|zzvmmnJem
CRVENA HAVATSK
1%. | U DUBROVNIKU 24. Aprila_1897. Godina VII.
List izlazi svako subote. Cijena mu je unaprijede u Otpremiitni Zal na godinu fior. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovnika, a dopisi
4:50, na a godine flor. 138i oo sa donašanjem u re i za Austro-Ugarsku, || šalju se Uredništvu.
i Bosnu Hercegovinu & po tom: na godinu fior. 5, na po g ne fior. 2:50 ; za inozemstvo Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se
fior. 4:50. i poštarski troškovi i Pr tis ru
Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
je predbrojen i za došasto polugodište. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.;84
kve isto kao i katoličke, ali ni to nije hasnilo. , vni, da ljubav ljubavlju odvrate i da pomognu
Ove smo podatke dobili od očevidnih svjedoka. stvari češkoga naroda. To je prava uzajamnost.
Dakle najernja reakcija i strah od pravo- A po gornjemu može se suditi debut srpstva i 0-
slavnih kalugjera, pak vjera identificirana sa na- | ne dvojice srpskih zastupnika u carevinskome vijeću.
rodnošću učiniše, da Srbi ne pristupiše ovome sla-
venskome klubu Pravoslavna crkva temelj srpstva! :
Ova izjava učinjena pred ostalim eek za- U Hrvatskoj.
stupnicima hrvatske, slovenačke i rusinske narod- Frankov list Hrvatsko Pravo“ počastio nas
nosti sama pobija sve ono, što o tom pisu i pisa- | je dugim odgovorom radi toga što smo odobrili
će naši Srbi. i pohvalili sporazum opozicije prigodom došastih
Jer mi smo uvijek tvrdili i dokazivali, da je | saborskih izbora s onu stanu Velebita. Ako se po
kod njih sve i sva vjera, da je srpstvo vjerska | pogrdama može suditi oštrina jednoga političkoga
stranka, koja je pravoslavljem uspjela da posrblju- članka, onda je odgovor Hrv. Prava“ bio veoma
je naš hrvatski narod pravoslavne vjere. Ma koli- | oštar. On je sasuo veliki broj invetiva na osebu
ko to oni nijekali, evo im je gada očito dokazano | našega urednika, što vevma žalimo radi saradni-
riječima samijeh njihovijeh ljudi, koji, uhvamo se, | ka koji uregjuju Hrv. Pravo.“ S njima nas je
neće imati toliko smjelosti, da se još i poriču. vezao vez kolegijalnosti i osobnoga prijateljstva.
Na ovom velikom srpskom liberalizmu mi im | Naš im urednik nikada ništa na žao učinio nije.
možemo samo čestitati. Taj liberalizam viče proti | Ako su oni iza onog nesretnog istupa iz stranke
nlerikalstvu “ Hrvata, koji hoće da budu i ostanu | otišli zajedno sa dr. Frankom, mi smo, uvjereni
katolici, a ovamo se sakriva ispod kalvgjerske da je stranka prava pa staroj strani, ostali zajed-
mantije; taj liberalizam piše u ime napretka“ i | no sa Davidom, Banjavčićom, Tuškanom, Rukavi-
XIX. vijeka“ proti vjerskim školama, ako su ove | nom i drugim pravaškim otačbenicima.. DeJrerćinc"
katoličke, a s druge strane takove škole. %4.:Dt8= itč stranke pra' i ilo ljudi koji
_voslavne Bpsoga sporazuma.
Što se pak tiče tvrdnja dr. Baljaka, da su
im Česi obećali, da će im po uskrsu dopustiti,
da stupe s njima u užu svezu i da će im potpi-
sivat interpelacije, to je prosto nabacivanje. Sa
elementima, koji ovako bizantinski odbiše bratske
ponude najumjerenijih Hrvata, ne mogu ni braća
Česi imati uže zajednice. Hrvatima bilo je s kom-
petentne češke strane rečeno, da Česi žele gojiti
g nama prijateljske odnošaje, pak s toga da ih
neće primiti u klub, a da će im potpisivat
same one interpelacije, u kojim ne bude što
zazorno Hrvatima. Ovo češko ponašanje potpu-
no je korektno i bratimsko. Hvala im. Uvje-
reni smo da će se i Hrvati uvijek naći spra-
Srpski liberalizam.
\ Srpski zastupnik dr. Baljak postao je po
amrti Save Bjelanovića i urednikom ,Srpskoga
Glasa.“ Sada on u svom listu piše, da se ona sil-
na dva ,srpska“ zastupnika, Baljak i Kvekvić,
nijesu htjeli priključiti glavensko-kršćanskom klu-
bu radi toga, što je taj klub klerikalan. Ovu riječ
klerikalizma ,Srpski Glas“ počešće opetuje, a Za
njim i Dubrovnik,“ onako nekako pošprdno po-
navlja, objegjujuć obojica članove toga kluba ne-
kakvim ;,nazatkom“ i crnom nreakcijom,“ u čijoj
se družbi slobodoumni Srbi nijesu nikako htjeli
. maći, jer su se oni, kako piše isti ,S. G.“ željeli
priključiti jednome slobodoumnome klubu.
A Ove bombastične fraze i ako su danas izgubi-
le svaku vrijednost, još uvijek mogu da koga zaglu-
. šuju. Zato ćemo mi pokušat, da kažemo koliko u
riječima srpskih zastupnika imade — istine.
