<

i

nik“ je dapače u obranu Kvekvića pozvao u po-
moć pozoštog Vuličevića, koji mu iz Kalabrije ša-
lje topli frpski pozdrav i preporuča, da se ne o8-
 vrće“ia 'one koji ga. napadaju. Uopće. svi nastoje,
««de-*Kvekvića opet uzdignu u bokeškome srjstvu.

U taman. U Boki se protiv njega podigla
silna srpska opozicija, koja mu u sve glase viče:
nećemo te! Članak u Zastavi“ pisao je jedan
od poznatijeh Srba Bokelja, uz koga mnogi stoje,
te je sva prilika da će siromašnom dru. Radi sko-
vati vruću poparu, zato što im iz Beča jedino ,mo-
de denosi“, a ništa drugo ne radi. Kao protukan-
didati ističu se dvojica: dr. Trojanović nadobudni
srpski pjesnik i g. Račeta. Trojanović već se zah-
valio na mjestu općinskog liječnika u Vrlici, te je
došao u Risan, da bude bliže svome kotaru. I g.
Račeta rada bi da pogleda malo što se to u Be-
ču radi. Izmegju ove trojice imao bi najviše izgle-
da dr. Trojanović, jer bi za nj bili Novljani, a
možda i Rišnjani.

Što se nas Hrvata tiče, mi smo u tome pri-
lično ravnodušni, jer bio jedan, drugi, ili treći, sve
nam je jedno. Nalazimo svakako da se Radi kri-
vica čini, jer se je sirota zauzeo, da nas u Koto-
ru uništi, a što nije mogao, tome nije on kriv ne-
go narod. Mi smo samo zvatiželjni kako će svrši-
ti ova lična borba. Sve stoji do vladike: kako on
naredi svojim popovima i kalugjerima, onako će
biti, bez ikakva priziva. Hrvat Bokelj.

 

Izborni kompromis.

Izborni kompromis izmegju stranke prava i
nar.-hrvatske stranke gotov je čin, te se već danas
može proglasiti. Taj sporazumak ugovoren je u
Zadru još na 3 i 4 februara, samo što ga je imao
uspjeh ili neuspjeh pregovora narodnjaka sa Srbi-
ma nešto malo promijenuti. 10 tom se unapred pre-
tresalo, pak se je moglo držati, da je kompromis
načelno bio uglavljen.

Ovdje smo spomenuli Srbe. Narodna hrv.
stranka i s njima je izborni kompromis napravila.
Pravaši nastojahu koliko mogahu, da taj kompro-
mis sa strankom, koja je zakleti neprijatelj svega
što je hrvatsko, po mogućnosti osujete. Nije im
pošlo za rukom, jer narodnjaci imahu na umu da
onemoguće izbor talijanaškog zastupnika, koji je
do sada izlazio jedino pomoću srpskih glasova.
Narodnjacim bilo je vrlo teško, da sklonu Srbe,
da se odijele od talijanaša, zato su pregovori ovo-
liko potrajali. Na koncu ipak su uspjeli, jer će
Srbi dobiti mješte talijanaša jednog zastupnika.
Po tome se vidi kako su Hrvati popustljivi na-
prama čeljadi, koja po moijenju stranke prava to-
ga ne zaslužuje.

U kompromis narodnjačko-srpski ne ulazi ga
po ništo stranka prava. Narodna stranka uglivila
ga je isključivo na svoju odgovornost,  puštajuć
pravašim posve slohodne ruke bilo u borbi protiv
Srba, ili u postavljanju protukandidata stranke. I-
sto tako i Srbi samo su dužai svojim glasovim,
gdje bude potreba, poduprijeti i raditi za kandi-
date hrv. nar. straoke, a prama pravašim nemaju
nikakvih obveza. Kompromis sa Srbima nije pa-
dalje načelna nego lih taktična stvar, te obe stran-
ke i nadalje ostaju na svom stanovištu, jerbo Sr-
bi neće nikako da pristanu na sjedinjenje sa Hr-
vatskom.

