List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravništru lista: na godinu fior. Dubrovnik sa donašanjem u kuću,-a za Austro-Ugarsku, št-m : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50, zasinozeimstvo 4:50, na po godive tior. 2:25, za s Bosnu Hercegovinu s pošt m fidr. 4:50. i poštarski troškovi Pojedini broj stoji :10 novč Ko ne-vrati list kad mu pretplata mine, ie predbrojen i za došasto polugodište. Umoljavamo naše cijenjene predbrojnike, koji nam još nijesu podmirili barem prvo polugodište, da se požure s pretplatom. “One pak koji nam imaju namiriti još i štogod lanjskoga, molimo. da se sjete svoje dužnosti i tako nam prištede pismenih i dru- gih posebnih poziva, koji su na štetu i dan- gubu i nama i njima. Dosta smo ih čekali! Boj se bije. Grčka vlada nije mogla da odoli vapaju na-' roda, kome je i sam kralj morao popustiti. On je na svoju odgovornost poslao svoga mlagjega sina sa šest torpediniiera put Krete. Vlada se pokori- Ja kraljevoj volji, i morala je, a grčka vojska za- plovila je praćena neopisivim oduševljenjem Grka put Kandije, kamo će se odlučivati sudbinom Gr- čke i njezine kraljevske dinastije. Ministar pre- sjednik reće u komori, da će se Grčka oprezno usuditi“, koja riječ izazove takovu sensaciju, da su zastupnici mukom izašli iz dvorane, svijestni teškoga momenta, u kojem se sada nalazi domovina. Ne manje iznenagjenje uzbudi grčka odluka po' cijeloj Europi. Svak je vidio pred sobom o- tvoren jaz tamve i zagonetae budvćnosti. Pojava grčkog kraljevskog princa na kretskim vodama dovodi kao neizbježivu posljedicu rat izmegju Turske i Grčke. A nije li to početak istočuoga sukoba koji se odavna predvigja i svak živ ispred njega strepi? Neće li Grčka i Turska povući u svoje kolo velevlasti, koje do zuba nioružane, paze što se tamo dogagja? A onda mi idemo u susret velikom europskom pokolju na Rajni, Visli, Dunavu i Alpam, kakova svijet ne vigje. Ovo i još mnogo toga sinulo je pred zelene stolove ve- likih kabineta, kao krvava fantazma. I zato su se. odmah nakon prve vijesti o grčkoj ekspediciji sve europske velevlasti našle kroz 2 sata složne, da osude ponašanje Grčke i da je svjetuju, da se o- na okani teskog koraka i velike odgovornosti, ko- ju je na se naprtila. Ali energične note nijesu mogle u Ateni u ovim prigodama polučiti nikakova utiska. A kako i bi? Na Kreti žive grčki narod. Taj narod trpi užasan pokolj, pa dok se brani, čuje glas, da Turska šalje vojsku, da ga ukroti, jer se nije dao mirno klati. Zna se kakvo bi bilo to umirenje Krete, i zato Krećani u zdvojnom času, hvataju oružje i viču put Atene: ,I mi smo Grci kao i vi! Pomozite braći; nedajte da nas tugjin tlači, evo nas k vama!“ [I proglasiše jedinstvo Kandije sa Grčkom. Ko može tome odoljeti? Gdje su ti državni razlozi koji su kadri, da začepe uši Ate- njana, da ne čuju zdvojni vapaj svoje braće. Za- ludu sva diplomacija i politička obzirnost, zaludu protesti stranijeh vlasti. Braća su braća, a srce je | srce. Grčki kralj morao je da učini što je učinio i tim je pokazao ne samo srca nego i razbora, jer_je u ovim teškim časovima znao da shvati mo- mewat, kad bi na neku ruku bio narodni zločin i šalju se Uredništvu. se sada, da stvar smatraju gotovim. činom, pak nastoje svim silama, da požar izoliraju da se su- kob ograniči samo na Tursku i Grčku, u nadi da će biti brzo gotove, jer ni jedna ni druga nema ni novaca ni uregjene vojske; Svakako