Oni tako pišu ,da opsjene prostotu.“ Ali u
Beču nijesu tako govorili. Ponajprije pitanje je,
da li bi pristaše stranke prava bili i dopustili, da
u klub u kome su oni stupe ljudi, koji niječu hr-
_ vatstvo. Radi toga neka se ova dva gospara toli-
ko ne hvastaju, da oni nijesu htjeli u klub stupi-
ti. Ali u zadnjoj siednici .prasesec a3
ovoga kluba bijahu, izim Hrvata, Slovenaca i Ku-
ga prisutna i ona dva Srba. Baljak izjavi tom pri-
, godom, da oni ne bi mogli uljesti u klub, jer se
boje, da duh koji će u klubu vladati, njima kao
pravoslavnim ne bi mogao dozvoliti, da u njemu
ostanu. Reče suviše, da oni ne uzimlju pravosla-
vje samo kao vjeru u strogonu smislu, već baš kao
crkvu, a crkva pravoslavna da je usko skopčana,
+ p dapače temelj srpske narodnosti. — Ako ovo
- nije najskrajnji klerikalizam, onda nije ni more slano.
A oni još imaju obraza da se razmeću, da oni ne
stupiše u klub, jer je ,klerikalan.“ _ Dr. Susteršić
vogja t. zv. klerikalnih* Slovenaca rekao im je
na to, da će oni braniti interese pravoslavne čr-
PODLISTAK.
#
bodno, da kad i kada prestavimo stvar po našem
dubokom uvjerenju. Ako to gospodi suradnicima
na ,H. P.“ nije po volji, ako su oni dužni da nas
pobijaju, mislimo da bi mogli ispustiti iz svojih
redaka sve one uvredljive fraze, koje ne dokazuju
ništa drugo nego nestašicu razloga, kojim bi mo-
rali obraniti stvar i politiku g. dra. Franka.
Inače u odgovoru »H. P.“ nema nijednog
temeljitog razloga, koji bi mogao u nama uzdrmati
i za časak tvrdo uvjerenje, da su stranka prava i
RER
Nu OL
še sadašnjosti? Gradiva eno iz nekih naših novi-
na i ljudi! Ovo nekoliko redaka više me zadovo-
ljilo no sve ostalo, ta to su moje misli, pomislio
sam, — ovoga bi nam više trebalo. Pisac bi se
zadužio za sve vjekove da nam obradi ovaku pri-
povijest, pouka koja se ne bi dala zlatom na-
platiti. b i
Novak pisao je pripovijest 12 apsolutizma &
zar nijesmo i sada pod prikritim apsolutizmom ?
ne utisnu u srce ubojiti nož. — Kad se radi o
nSSOSSOSLO SO OSMA SOLOMON
Tri pripovijesti Matice Hrvatske. *) —
Ovakova pouka u romanu može da nas se kud i
kamo više kosne no tragičan završetak dvaju za-
ljubljenika. Tužne prilike kvjima nas upozna Gjal-
+ gki u svojim pripovijestima : Pod starim krovovi-
ma i iz Varmegjinskih dana, užasni su upravo, ta
mi im ćutimo posljedice danas; sirotinja malo kad
može da prevlada nad imućnikom, a eno nam ta-
mo dovoljno razloga na koji smo pačin postali
sirotinja. Slaba naobrazba, neodlučna volja, klo-
+ mulost duha, nebriga, neodlučnost, kukavština i
. koješta, sve su to obilježja današnjih nam dana.
Ta zar ima boljeg razloga neuspjehu našeg javnog
rada nego li je ono nekoliko redaka karakterist:-
ke naše opozicije u Leskovarovim Propalim dvo-
rima na ste. 142? ,Gospoda si utuvila u glave
etiam.
narod, te pomisao da bi i nad širokom i velelije-
pom hrvatskom zemljom mogao njezin genij podi-
ći barjak slobode, poučiti u svojoj duši kao raj.
Al tada prošteno bi bilo svima, tada bi u velikoj
općoj sreći mogao zaboraviti svoju nesfeću . .. —
Prosvjetljenog slobodnog g anskog stališa ne-
mamo, & činovniku okovaše ušu, pa midraš pri-
prosjački“ štap i danas 8e potiplje negdje po svi-
tu budućnost — a sadašnjost, sadašnjost novi za-
s imetak btiudućnosti — zasijavaju sjemenom mržnje,
sumnjičenja, preziva, nesnošljivosti, nesloge i cjep-
kanja“ — % junak tražio je u to ozbiljno vrijeme
ljubavi, povjerenja, snošljivosti, sloge, pravoga za:
nosa, žrtava —ime našavši toga povuče se
ojagjen iz toga vrtloga i ostane kod kuće. — |
“ Nije li to program za posebni roman iz na-
mlitavost volje i misli. — Ipak na koncu na str.
215-216 spominje nadu u bolja vremena. — $ve
ovo d a se u doba utizma prije 60. A
rograme i sve se borba vodi oko tih programa ; da se ni jedan novčić ni ni je- voti
vodi se rat oko prošlosti, kao da 8e ODA popravi- doa misao ni časa čovjek ne sm izgubiti.“ Ta | jetu pošto je orobio_ obitelj i upropastio svomu
ti dade, kolju se za ono što još budućnost krije 0 zar ne Maki NI u nas tre Ja da, iri " velikim o zaroi Po dea
| EI d ii i e m , .... aa :
Bi dač rila — kao da sa sami proroci i već ide | mogao BMA Broji čep kao čojek i kao eva | Mana m opisuje naše žene i javne prilike i
kr: