezović, koji nije pokazivao nikakva čuvstva dočim je Vukanić bio skrušeno pokajan i prije smrti upravio prisutnim govor, u kom zamoli za svoju djecu i preporuči, da se dadu u školu, da ne dospiju u zločesto društva kao i on. Njihove glave odnio je dozvolom obitslji liječnik dr. Šim- sa na istraživanje. i Velike manovre. -— Javljaju nam, da će se ovoga ljeta držati u Dalmaciji velike glavne ma- novre i to oko Kleka i Neuma .uz sudjelovanje ve- likog broja vojske. Ova vijest mora da čeka po- tvrdu, pak je priopćujemo s reservom. Gradska Kronika. Lične vijesti. — Ovih dana boravio je u gradu general-brigedijer gosp. Milan Manojlović u službene svrhe. 0. Paulin Majčica 4 — U petak u jutro rano umro je nakon kratke ali teške bolesti do- bri fratar franjevac gvardijan O. Paulin Majčica. Pokojnika oplakuje njegov red i svi oni, koji su ga imali prigode upoznati. Vječni mu pokoj! Premještaj. — Naš prijatelj velč dn. Jozo Boglić otputovao je ovih dana a Majkovi na svo- je novo mjesto. Žalimo njegov odlazak i želimo mu svaku sreću. Doći će! — Govori se dla će i Dubrovnik : poieiki grof Bonda, voči samih izbora, ako se u de uzmoglo što isposlovati ...... Zabave. — U prošlu subotu imala je naša Čitaonica svoje drugo ovogodišnje pokladno sije- lo, koje je trajalo: do 3 sata po ponoći Zabava je bila vrlo dobro posjećena, te se je živahno razvila. Večeras pak biće u našoj Hrvatskoj Radni- čkoj Zadruzi veliki ples. (Toalete od šetnje). Po- četak na 74 ura u veče. Naročiti plesni odbor znatno je pomnožan, da bude na ruku. Radnje na Sjemeništu. — Ovog proljeća imale bi se izvesti na našem Sjemenistu poveće radnje, koje bi ga znatno proširile. U tu svrhu već je jedan odlični arhitekt pozvan od presvj. bi- skupa pregledao mjesto, pak je uzeo da što sko- rije izradi dotični nacrt. Pohvalno. — Zakladi. sadušnica na veli- se groblju priložio je gosp. Antun vit Zakarija or. Prigodom smrti ice Viktorije pok. Pera Bratić-a bi polo ini,gput el talos štu od Obitelji Gosp Toma Negrini kruna 10, Diskoras na Poljani. Ivo. — Imo bi se razloga na te najedit. Ti si mi onoma- ne ispripovijedo sve putine i petegolece o novomu hotelu, a primučo si mi la cosa principale. Prosti Vlaho, ma comportat se in questo modo suproć je- dnomu prijatelju, kakav sam ti ja nije ni lijepo ni delikano. labo, — Špjegaj mie jedanput, percho ja tone hi- tam un fico seeco. Ivo. — Oni poso izmegju Frana i presidenta od Liloy- da .... Vlaho. — Ne znam ništa, Koji poso ? Ivo. — Zbilja ne znaš? A onda čekaj, pripovigjet ću ti ja. Spominjaćeš se, kad se je hotel počeo gradit, kako su ga Srbi stavili na njihovu gran cassu i po- čeli lupat i vikat: da su to sve njihovi meriti, spe- cijalo njihova gospara Frana i da se njemu ima za- hvalit, ako Dubrovnik uzbude jedan dan diventat luogo di cura. Vlaho. — Gje će bit sve tudeški. Ivo. -- Zato se još onda nije ni znalo. Ma muči, pu'ti me. ,Crljena“ je, se non sbaglio, onda stala pisat, da to nije ništa istina, da tu Frano nema merita, koliko ni oni koji se nije rodio, nego da hotel i- norzava Lloyd i neki liječnici iz Vijene, a Frano je samo per combinazione bio potestat i kazo im grad. Vlaho. — I imala