Kompromis izmegju narodne hrv. stranke i
stranke prava vrijedi za kandidate obijuh strana-
ka. I jedna i druga stranka obvezuju se u svim
kotarim, gdje kandidira pravaš ili narodnjak, a
bude potreba, ne samo glasovati nego do nevolje
i uzajamno raditi za dotićnog kandidata, da nie-
gov uspjeh bude što sjegurniji. Jer obe se stran-
ke zavezaše svojim poštenjem i drugim obvezam
da će riječ održati, pak se prama tome moramo
i vladati. Što se pak tiče osobi kandidata, svaka
će stranka postaviti svoje liude bez da joj druga
ima pravo na to utjecati i zato ni mi njima ni
oni nama neće moći u tome ništa opažati, jer za
odnosne kandidate odgovoran je svaki odbor samo
svojim pristašam. I ovo treba da dobro zabilježi-
mo, da se ne pojave kakva osobna pitanja, koja
su u nas toli česta.

Izborni, kompromis i ako uglavljen nije u
svojim potankostima stalan, jer mogu madoći. slu-

čaji, u kojim bi i jednim i drugim bilo dobro, da.

izmijene; ingglusobne ikoje :kotare, Šada.kako ja | pljena u lijepome broju. Pontifikovis<je pret. 1

ugovoreno, bilo: bi ovako : stranka prava kandidi-
raće u vanjskim općinam dubrovačkog, imotsko-
makarskog i zadarskog izbornog kotara; narodna
strauka: u obe nove -kwrije,: spljetskom kotaru,
sjevernim i južnim gradovima i u veleporeaništvu.
To su šest kotara. Srbima bi ostala Boka, bez
narodnjačkog kompromisa, a s kompromisom knin-
sko-šibenski kotar, koji kompromis. kaku rekosmo
pravaše ne veže. Možemo reći da ovo vrijedi kao
definitivno. Pošto. se pak čuje, da će talijanaši
postaviti svoje kandidate u veleporezništvu i u
gradovima, to će tu:po svoj prilici da bude bor-
be, pak je dužnost. stranke prava, da pomogne
kandidatim narodne stranke. .,

Treba nadodati još dvije riječi pa raziašnje-
nje. Izborni kompromis izmegju pravaša i narod-
njaka sklopljen je'kao izmegju dvije stranke, ko-
je imaju isto narodno načelo i ako različitu poli-
tiku, a sklopljen je u svrhu da se ukloni pogibe-
lj u nekim kotarim i.da'se koliko je' moguće iz-
bjegne i ublaži megjusobna borba. Da je sreća,
to se moglo u mnogim prilikam i prvo pokušati!
Ovaj kompromis lih je izborni, koji prestaje čim
izbori svrše. Nije to dakle nikakav stranački kom-
promis, jer se 0 načelnim pitanjiwm i o politici ni-
je govorilo, a još je manje fuzija ili sloga kako
neki hoće da rasture po narodu. Ne govorimo mi
ovo, jer smo slogi protivni, nego jer je tako. U
ostalom izmegju stranke prava i narodne stranke
opstoji velikih razlika u shvaćanju i izvedenju na-
rodnog hrvatskog : programe, jedni imaju jednu,
drugi drugu politiku, a na narodu-je da sudi ko-
ja će biti uspje*niju. To će i nadalje ostati, bar
u koliko se tiče stranke prava, koja se neće i ne
smije načelno mijenjati, i svaka će stranka ići svo-
jijem putem, te bi .se jedino moglo očekivati, da
se osobni odnošaj ii doticaj nešto poboljša, što bi
takogjer bilo vrlo korisno.

U članku na novu godinu mi smo pisali. ka-
ko treba da se u ipitanjim Hrvatstva svi dobri
Hrvati nagju uvijek-složni. ma kakve ih stranačko
taktične razlike dijelile, jer tugjinac ulazi u naš
dom kao protivnik: i\takmac naroda. našega uku-
pnoga. ,Paralell gelien zusammen schlagen! kaže
,Švaba, što“hrvatski znači: usporedo ići a zajedno
udarati. Nadamo se da ovo neće ostati jedna do-
,bra misao, a pusta želja, nego :da će se, ako Bog
»da, do brzo u djelo provesti“,

Naše su se nade djelomično već ispunile s

| jedne i s druge strane: Velebita, jer i onamo ači-

niše stranka prava i neodvisna stranka ono isto
što i dalmatinski pravaši i narodnjaci. Sad do nas
svijeh i do svakog napose stoji, da odgovorimo na-
dama, što ih hrvatski narod polaže u one ugovore
ida ih dobar uspjeh zapečati. To bi bila prva
podloga daljnjemu radu za hrvatsku stvar na sre-
ću i veselje našega naroda. i
U to ime: u dobri čas!

