ovijem pitanjima isto kao i oni. Mladoturski listo- vi, koji izlaze u Parizu, Ženevi, Carigradu ili Ka- iru pisani arapskim ili turskim jezikom rado se svraćaju ido -izobraženijeh hrvatskijeh muhameda- naca, koji ova velika pitanja pomnjivo prate i, prama većoj ili manjoj naobrazbi, te svome stano- vištu, živo im sudjeluju. Ne komentiramo, nego na prosto konstatira- mo. Misli koje ti se pri ovom pogledu ragjaju od- vode čovjeka daleko izvan granica prostoga novi- narskoga člančića. Ovo tim više, što su naši mu- hamedanci možda jedini od svih ostalih, koji su iste narodnosti sa kršćanskim pučanstvom, s ko- jim su pomiješaui. Muslumani u Bugarskoj, Grč- koj i Turskoj nijesu Grci ni Bugari, kao što su u Bosnoj i Hercegovini Hrvati. I Alžir je okupirala Franceska. sada i tamo ima kršćana, ali oni krš- ćani nijesu Berberi nego došljaci Francezi, dočim su svi Berberi Muhamedanci. Samo u nas, narodu iznimaka u načelim plemena, imena i narodnos- ti, ima evo i ova iznimka. No ona ne treba da poništo oteščava polo- žaj našijeh muhamedanaca u svome narodu. Oni će kao Hrvati ostati dobri Muslimi. Vjerska pita- nja Istoka i Zapada mogu ih naći na drugome po- lju, ali ime, krv, jezik spaja nas skupa u svezu narodnu, koja prima brata za brata, krstio se on ili klanjao. Hrvatstvo je već imala jednu takovu manifestaciju, u Zagrebu pod Jelačićevim spome- nikom gdje se je omladina od svih pet vjera, koje opstoje u našemu narodu, u vyažnome trenutku našla zajedno i poznatim činom magjarske za- stave oduševljeno posvjedočila jedinstveno narodno čuvstvo. Ako je dakle po nas interesantno pogledati simpatije naše braće muhamedanaca za muslimsku stvar na istoku, mi to ipak možemo učiniti bez ikakva straha, da bi nam ih ova stvar mogla ika- da oteti Hrvatstvu, jerbo nije se zaludu reklo: krv nije voda. Adresna debata. Na prijestolni govor, odgovara zastupnička kuća, kako je poznato, jednom adresom. Za pri- jestolnu besjedu odgovorna je vlada, te se ona smatra programom ministarstva za rad nastajuće legislativne perijode. Adresa je izraz načela veći- ne, a kad ove nema ne bude ni adrese. Adresni odbor u zastupničkoj kući sastao se da tu prestavku izradi. Naravno da se nije mo- gao složiti, pak su tako napravljena četiri nacr- ta: jedan većine i tri od opozicije. Nema sumnje nacrt većine biće primljen u odboru, a bude li sloge i u zastupničkoj kući. Nacrt većine izradio je Poljak grof Dzieduszycki. Njegova adresa daje toliko oduška automističnom i federalističnom na- čelu, koliko ga je mogao da pokaže jedan Poljak. Ova govori o jednakopravnosti narodd, historič- kim pravima i autonomiji kraljevina i zemalja. Tiče dakako i školsko pitanje, pak hoće da se ovo prepusti posvema široj autonomnoj djelatno- sti pokranjskijeh sabora. Uopće to je jedna adresa, za koju bi Slaveni, pa i Hrvati, uz svoju ogradu, u današnjim prilikama mogli dati svoj glas. Dakako da se u njoj nalazi mnogo toga, što bi uzalud tražio u prijestolnoj besjedi, dapače ona je preti- če, davajuć djelatoosti vlade i parlamenta mnogo opsežniju direktivu. Ali lako je da većina glasuje ovu adresu, no biće malo teže