NMzuzmmm=mmmmmmmnmmNm M O Oo v tO O
Pogled po svijetu.
Jubilej kraljice Viktorije. — Od 21 ov,
mj. reda se u Londonu svečanost za svečanosti,
da se proslavi šesdeset godišnjica vladanja kralji-
ce Viktorije. Od god 1837 vodi ona udese ove
zemlje -i nijedan: njezin prešasnik nije je u tome
natkrilio, Kroz ovo dugo vrijeme Engleska ie pro-
šla silnih faza, od oligarhično-aristokratske do
demokratične monarkije Njezino gospodstvo raši-
rilo se je po svemu svijetu, tako da danas broji
oko 350.000.000 podanika, a prostorom i silom
takmi se s Rusijom, od koje je u pučanstvu tro-
struko veća. London se upeterostručio, a s njime
bogatstvo Velike Britanije, koja je umjela uzeti u
ruke trgovinu cijeloga svijeta. Za vlade kraljice
Viktorije narasla je slava engleska kao nikada
dosle.
. Nije čuda dakle, što se je dijamantski jubi-
lej Viktorije pretvorio u pravu manifestaciju ingle-
zizma s kraja na kraj ovoga svijeta. Nema zemlje
kamo Britanija ne bi imala svoga tla, a najrazli-
čniji puci svega svijeta, svih vjera, nošnja i jezika
pohrliše u London, u brojnim odaslanstvima, da
zapjevaju God save fhe Queew! Bog čuva kralji-
cu. Od rimskijeh vremena, pa do dana današnje-
“ ga, nikakav narod ovoga svijeta ne može se po-
hvaliti tolikom vlasti. Engleški narod može služi-
ti kao uzor narodima, a engleški patrijotizam i
njegov kolosalni uspjeh prava im je škola, što
može da poluči puk, koji, uz velike sposobnosti,
znao je sve svoje sile uložiti samo na korist do-
movine svoje.
Londonsko slavlje ne treba potanje opišivati,
kad su sve novine složne, da što takova svijet do
sada ne vigie. Iz jubileja kraljice Viktorije crpiće
Englezi novijeh sila za borbu, koju su zametnuli
o prvenstvo i gospostvo na svijetu.
Na tom putu sukobio se je sin britanskijeh
otoka sa jedinim ozbiljnim takmacem svojim, sa
velikim, silnim, preslavnim, svemožnim Slavjan-
stvom ! Ko će od ove dvojice konačno pobijediti,
to se još ne zna, ali cijeli svijet udivljenjem mo-
tri danas Engleze, kako se. vesele, gdje im je u
60 godina vladanja kraljice Viktorije Engleska do-
segla ovaku moć.
Grčko-turski pregovori još uvijek ne svr-
šavaju. Turska neće nikako da popusti od Tesali-
je, ali poslanici velevlasti, koji vijećaju o miru
proći će preko njenih pretjeranih zahtijeva na dnev-
ni red i utanačiti uvjete, koje će ona morati da
prihvati.
Situacija u Austriji. — Mnogi njemački
listovi u Beču konstatuju činjenicu, da su se nje-
mački zastupnici naprednjačke stranke predali na
milost i nemilost Schonereru, koji je| pravi vogja
cijelog pangermanskog pokreta | u monarkiji. Ovo
u neku ruku za Slavene nije zlo, jer njemačka
»liberalna“ čeljad kažu svoje papke, kada sauče-
stvuju iredentističnim kongresima u Lipskomu.
U Macedoniji došlo je do sukoba izme-
gju Srba i Bugara. U Svlunu potukli su se pro-
fesuri srp. i bug. gimnazije, što je opet usplam-
talo plemenske opreke.
Domaće vijesti.
Matica Hrvatska. — Primili smo izvješće
godišnje skupštine ,Matice Hrvatske,“ iz koga se
razabire, da je Matica za izdanja lanjske godine
do sada imala 11.525 članova, tako da je skoro
cijela naklada knjiga već tršena. Za ovu godinu
obećao je neumorni tajnik gosp. Ivan Kostrenčić
čitav niz lijepih izdanja, koja se već tiskaju. Hr-
vatskih Narodnih Pjesama I. dio rasprodano je
oko 6.000 eksemplara. Skupština je jednoglasno
izrazila povjerenje i zahvalnost presjedniku i taj-
niku, te svim vrlim radnicima , Matice Hrvatske.“
Natječaj. — Uprava Hrvatskog zem. kaza-
lišta raspisala je natječaj na izvornu hrvatsku ko-
mediju uz nagradu od 300 fior.
Pišu nam iz Spljeta: Magistrat grada Za-
greba podijeli Bihaću, društvu za istraživanje do-
maće povijesti u Spljetu potporu od 200 fior. za
god. 1897. Istu svotu podijeli i Zemaljski Odbor
Dalmatinski.
