RER aa. AA AS. VA a e SAŠE O

 

da“pretizma vrhovni nadzot ratnih operacija. Sta-

matello postavljen je admiralom. flote te se spre-:

ma na bombardanje Soluns, koji Turci žurno o-
ružaju. Manos zapovjednik epirske vojske primiče
se Jannini.

Beč, 29 Aprila. — Grci su razbili Turke u
Epiru, kod Velestinosa, idu na Janjinu. Ta je po-
bjeda nemjerodavna. Spremaju demonstraciju pred
Dardanellim. Ratnu luku Volo još nijesu Turci
zauzeli. Prijeti revolucija u Ateni, u kom slučaju
velevlasti će posredovati. Nije se bojati ozbiljna
rata. Austrija i Rusija sporazumješe se u istoč-
pom pitanju.

Beč, 30 Aprila u veče. — Turska mobili-
zira 88 novih bataljuna. Brigada Smolenski (ili
Smolenic?) od juče bije se kod Arivali. Predstoji
okršaj kod Pharsale.

Domaće vijesti.

Francez o Hrvatima. — 'Gosp. Charles
Loisseau opet se oglasio jednom svojum simpa-
tičnom rabotum o Hrvatima. Izišla je u dva sve-
ska La revue hebdomandaire, što je izdava glaso-
vita kuća Plon, Nourrit & Cie u Parizu, a naslov
joj je: Esquisses slavonnes — slavonske crtice.
Pisac tu u lakom i točnom pripovijedanju skicira
pojedine utiske iz Slavonije, na preskok, od tamo
do amo, činiti se nemarnim debelim crtama, ali
ipak slika je pogogjena. Tako samo umiju da ri-
šu Francezi. Uz to je u revi-u priloženo nekoliko
slika seljačke nošnje u lavoniji i dobro uspjeli
lik biskupa Strossmajera.

Čitaonica u Blatu. — Na 28 Aprila ot-
vorila se u Blatu na Korčuli Hrvatska Čitaonica.
Bilo sretao i korisno hrvatskoj ideji.'

Zastupnička karta. — Bečka nakladna
knjižara Freytag & Berndt izdala je geografsku
kartu Austrije, po kojoj se odmah zgodnim boja-
ma vidi raspored i jakost raznih narodnosti i stra-
naka, prama - tome kako su u xojoj kuriji zastu-
pane u parlamentu. Osvem toga.tu su razne pri-
spodobe. sa prošlih zasijedanjem, jakošću poreza
pojedinim pokrajina, a zatim je pridodan katalog
imena svih zastupnika sa njihovim zvanjem, iz-
bornim kotarima, pol. bojom itd. Karta zapada 1 f.

Češki gosti: — U praškom dnevniku ,,Na-
rodni Listy“ izlaze brzojavi, a nakuasdno i opšir-
niji opisi o putovanju čeških turista kroz hrvat-
ske zemlje. Iz toga se može jasno razabrati, da
su Česi svukuda bili dočekani bratskim odušev-
ljenjem, što dopisnik rado bilježi srdačoim zado-
voljstvom.. U Bosni i Hercogivini sa pučanstvom
natjecale su se i zemaljske oblasti. Narod ih je
smatrao ne za obične turiste nego za braću, koja
su došla braći u posjete. ke

Pišu nam iz Slanoga: — Ove godine na
Petak Veliki imadosmo sreću, da opet čujemo; i
to na Matici poznatog našeg propovijednika Dm.
Joza Boglića, bivšeg kooperatora :stolne dubrova-
čke crkve, a sada kapelana Majkova. Da je crkva
dupkom bila puna, o tome nema zbora. Iznenada
popne se.on na propovijedaonicu, te gromkim gla-
som, slobodnom riječi, vještim govorom . ocrta u
kratko Krstovu muku na razmišljanje. Cijela je
propovijed tekla kao mel iz njegovih usta. Nije

ilo kakvih čudnovatih fraza ili izmišljenih riječi,
već učeno, prosto i iskreno, da je .svak mogao
shvatiti i upamtiti, i duboko u srce usaditi neke
reflekse megju našim življenjem i onim puka Kr-
stove dobe. Najganutljivi pak bijaše onaj čas, kad
pri koncu propovijedi pozove narod pred propelo
na pomirbu. Kojom vještinom on to izvede, neo-
pisivo je. Znamo sawo to, da je srcem slušaoca
uzdrmao. Bog dao, da bude na korist! Hvalit mu
nećemo: od Boga mu plata. Nu želimo, da nas
opet svojom riječi u kojoj prigodi pobudi na uz-
višena čuvstva, koja rese svakog pravog kršćanina,