učiniti, da ona o- stane njome vijerna i da magoni vladu neka je provagja. U tome i stoji jezgra pitanja. Ne vrijedi ni bavit se adresama manjine, Dosta je da se zna, da ih sastaviše razne njema- čke stranke i strančice. U njima 0 narodnom pi- tanju i jednakopravnosti nema ni govora. To se potpuno sudara sa težnjama liberalaca Neue Freie Presse. Oni se uvijek pozivaju ua državno jedin- stvo i na njemački elemenat kao temelj tome je- dinstvu. Drugijem riječima oni hoće da se vlada po načelu: Austrija opstoji radi Nijemaca, a Sla- veni su radi Austrije. Njihove adrese neće saku- piti većinu glasova. Ako dakle adresa većine dobije — većinu, kao što je sva prilika, to će biti nova era u na- rodnom i parlamentarnom položaju monarkije, jer još do sada nijesu načela izražena u nacrtu gro- fa Dzieduszyckoga mogla da prevladaju u care- vinskoma vijeću. Ako Slavenim pogje za rukom :' da održe svezu iz koje je niknula ova adresa, on- da su oni dužni sebi i svome narodu, da prestanu igrati onu ulogu koju tamo vrše, da kao većina čuvaju današnji Besitzstand, koji je faktično sav zadojem njemštinom. No hoće li se ovi Slaveni, navlastito Poljaci, prepasti sVojih riječi, pa susta- ti na po puta na štetu ,jednakopravnosti“ i ,hi- storičkih prava,“ koji se nalaze u njihovoj adre- si? To je pitanje. Dalmatinsko željezničko pitanje. U listu ,Dalmatien“ koji izlazi u Beču, a dosta puta crpi vijesti od informiranih kruguva te stoji blizu grofa Harracha, ima članak o dalma- tinskoj željeznici, koji zaslužuje da važnije done- semo u prijevodu i našemu općinstvu: ,U svesci od februara pr. god. govorili smo ovom projektu (željeznici Karlovac-Knin) i njegovu značenju. Godina je od tada prošla te se o željezničkim prilikam Dalmacije javljaju samo negativne vijesti. Radi živog interesa, koje se s pravom daje ovom pitanju, zamučismo se da vi- dimo, do kojega je stadijuma doprlo i moramo sa žalosti kazati, da se nepovoljna izvješća obistinjuju. ,Ne potvrgjuje se više puta pronesena versi- ja, da se sa ugarske strane osnovi prave zapreke. Nama se naprotiv javlja iz Budimpešte, da austrij- ska vlada, obzirom na onu od nje zagovaranu a od Ugarske zanijekanu prugu Bugojno- Aržano, odbija osnovu. Ona tomu navodi kao razlog, da pruga o kojoj govorimo, za spljetsku luku ne bi bila od one važnosti kao ova druga, koja bi je ve- zala sa Bosnom.“ Dalje članak zagovara prugu Knin-Karlovac radi raznih gospodarskih interesa Dalmacije i mo- narkije pak slijedi : ,Mi smo iza svega toga mnijenja: Zlameni- tije je da se prije svega bude imati za cijelu Dal- maciju željeznička sveza s Monarkijom, nego li da se misli na sami Spljet i da se ovoj tački žr- tvoje razvoj cijele zemlje. »Rijeka će brzo da izgradi sve što na svom prostoru može izgraditi, tim prije ako se još jed- na želj. pruga sagradi. koja ;e u izgledu (Ogulin- Novi-Bakar-Rijeka); ali onda se neće ni Spljet za dugo moći obilaziti nego će mu se dati njegovo pravo. Ako pak dogje do izgradnje osnovane že- ljeznice Negotin-Niš-Podgorica- Bar sa strane rus- kog poduzeća Poljakovljeva, onda će se zacijelo već svi faktori austro-ugarske