je razlog. Ivo. — Pušti me finut. Jn una parola oni su ćeli zabit nama, da je Frano sve, pak na mjesto persvadat nas, persvadali njega. Ora, kad se je hotel imo o- tvorit, presidenat od Lloyda došo je u grad i čeko je, hoće li mu doć kogod zafalit zašto se presto. Perche mi možemo bit od jedne opinioni oli od dru- ge, ma da nije bilo njega, nigda ne bi vidjeli oni palac na Pilama. Vlaho. — Questo č certo. Da sad? Ivo. — Sad Frano duro. Ko si ti, što si ti? Činilo mu je rabiju, da se ide klanjat Kalchbergu, jerbo tako dimimnisce il suo merito i nije ćio nikako poć. Za- to, ako si lijepo oservo, Frano je one dane bio“ma-' lo u nervima. Na svrhu skočili su oni od aministra- cijoni, neko za inad, neko za pazar, a neko za či- nit ga malo ćikat: ,Što činiš za boga? ovi je čo- vjek došo, on se presto, on je fatigo i učinio; va- lja da mu pogiemo zahvalit“, ećetera i tako ti tvo- ga baruna navuci u velatu, natakni mu patentu na glavu i pošlji ga come comune, da se pogje poklo- nit Kalchbergu i da mu učini na ime grada jedan lijepi ringracijamenat. Vlaho. — Bila mu je tvrda ! Ivo. — Naturalo, jerbo je stijem do razlog ,Crljenoj“ i on isti reko : ja nijesam učinio ništa nego Lloyd. A to mu je u pasanomu lumeru spifero i ,Dubrovnik “ Vlaho — Njemu u oči?! Nijesam obado. Ivo. — Da, jerbo kad jc reko da je gospar Kalchberg učinio ,svekoliko“, s tijem je rečeno, da naš dobri Frano nije učinio ništa, dunque nakon manje od godišta dana sami su ispovigjeli, da su onda pisa- li laž. "Vlaho. — Vidiš, pa to je od njih lijepo, kad reču: fa- lili smo. A reci mi malo, što se govori od ovijeh novijeh elecijoni ? f Ivo. —- Za sad ti se još ne zna ništa, Para mi se da će ovega puta sve proć mirno.. To bi i ja želio, a da je bilo sreće moglo se i lani akomodat poso. Ma neki zakočutali: hoću kako ja huću, pa smo vigjeli bu- likana kako malo kada. Vlaho adio ! Vlaho. — Do vigjenja ! JAVNA ZAHVALA. Ne isteče niti 10 mjeseci što nam nemila smrt pokosi našeg milog i nezsbo- ravnog oca Pera, a eto na 409g Februara zateče nas nova nesreća, izgubivši svoju milu i nezaboravnu majku KATU koja ne umre naravnom smrti pa svojoj postelji već na Drijenu megju kamenje ispusti dušu na 1180 gahati4 prije podne u dobi od 48 godina strovalivši se koči- jom preko puta. Swatramo za dužovst ovijem putem izraziti našu najdublju zahvalnost ono gospodinu vojničkom lječniku i gg. časni- cima te su se tu elučajno našli i bili pri ruci, nastojeć za ono 10 minuta što je pokojnica još u životu bila, da joj pome- gu; te onoj gospodi kao i od. Ma- slaću Josu što su mrtvo tijelo iz stijeni na put iznijeli, nek je vječita hvala Ne znamo kako da zahvalim Gosp. Biielićau Kotarskom Prestojniku i Gusp. Oružničkom Zapovjedniku u Trebinju, što su nam u svemu pomogli a što su nam dozvolu dobavili, da re pok ojnica u Dubrovnik donese, gg. J. Bodelićo i P. Sambrailu koji su nam bili tješitelji i bol pam olaškavali. Svoj ovoj gospodi nek je kao I ooljem pistelj Kaagadi ref >. pi ao i onijem prija na i su milu pokojnicu % groba ispratili. Dubrovnik, 6 Februara 1897. Pero nit gema BD" | oi vo g Niko , Viaho , : Ivo Kurolt ć k. Orožnički poštovogja, set. —