može se donekle već predvidjet. ispadak ovoga rata. Ili će Kreta pripasti Grčkoj i tim će«pitanje biti defini- tivnom riješeno; ili će se od nje napraviti vasal- na državica, koja će doduše priznavati suveren- stvo Turske, ali će grčki princ biti kandijski knez. U svakom slučaju treba još malo počekati, jer da- nas dogogjaji slijede jedan za drugim grozničavom brzinom, pak bi jošte: moglo da bane golemih iz- nevagienja. Ima ih koji tvrde, dase Grčki kralj ne bi bio usudio na ovaj korak, da on nije osjeguran dobrom zaštitom. To je vjerojatno samo se ne može da pogodi koja je velevlast. Francesku, Ita- liju i Njemačku treba svakako. isključiti iz ovih nagagjanja, jer Franceska, kako se po svemu vidi, nema danas svoju izvanjsku politiku, već čini ono što hoće Rusija, a Italija i Njemačka ostaviše Austro-Ugarskoj u istočnim pitanjim svu inicija- tivu. Tražilo bi se dakle izmegju Austrije, Rusije i Engle:ke. Ali tu se baš ne može ništa, da za- ključi. Austrija se uvijek iskazivala sklona Grčkoj, pa ipak je najoštrija vota protiv ekspedicije bila njezina. Rusija se protivila svakom Grčkom ko- raku, a sada njezin poslanik nije ni prosvjedovo, jer tobože nema nikakvih instrukcija. Zoa se da je grčki princ spasio život ruskome caru u Ja- panu. Engleska pak prosvjednje, kao vlada, ali Eoglezi kupe prinose u pomoć ustašam. Ko dakle od ove trojice zaštitiće Grčku? To je još tajna. Možda Engleska? U toliko: na Kreti topovi puca- ju, a grčki nasljednik. prijestolja otišao je s voj- skom u Tesaliju, da se tamo sukobi s turskim četama, U Macedoniji ustaše se bune, a druge za- nima ne državice s najvećom napetošću motre sve to i vrebaju zgodu . .... Neke čine treba malo obrazložiti, da se tu- mače onako kako ih se tumačiti mora i nika- ko drugčije. Stranka prava sklopila je izborni kompro- mis sa narodnom hrvatskom strankom. Njihove će se sile uzajamno podupirati gdje bude potreba, protiv dušmaninu. To je stvar političke taktike, Nama nije sada do ikakvih rekriminacija, God 1895, kad bijahu opći saborski izbori, mogla se je i tada narodna stranka u mnogo prigoda nagoditi sa strankom prava, pak bi se izbjeglo mnogo trvenja. Mješte toga došlo je do žalosnijeh prizora, da su neki marodnjaci proti pravaškom kandidatu, srpskom i autonomaškom dali glasove svoje. Nećemo dalje nabrajati: žalosno doba tu- žnijeh uspomena. '% A zašto uve ovo? Stari sabor umro je bio baš u čas, kad se živo rasplamsalo pitanje sjedi- njenja Dalmacije sa Hrvatskom uslijed adrese, ko- ju je stranka prava u saboru prikazala, Adresa Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene E 1! + Odin VI racilO čir mod 4 ,. vrifćt, a dopisi , Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi «koji se: smatra se da || više puta tiskaju po pogodbi i;uz razmjerni popust, - j M! Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima. ni uredništvo mi uprava ;-. a š NT i mii- 4 ma zajamčeno, a to je bogme škripac i te kakay 1 Ako dogje u sabor pravaša, oni će, opet zabtije; vati sjedinjenje, pak bi mogli razbuditi i one Hr- vate preko Velebita. Mogli bi ih prisiliti uprav kao ono sada Krećani, što'avojim jednim položajem i mukama prisiliše Grčku, da se za njih oružja lati. I zato je bila: izborna: parola: pravaša ne smije doći u sabor onaj broj, koji je-potrebit: za: potpisivanje takovih nepoćudnih :predloga. Ka: jeri tu parolu prvi izdao, ko se je na nju odazvao, to je sad sasvim svejedno, kad