Monarkije paći slo- žni, da luku spljetsku u redu priprave i da je da- pače vežu normalnim tračnicama s Brodom i Sarajevom. »Ako se i nećemo priključit strategičnim raz- lozima, koje projekt Knin-Karlovac ima imenito za našu mornaricu, kao takogjer i iz obzira stranaca radi klimatičnih odnošaja zemlje, to se možemo ipak nadati, da austrijska vlada neće dugo ustra- jati na današnjem stanovištu, te da će izmegju dva zla izabrati manje, naime: radije željezničku svezu sa Dalmacijom — usprkos ugarskoj tarifal- noj politici — nego li nikakvu ! Misli se da će i hrvatsko-slavonska zemalj- ska vlada u ovom pitanju reći uplivnu riječ, i mi moramo od nje očekivati, da će ova svoju sklo- nost pokazati ne samo mnogo iskušanijem Ličani- ma nego i tako dugo izoliranim Dalmatincima.“ — * Ovako veli rečeni članak. Iz njegova razla- ganja dalo bi se zaključiti ovo: Željeznicu Bugojno- Aržano-Spljet zagovara austrijska, ali joj se pro- tivi ugarska vlada, dočim za prugu Spljet-Knin- Karlovac bila bi Ugarska, ali nije Austrija. Ovo sene može dogagjat nego u Dalmaciji. Tako nema ni jedne ni druge pruge. A u nas se u toliko ra- di ovih željeznica mnogo toga stavilo na stranu, Sad bi bilo zanimivo da se znade, što će u. činiti hrvatska vlada i narodna stranka u Dalma- ciji, kao saborske većine zemalja, koje su u prvom redu interesovane. Izbori u Hrvatskoj. Listovi, stranke prava ,Hrvatska Domovina“ i neodvisne stranke ,Obzor“, dvlaze nam _ovijeh dana na polovinu bijeli. Isto tako ,Hrvatski Na- rod“, ,Hrvatski Branik“ i ,Posavska Hrvatska.“ NEEE or ooo MM Ovi bijeli stupci rječito govore kakova se borba vodi u Banovini. Iz ovoga što je ostalo naštam- pano razabiremo, da glavnu agitaciju za pristaše narodne stranke vode politički činovnici. Kotarski prestojnici prate vladine kandidate u od, ali to je simo pro forma. Čitamo još da je u Kla- pjen bio zatvoren kandidat dr. Mazzura, jer ga puijesu upoznali,“ te da su ga pustili tek onda kad je od bana došla tome naredba, ako je ovaj Maz- zura zbilja onaj dr. Mazzura odvjetnik u Zagrebu! U Otočcu pak zatvoren je kandidat stranke prava Milan Pavlović. Na drugim mjestima zatvoreno je opet uplivnih izbornika. Vojska je pozvana u više kotara, radi mira i reda. Drugovdje opet žandari i činovnici prate kandidate i ne daju im da budu u doticaju sa izbornicima. ___ Opozicija se dobro drži i junački radi, ali joj dosta smeta Frank s njegovim. On je postavio kandidate proti opoziciji svud gdje je mogao, bez izgleda na uspjeh, samo da rasprši glasove. Tako bi mogli dobit magjaroni, ali čini se da mu je to i svrha. Ko sve to uzme u obzir, taj mora-već una- pred biti na čistu s uspjehom. Ipak nas je u sri- jedu brzojav ugodno iznenadio. Taj dan bijahu i- zabrani Grga Tuškan u Sisku, dr. Brešćenski u Velikvj Gorici, prof. dr. Bauer u Biškupcu, dr. Banjavčić u Karlovcu, dr. Mazzura u Klanj- cu, dr. Amruš u Garčinu, Hegedić u Kloštru i Milan pl. Kiepach u Samoboru. Za druge ne- mamo još vijesti. Ovaj je resultat vrlo povoljan. Navlastito vrijedi za Tuškana protiv koga je u Sisku Frank i narodna stranka razvila veliku bor- bu. Najprvo je protiv