Za društvo ,,Bihać.“ — Javljaju nam iz
&pljeta: Kr. hrvatsko-slavonska-dalmatinska vlada
u Zagrebu podijelila ';je povjesničko-arheološkom
društvu ,,Bihač“ u . Spljetu potpora od 100 fior,
za god. 1897. —

Srpski liberalizam.“ — Dok se naši
Srbići straše, da se ne vrate vremena inkvizicije
i da ih svećenici Hrvati ne budu žeći na lomači,
kao prijatelje —i braniče mapretka i civilizacije
(nesmijte se!), zanimivo je znati, kako Srbi iz Srbije
od sultana traže sva srpska prava u Macedoniji
ga saniu crkvu i školu. Oni hoće da imaju srpske
biskupe i srpske vjerske škale, gdje će uz pra-
voslavje pripovijedati i Se Oni imadu pravo
da to traže, ali onda naši srbići neka šute i ne-
ka se sakriju sa svijem svojijem ,liberalizmom.“
Već smo odavna rekli kako ni u Bosni nijesu
drugo tražili nego samo vjerske škole.

. Naše jezično pitanje.
soda lani pl dea roi o Cm

isto i za Dalmaciju u pogledu hr$atskog jezika.
Qvo može tim “prije. iuglje što u nas nema tu-
eu U See še pa BJ Ne IRI

 

WTA RR

at "Nar. List“ u;

gjeg elementa, kao spomenutim zemljama, koji se,
i ako nepravedno, opirao češkom jeziku. ,N L.“
preporuča zastupnicima da se složno za to zauzmu.

Rasprava u Zagrebu. — G. Dr. Frank
tužio je na sud g. Grgu Tuškana radi uvrede po-
štenja, radi nekih članaka. Sud je osudio zbog
nekih tačaka g. Tuškana na 100 fior, globe, a u
drugim ga je riješio. U ovoj sablaznjivoj prigo-
di, vele neki češki i hrvatski listovi, izišlo je jas-
no na vidjelo ko je kriv razdoru u stranci prava.

Gradska Kronika.

Lične Vijesti. — Prekojuče boravio je u
Dubrovniku hrv. pisac Gjuro Deželić sa svojim si-
nom dr. Velimirom i snahom.

4 Mara pl. Natali rogi. grofica Pozza-Sorgo
umrla je u 71 godini svoga života. Gospogja Ma-
ra, kako ju je zvao vas Dubrovnik, bila je uprav
plemenita i dobra gospogia, prototip stare naše
dubrovačke čeljadi, koja evo sve to više isčezava-
ju. U utornik bio joj je sjajan sprovod, kome je,
osim mnogobrojne gospode, sudjelovala velika ki-
ta uglednih dubrovačkih gospogja u crnini. Laka
joj zemljica !

Tužba na poštu. — Primamo iz trgovač-
kih krugova: Malo će bit u Austriji gradova gdje
se pošta tako kasno razdjeljuje kao kod nas u
Dubrovniku. Drugovdje sat iza dolaska možete i-
mati svoju poštu, a u nas valja čekati po 4 i po
5 sati poslije nego parobrod dogje. Mi ne znamo
jeli iz oskudice osoblja ili zbog čega drugoga, te
molimo maručnoga i uslužnoga gosp. upravitelja,
da se i za ovo pobrine, — Jedan trgovac, koji

| tumači želje i ostalih svojih drugova.