 

Naši dopisi.

Kotor, 10 Februara

(Vuko Poljak #.) U kratko vrijeme, kleta
sudbina smrti začestala nemilom svojom kosom,
da nam grabi po najbolje sile, najvrijednije i naj-
požrtvovnije rodvljube! Jadna Boko! Pero nam iz
ruku od boli pada, kad moramo žalošća javiti. da
nam megju živijema više nema našega Vuka Pv-
ljaka. Preminuv je u nedjelju, dne 7 tek. iza krat-
ke ali teške bulesti, pokrijepljen: svetotajstvima
svete vjere, u 38 godini svoga života, u svom ro-
dnom mjestu Škaljarima, vrijedni učitelj Vuko Po-
ljak. Što je bio za našu stvar amo Vuko Poljak,
to mi svi amo najbolje znamo, zato upr&av svak
žali i plače ovu preranu smrt. onakovog hrvatskog
poštenjaka i neumornog radiše. Sprovodu, dne 8
tek. prisustvovalo je množtvo svijeta. Bilo je vi-
jenaca, a i ,Kotorska Glazba,“ Bog dao pokoj pla-
menitoj duši nezaboravnog Vuka Poljska, a kosti
mu mirno počivale u ovoj hrvatskoj grudi, koju
je žarko ljubio! S Bogom Vuke! —

Kotor, 10 Februara.
Svečanost našeg odvjetnika Sv. Tripuna, i
ove godine, kao obično, bi obavljena veličanstveno
i u potpunome redu. Bokeška Mornarica, sa avo-
jim majorom, vrlim I. vit, Demattei, bila je oku-

: se talijanima.

prep. kotorski biskup Uccellini, a govor je izrekao
veleč. Don Autun Vujović, dušobrižnik Stoliva, Bio
je i lijep ophud..Po podneyi, u večer, lijepa. ras-
vijeta, uz veliku šetaju. Svečanost je krasila lije-

_pim komadima Kotorska Glazba.“ U nedjelju, de

7 tek. bila je običejna ćombola na plpkati Sv. Tri-
;puoa, i kašnje predaja barjaka sa strane naše Mor-
narice. Danas pak, svečanom osminom, bi završe-
na ova lijepa naša starodrevna domaća svečanost.
I do godine, u zdravlju, ako Bog da! — .//

RaE==a

Dalmatinski Sabor.

U četvrtak 4 februara četvrta sjednica. Iza
nekih upita sa strane talijanaša i odgovora sa stra+
ne vlade, čitao je Katnić osnovu o učionskomrdanj«
ku na ostavštine u korist mirovinske blagajne u-
čitelja javnih pučkih škela, Osnova je primljena;,
— &MBaljak je čitao. izješće odbora.-o. proračunu..a&s
gop 1897 zemaljske poljodjelske zaklade, čije :po+
trebštine iznose 17103 fior. (Primljeno).  Truksa
vladin povjerenik govorio je o poljodjelskoj osnovi
nadzornika Zotti, pak je izložio radnje, koje se za
ekonomske potrebe Dalmacije izvagjaju ili su jo
u tijeku. — Trigari je to odobrio, ali je rekao
da .je nama glavna stvar željeznica, pak zakljočio,
neka vlada pridrži za se sve svoje pisane osuove,
a neka Dalmaciji dade želieznicu. —  Biankini
na to ustane pa kompetencijom koja mu već patri
prorešeta na široko vladinu osnovu, koju mjesti-
stimice pohvali, premda se boji da to sve ne ostane
na papiru Pošto stranka prava ne može da čini
interpelacije, to je- on u svome govoru istaknuo
glavnije potrebe njegova izbornoga kotara Ston:
Pelješac-Korčula. I on je mnijenja da je glavno
uvijek željeznica. Govori napokon o filokseri, o
sagienju duhana i o lugarim, te dovršuje da se je
vlada svojom osnovom prama pokrajini obvezala.
Još su govorili Milić, Vukotić, Baljak, koji su ta-
kogjer složno istakli željezničko pitanje, pak se
prešlo na njeke molbenice. ;