njega kandidirao dr. Frank, pa je ostupiv i došao Kumičić, koji je takogjer ostupio i došao dr. Pliverić. Ali ni ovaj nije mo- gao učiniti ništa, jer je Tuškan imao ze se skoro sve gragjanstvo. Živio! Isto tako velika je pobje- da pravaša Hegedića koji je u Kloštru imao za protukandidata glavom banova miljenca odjelnog prestojnika za bogoštovje i nastavu pl. Krajezovi- eza. Živio Hegedić! Ovo je dokaz da u tim kraje- vima nema ama baš ni deset ,narodnjaka“ i jako malo činovnika i da je sav narod listom bio za sjedinjenu oporbu, jer inače ona apsolutno ne bi bila pobijedila, da je narodna stranka mogla ra- čunati i na ciglu četvrtinu činovničkih i inih gla- sova. Radi toga Banjavčiću nijesu mogli oteti Kar- lovac, jer ovaj sav bez iznimke pristaje za nj, & tako mora biti i u drugim kotarima koji iznesoše ili će iznijeti opozicijonalne zastupnike. Ovom pri- godom vidjelo se, da je koalicija oporbe bila ne samo djelo razbora i političke taktike jedne i dru- ge stranke, nego i od prijeke patrijotične nužde. Naši dopisi. Omiška krajina, mjeseca Maja. Gosp. uredniče! Biće dobrih i zlih činovni- ka, ali pomalo ih je kao što je postmajstor na u- redu u Katunim. Njegovo nelijepo ponašanje na- prama strankam postiglo je vrhunac prošlog mje- seca, kad je bez ikakva uzroka vikom i inadom isturao iz koloslanice koja putuje iz Makarske za Imotski jednog svećenika, koji je svoju kartu u redu bio platio. Ovaj čin vidio je i zastupnik tr- govačke kuće Karlo Greinitz Neffen iz Trsta, koji je sjednuo u ista kola, zatim poštanski opremač g. Marušić i sijaset djece, koja su u školu hodila, te drugi svjedoci. Molimo sl. pošt. i brz. Ravna- teljstvo, da ispita je li ovo istina, Da se do- kaže miroljubivost, rečenog postmajstora dobro je znat, kako u ovo 10 godina što služi promijenuo je nekih 45 post. opremača i nijedan se nije po- hvalio, a najzadnje jednog g. Peša tužio je i radi uvrede Veličanstva, te će ovih dana biti rasprava u Spljetu. Još bismo mogli štošta nadovezati, ali nećemo nego molimo stariju vlast, da naredi svo- me službovniku neka u buduće, drukčije postupa. Pogled po svijetu. ke. Grčko-turski rat. — Za ugovaranja pri- mirja pobiše se na epirskoj granici. Turci su od- bili Grke, ali s obe strane bilo je golemih gubi- taka. Tad se je zametnula žestoka bitka kod Do- mokosa, koja je svršila porazom i bijegom Grka. Onim časom uspostavljene su s obe strane bijelo zastave za primirje, jer ga je sultan prihvatio. Vlasti će sudjelovati ugovorima mira, Turska ište ratnu oštetu od 10 mil. tur, lira i tolikijeh po- odnosti, ali velevlasti vele da je to pretjerano. rčka će platiti“ ratnu oštetu prama procjeni koja se učini. Osvem toga izvestiće se nekakvo uregjenje tesalske granice. — Tako bi mogao svr- šiti ovaj jadni rat na balkanskom poluotoku. Njemačka opstrukcija u Beču postigla je svoj vrhunac u utornik, kad su Nijemci li i galamili punih 5 ura. Svako ečanje je zaprije- čeno, no to napokon i kod samih Nijemaca iza- zivlje otpor, jer se ne može ništa raditi, Rasprave u adresnom odboru moraju biti dovršile, U Njemačkoj takogjer je velika radi o iko ih je i p 6 koj