Proslava u Križevcima. — Na 24 ov.mj.
otvara se u Križevcima crkva presvjete Trojice za
katolike unijatskoga obreda. Ovom prigodom pra-
voslavni grko-katolici iz Dalmacije sačiniše u čast
presvj. biskupa Julija Drohobeckoga nekoliko o-
duševljenih pjesmica.
»Narodni List“ bavi se takogjer o posjetu
Hrvata u Beograd, te govori, s razlogom, da ne
bi bilo do da Hrvati trgaju dobre odnošaje sa
Srbijom, ali valja ne samo susbijati šovinisti-
čne težnje našijeh srba, nego i gospode iz Pešte
i drugih strana. Tako je i nikako drugčije.
Natjecanje. — Izmegju ,Srpskoga Glasa“
i ,Dubrovnika“ nastalo je pravo natjecanje ko će
pomilo Za Hrvata. Onomadne je. , Dubrovnik“
Zagreb i Hrvatsku, a sada ,Srpski Glas“
ciju, u kojoj nema vragutoga Hrvata, nego
su svi zgoljni srbi. I oni pravoslavni koji se zovu
Hrvatima?!
Manite se, jada vam, ćoravi'eh posela! U o-
stalom držimo da je najbolje ne osvrćat se na
ove budalaštine.
Današnja politika nar. stranke. — ,Nar.
List“ odgovarajući ,Jediostvu“ piše: Reći ćemo
čisto i bistro: narodno-hrvatska stranka, koja sa-
da zastupa većinu u zemlji, valja da preduzme
odlačnu i ozbiljnu akciju napram vladajućem su-
stavu u svim našim, koliko narodnim, tolik» ekono-
mičnim pitanjim; a ne samo, da od slučaja do
slučaja pokazuje svoju zlovolju, kad što radi pi-
tanja sasvim nuzgredne naravi, jer inače mi neće-
mo nikad izaći iz našega današnjega položaja i
teška i neisvjesna. — Ove riječi ,N. L.“ zgodno
karakterišu neki ,radikalizam“ koji se katkad opa-
ža kod narodne stranke, iza koga ištite uvijek
Kakovo osobno pitanje i naći ćete ga.
Parobrodarska pruga Trst-Kotor društva
Topić jedina je, koja Bosnu Hercegovinu direktno
i bez prevoza vožnje sa Dubrovnikom i Bokom.
Pobliže u današnjemu oglasu na zadnjoj stranici.
Ljetina. — Teško ti li ga ovoga puta na-
šemu posjedniku. Ove silne vlage i kiše uništiše
vinograde i muogu drugu plodinu. Sva liječenja
nijesu pomogla.
Poziv na pretplatu. — Pošto evo. nastaje
drugu polugodište, umoljavamo p. n. gg. predbroj-
nike, da obnove pretplatu, odnosno namire zaostalo.
Gosp. Namjesnik otputovao je iz Dubrov-
nika na 20 ov. mj. put Korčule.
Ratno brodovlje. — U subotu prispješe
u Grušku luku na povratku s Krete c. i k. tor-
pedinijere Harpie, Elster i Kibitz, odakle su u
ponedjelnik otplovile dalje.
Književnik gosp. Mavro Špicer, poznati pre-
voditelj iz naše literature na njemački jezik, pris-
pio je u Dubrovnik, putujuć Dalmacijom. G. Špi-
cer preveo je i Vojnovićev Ekvinocij na njemački.
Izlet Zadruge, — Sutra, kako objavismo,
priregjuje naša Hrv. Rad. Zadruga izlet u Ston.
U jutro dolazi korčulanska glazba, koja kani na
Luži otsvirati nekoliko komada. Tačno na podne
slijediće odlazak parobrodom, a povratak iz Stona
na 6 sati po podne, tako da će izletnici biti na-
trag u Dubrovniku oko 8; sati u veče.
North Erin, dubrovački parobrod izgorio
je u prošlu subotu nedaleko S, Maria di Leuca
kod tarantskog zalijeva.
Vatra se porodila u mašini, u subotu na 2;
po podne. Još se ne zna kako se to dogodilo, sva-
kako ona se takom brzinom raširila, da je nije bi-
Jo moguće ugasiti. Na sreću svjetionik je opazio
oganj i došle su dvije talijanske torpediniere i
ratni glasonoša Rapido, koje naravno nijesu bro-
du mogle pomoći, ali su ukrcale momčad. Njih 16
otišlo je na kraj, a kapetan sa šestericom ostao
je tu svu noć do u nedjelju na 4% po podne, kad
je Rapido topom poslao brod na dno. Onda je o-
stala vojska otišla u Taranto, a otale je jutros
stigla u Dubrovnik.