Peta sjeduica na 8 februara. — U jutro iza
kako se primila zak. osnova dr. Čingrije o šum-
skim globama, prešlo se glavno na riješavanje mol-.
benica i pročitalo se izvješće financijalnog odbora
o proračunu zemaljske učionske zaklade. Sjednica
se odgodila do veče.

U veče počela je najvažnija rasprava u
dslmatinskom saboru, naime o proračunu ze-
maljske. učionske zaklade. — Talijanaš Zubin sta-
nuo se tužit pa učionice i kudit napredak. Ve-:
li da u Dalmaciji opstoji talijanska narodnost(?!)
te bi po njemu ,Talijani“ morali imat najmanje
12 pučkih učionica. Zagovara prava talijanske n&+'
rodnosti i glasovaće proti proračunu. — Talijanaš
Smrkinić dodaje mu ruku: i on jauče na hrvatske
škole. — Odgovara im Čingrija i pobija njihova
naklapanja o talijanskoj narodnosti. Ovo je hrvat-
ska zemlja, a autonomaši, da se mogu oslonit na
$ 19 temeljnog zakona 0 narodnostima proglasiše
Ipak ko se može tužit to su Hrvati
jer naš jezik zapostavljen je u iavnoj upravi ze-
mlje na korist talijanskoga. U Dalmaciji nema ta-
lijanske narodnosti i mi smo spravni, da odbijemo
svaku silu, koja nam je h«uće da nametne. — Sal-
vi ustaje na obranu talijanaša i dokazuje da je
njihova stranka jaka, Zagovara ustrojenje talijan-
ske škole u Spljetu, koju je i samo ministarstvo
pripoznalo nužnom. —  Čingrija mu odvraće i
na koncu veli, da je vlada izvršujuća vlast, a si-
bor zakonodavno tijelo, koje nije dužno da se
podlaga vladinim odredbama, te će se Hrvati do
skrajnjosti boriti proti ustanovljenju - talijanske
škole u Spljetu. — I Mrkušić govori u istom smi-
slu i brani hrvatsku trobojnicu koju talijanaši zo-
vu ,cencio.“ —  Biankini veli da je talijanština
u Dalmaciji svijeća koja se gasi. Brani hrvatstvo
Dalmacije i zagovara ukinuće onih nesretnih či-
tanaka. Škola u Dalmaciji m:ra odgajati samo do-.
bre Hrvate, jer takav je narod. Govori .o postu:
panjim na srednjim školam i s školskim vijećima..
U Dalmaciji je sve privremeno imenovano.. Prela-
zi na pučke škole i tuži se na po proti
učiteljima, koji su dobri Hrvati. Denuncije su
postale kruh naš svagdašnji, često iz osobne:
osvete. .

Šesta sjednica u utornik na 9 ov, mj. U njoj
se je nastavila rasprava govorio je nadzornik Pe-
ričić, koji je na svrhu zamolio sabor, da uvrsti
trušak sa ustanovljenje pučke škole u Spljetu. Za
njim je ustao Ghiglianovich, pak Čingrija, Zaf-
fron, Tomanović i Mrkušić, Sjednica je zatim za-
ključena, a sedma urečena za 10 ov. mj.

a :

s .

Brzojav. — Prekosinoć primili smo ovaj

brzojav: Zadar, 11 Februara. — Sabor je .

mnom većinom glasova zaključio, da pokrajisa

ne dozvoli trošak za talijansku školu u Spljetu. :

Svi Hrvati i Srbi glasovaše složno. Talij za-.
stupnici radi ovog glasovanja poloziše mandate,

že a m mm