je fakat -4u,da.pra- vaši uz najveća napiranja od 42 zastupnika dobi- . še jedva trojicu, dakle uprav onoliko, koliko jet dosta, da adrese iznašati ne mogu. Možda je stren- ka prava: u Dalmaciji slaba ? Ne vjerujemo, jet: je - vza sve to njezinih birača bilo trećina, a osim'to- : ga za nju govori i taj fakat, da su joj sadašnjim kompromisom od 11 glasova ponugjena fri'te ako. uzmemo ovaj razmjer sa brojem saborskih zastupni- ka, oaći ćemo, da bi po gornjem omjeru .;moršiQ4 tamo sjedati barem 12 pravaša. Evo -dakle .duka- - za našoj tvrdnji, da 'stranka prava nije izgubili radi svoje slabosti, već s drugijeh razloga. ; Sada za izbore za careyinsko vijeće položaj se promijenuo: :&rof Bađeni ima pred očima dru- . ge vidike. On hoće da uspostavi st+ru većinti;ko- 1 ja je vladala pod Taaffeovom erom, pak u te imle« ispušta neka obećanja i stavlja u izgled kojekakve ' nade. Mnogi sumnja “ ispunjenju istijeh, shnogi pak zato i ne pita. Njegova je misao i o skupini : južnijeh Slavena. Ta bi skupina mogla: da broji: blizu trideset zastupnika, te bi po tom imala ve-, liku važnost u budućem parlamentu, gdje će sva-« ki glas bit uharan. Grvf Badeni bacio je tm ideju u jednoj prigodi i ona se sada u djelo-provagja. Narodna stranka tumači njegovu: želju, kad se 0- : vako ponaše. Drugo je pitanje hoće li ta.hrvatsko-: > slovenska skupina pripasti vladinoj većini ili ne. : Narodna stranka ponudila je : dakle kompro-; mis stranci prava, u svihu dase borba izbjegne; da se talijanašim a donekle i srbim osnove pomr- ge i da tako Hrvati dogju u Beč ojačani. Stran» ka prava prihvatila je : ponugjenu raku narodnja«: ka, jer joj je situacija to nalagala, ali-ona vrlo : dobro zna kako je do toga :došlo; da su se ove. dvije protivnice iza žalosne god. 1895 našle sarla ; zajedno. Taktični razlozi koji jednu i drugu sklo<: nuše, da se susretnu, neće valjda biti isti. Pa a+: ko se to dogodilo i aku se svaki pravi Hrvat ra / duje, što je sporazum za izbore sretno i mirno uglavljen, ne treba zato prećeravati ni pojmove matiti. : Osvjedočeni pravaš znade kamo on spada,; pak se neće nikada dati zaslijepiti zavodnim sja- jem kojekakovih političkih borba i kombinacija, koje za Dalmaciju ne mogu imati velike vrijedno+ gti. Naše mjesto u Beču jest prolazno j mi ga te+ / kovim smatramo. Naše je pravo mjesto u Zagre- bu. Radi toga stranka prava neće nikada prestati tražiti, da se izvede kjedinjenje s materom zem- ljom, p*k njezini ljudi neće i ne mogu biti ničija estafaža niti broj potrebit za većinu jednome si- kukavština, da se on dalje susteže, = "Tako je Grčka flota odjedrila na Kretu. Prvi hitac pukauo je, okršaji započeše, u istu doba i na tesalskoj granici, preko koje Turska sa svojom vojskom namjerava prodrijeti u grčku državu. To e dakle: gotov rat. A velovlisti ?: Velovlasti čini | gjedinjenja je za stanovitu njemačku i magjarsku gospodu velika glavobolja, jer oni meće d» se do- lje na jugu zameće jedan veliki hrvatski i slaven- ski državni sklop. No muka je još više, kad se zna, da Dalmacija ima pravo to pitati, i da je njome to pravo već # u samim opstojećim zakoni- btemu, koji napokon ne čini ništa drugo, nego 'gle- - da kako bi se lijepim i popustljivim načinom u-'* čvrstio pomoću nas, a na našu golemu šteta. = | Reći će nam se: a kako Poljsci; & kakb'Če-: gi? Česi i Poljaci u drugom su stanju. Česi šu? imali svoju Bijelu Goru, koja je progutala njihova“ t | Kompromisi.