Pohvalno. — Na uhar siromaha bi udije-
ljeno: prigodom smrti gosp. Vice Brognara: od
ugl. obitelji Gjura Kovačevića kr. 5; prigodom
smrti gosp. Boža Krile: od gosp. Boža Pilata kr.
12; prigodom smrti gje. Mare pl. Natali: od gosp.
Sima Pulića kr. 6, g. Antuna Paljetka kr. 6, ugl.
obitelji TI. Buntjelić kr. 12, 6 Balda pl. Gradi
kr. 10, g. Jozo Strčli inžinjer kr. 10.

Na uhar Dječijeg  Zakloništa udijeljeno je:
prigodom smrti gje. Mare pl. Natali: od ugl. obi-
telji Mirošević kr. 100, Dubrovačko Parobrodarsko
Društvo kr. 30, ugl. obitelj Siminiatti kr. 10, g.
Vito pl. Bassegli-Gozze kr. 10, gja. grofica Kate
ud, Vojnović i kćeri kr. 10, gja. Gjanina ud. Mi-
rošević kr. 4, gg. Ivo i Malvina Račić kr. 10, ugl
obitelj Bijelić kr. 6, gia. Ane Vacchetti kr. 6, g.
dr. Kosto grof Vojnović kr. 10, gja. Pavle Milić
kr. 4, Angjela pl. Tomassich kr. 4, ugl. obitelj
Marcocehia kr. 10; prigodom smrti gosp. M. Ca-
stelli: ugl. obitelj Dabrović kr. 10.

Zabava. — Sutra naša Hrvatska Radnička
Zadruga priregjuje u društvenim prostorijam lije-
pu zabavicu sa ovim programom: 1. , Brzojav“ od
A. Šenoe, deklamira J. Oniskijević, 2. , Trojedni-
ca“, melodrama u jednom činu, 3. , Pozvat ću ma-
jora“, šaljiva igra u jednom činu od Labiche i
Marc-Mechel. Prestavljaju diletanti. Izmegju sva-
kog komada igraće dobrovoljni tamburaški zbor.
Početak u 8% ura u veče.

Dubrovački parobrodi. — Napried otpu-
tovaće iz Marsilje u Berdiansku. — Galeb iskr-
cava u Speciji, pak će u Berdiansku, da se nakr-
ca žita za Marsilju. — Beatrice iz Cardiffa put
Trsta krcata ugljena. Prekojuče prošla je mimo
Dubrovnik te kad iskrca proslijediće za Berdian-
sku da se nakrca žitom za Marsilju. — North
Erin iskrcava u Lisabonu. — MHartington krca u
Tangaroku žito za Sredozemno More. — Oskar na
putu u Azov.

— Juče je prispio pod Lokrum parobrobrod Be-
atrice što su ga Dubrovčani tu skoro kupili. Iza
kakv ga je u prisuću mnogo» gracjana blagosovio
preč. kan. Palunko, proslijedi u veče put Trsta.
Ovo je vrlo lijepi parobrod i kako smo već rekli
kad je bio kupljen, najveći od svijeh, sa 3.300 to-
nelata. Kako čujemo već je pogogjen za dobar to-
var iz Berdianske u Marsilju.

MIRNU
S TAVNA ZAHVALA,

Duboko ožalošćeni, i do dna duše ucviljeni
teškim gubitkom meprežaljene naše supruge, od-
nosao kćeri, i sestre

MARICE VITEK, rogjene SMODLAKA,

koju nam neumoljiva smrt pokosi, u najljepšoj do-
bi od 28 godina svoga života, dužnim se smatramo
zahvaliti svim onim, koji nam prigodom ove ne-
sreće iskazaše svoju kršćansku ljubav i tijesno
prijednijtva, Ponajprije hvala časnom Fra Alfonsu

ersiću, koji je često pokojnicu polazio, tješio je
u teškoj bolesti utjeham svete vjere, pripraviv ju
pa vječnost, i podijeliv Je Sveta va. Osobi-
ta hvala vrijednom općinskom Dru Ve-
roni, koji ft osobitim staranjem nastojao, da po-
kojnici ublaži, i istrgne ju iz čeljusti kobno

MroNE ANE PIPI: FRMAA- > LIL GE;

 

mmiiinininia—— 4 __. | gum... ope

smrti. Hvala takogjer i slavnom upraviteljstvu ,Ko-
torske Glazbe“, koje nam je, iskazalo svoju po-
čast. Hvala za tim i svim. glazbarima koji u znak
sažaljenja položiše krasni vijenac, i rado učestvo-
vaše svirajući za sprovodom.
Osobita hvala i družinarima ,Bratovštine 5.
Jure“, koji su pratili i krasili mrtvo tijelo pokoj-
nice, Hvala i časnoj gospogji Gabrieli Thiard de'
Laforest, koja je na lijes položila skupocjeni vije-
nac, i do zadnjeg časa njegovala našu dragu po-
kojnicu.
Hvala i onim čestitim gospogjam, koje su su-
djelovale sprovodu, i u crnom ruhu, pratile uz li-
jes ostanke naše nezaboravne pokojnice.
Hvala takogjer i uglednom mladiću Maksiniu
Lui, koji se je rado zauzimao da sprovod što ljep-
še uspije. Hvala i gospodinu Tripu Delšu, koji se
je u istoj prigodi zauzimao, i upravljao sprovodom.
Napokon hvala i svim gragjanima, bez razli-
ke vjere i stranaka, znancima i prijateljima, koji
svojim mnogobrojnim prisustvovanjem uzveličaše
sprovod, i do vječnog počivališta, odpratiše našu
milu pokojnicu. U. jednu riječ, hvala i svim onim
oji nam raznim činima izkazaše svoje sažaljenje.
Bože daj da svakomu u radosti, i veselju
odvratimo ! : a;

Kotor, 20 travnja. 1897. ..
Ivan Vitek, učitelj: ,Kotorske Glazbe“

suprug . >

Antuna Smodlaka, majka
Rudolf i Tripo Smodlaka, braća.

Non MISSES
Svijem onijem koji su pratili k viječkom po-
koju našega nezaboravnoga i miloga pokojnika, o-
sobito mnogo poštovanijem ocima Dominikanski-
jem, a u prvom redu M P. Ocu Dominiku Ljabi-
ću predstojniku Gruškoga samostana, koji su mu
spjevali svečanijeh zadušnica, našu duboku har-
nost izjavljujemo R
Gruž, 24 Aprila 1897

Ane udovica Boža Krile '
Jele Radić rogjena Krile
Kristo Krile.

JAVNA ZAHVALA.

Toliki, tako svestrani i. tako ga-
nutljivi bijahu iskazi žalovanja, što
niže potpisana i njezina obitelj pri-
miše prigodom smrti svoje preljublje

MARE

sa strane  gragjanstva, prijatelja i
znanaca, da mi to uprav olakšava ne-
utješivu žalost, što mogu svima. izra-
ziti moju najdublju, najsrdačniju i
vječnu harnost.

Neizmjernu hvalu paka_ Dubrova-
čkijem Gospogjama, koje htjedoše pra-
titi milu pokojnicu do groba i tako
iskazati joj počast dostojnu njihovoga
plemenitoga srca i njezine svete us-
pomene!.

U Dubrovniku, 28/4 1897.'
Mare Mirošević rogi. plem, Natali,

za sebe i za svoju obitelj. ,

JAVNA ZAHVALA. : ;;

Potpisana zahvaljuje svoj onoj p. n.
Gospodi, koji su se prigodom bolesti i
smrti našega nezaboravnoga starješine

Ivana  Kačić-Dimitri #&

zauzeli i saučestovali njegovu sprovodu.
Hvala u prvom redu . velečasnoj gospodi
dn. Ivu Ferranti idu. Matu Vlahušiću; vele-
učenom gosp. liječniku dru. Franu Trošiću ;
uglednim obiteljima Alborghetti i . Žalud
za njihovu prijateljsku požrtvovnost; sla-
vom okružnom financ. Ravnateljstvu i dru-
gim činovnicima što su saučestvovali spro-
voda; uglednom Povjerenstvu i Odjelu
financijalne straže, koji su osvem toga u
čast pokojniku &lazbu poslali i napokom
svoj ostaloj gospodi, koja su bila na spro-
vodu ili nam pismeno ili usmeno izrazila

m emišmE
00 obitelj.