Parobrod je bio osjeguran za 100.000 fior.,
ali je vrijedio više, a osvem toga ima dosta štete
na navlu. Bio je krcat dužica iz Rijeke Senjske.
U Radničkom Društvu bila je, kako ču-
jemo, u nedjelju birana sjednica. Njeki članovi
tužili su se na postupanje upraviteljstva it.d. Ve-
ćina članova, koja sastoji od došljaka, isključila je
na predlog dr. Pugliesi nekoliko članova iz druš-
tva i votirala povjerenje upraviteljstvu.
Zanimivo je da se na toj sjednici Radničkog
Društva raspravljalo i o vijencu i zastupstvu, što
ga je uprava poslala na sprovod pok. Save Bjela-
novića i potrošila nekih 80 fior., bez da je na to
bila uoblaštena od skupštine, kako ustav zahtjeva.
Dr. Toni naravno odobrio je ovo postupanje, jer
on je isto učinio nazad 12 godina u Štionici pri-
godom prenosa Ljubišinih kosti, kojom prigodom
rascijepilo se ovo društvo. Čudna li slučaja, da
dubrovačka društva, koja su Hrvati utemeljili, trpe
i propadaju radi toga, što Srbi, neoblašteni, u ime
njihovo slahu vijence na grobove onih, koji radi-
še proti našem sjedinjenju sa Hrvatskom !
Diskoras na Poljani.
Vlaho. —...,.. Ja držim ovako. Njemu je u Zadru
bilo priporučeno, da te kazerme lista što može pri-
je, a on za da im pogodi, nije u konsilju reko la
vera cifra, nego je činio da se kala, a poslije, mi-
slio je, jedau put radnja pod kupijertom, valja dat
i ostalo.
Ivo. — Da kako nego tako, Ma to se zove.,,.. Basta |
Svakako imo se nadat, da će doć jedan dan, kad
će izić djelo na vidjelo.
Vlaho. — Prema njemu ! Njemu je stalo da entra u gra-
ciju gori, a to je otenjo. Može se anci prid njima
ategjat come martire, za njihovu stvar, Moj dragi
mi, čeljad na bošiju, ne možemo dokučit kako ti je
to sve urećano s favorima i indđuencama. A sad?
Ivo. — A šad što ti ga je, tu ti ga je. Muči i plaćaj.
Krešiće komanala jedno šes tisuća na godište i fi-
nuo poso.
Vlaho. — A što ćeš, u neku i pravo je. Nijesu li njega
proglasili prvijem potestatom novoga Dubrovnika ?
Ivo. — Jesu, ma ne Dubrovčani, nego Srbi i'Tudešci.
Vrag je samo da nas nešto odviše kosta ovi novi
Petera, što nam ga gradi gospar Frano Gon-
ola.
JAVNA ZAHVALA.
Potpisani ovijem zahvaljuju svoj 0-
noj lijepoj kiti prijatelja i znanaca, koji
su nam se prigodom smrti odnosno brata
MARKA STOLIĆA
zauzeli, da mu što slavnije i časnije is-
kažu zadnju počast. Hvala velećasnom na-
šem župniku gosp. dm. Antunu Tvrdeiću
i velečasnoj gospodi dn. Niku Kisiću i dn.
Jozu Brilli, koji pokojniku pogrebnu po-
čtu vodili, hvala Vlahu Boškoviću i Baju
Krilanoviću, koji su nam ko pravi susje-
di i prijatelji uvijek pri ruci bili i pokoj-
niku za vrijeme bolesti čase blažili, a na
sprovodu dostojno ga oplakali; hvala gji.
Mari ud. Bratić i njezinoj kćeri gjici. Je-
lici koje su uz ostale iskaze prijateljstva
još i vijenac na njegov lijes poslale; hva-
la napokon svoj braći crkovinarima i 08-,
taloj braći konavoskoj, koji su niegove
umrle ostanke otpratili do vječnog poči-
vališta. Bog im platio na ljubavi, a naša
im harnost neće uzmanjkati !
Čilipi, 12 Juna 1897.
Ano ud. Stolić rogi. Pujo, žena
Niko Stolić, brat
za se i ostalu rodbinu.
Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i odgovorni urednik
Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku.
Svileni Damasti 65 nč.
do fi. 14.65 po met. kao i crne, biiele, bojadisane Henne-
bergove svile od 36 novč. do for. 14.65 met. — glatka,
poštrapana, karirana, izmuštrena, damasti itd. (oko 240
raz. vrsti i 2000 raz. boja, nacrta itd.) porto i poreza
prosto u kuću. — Uzorke po volji Dvostruka poštarina
za švicarsku.
6. Henneberg'ove Fabrike svile (c. i k. dob ) Ziirich.
Cijena Brašna.
Ivo Jelić Dubrovnik časti sef za kilograma
ponuditi prozvod ,,Mlina Maria“ u
Zavrelju Župe uz ove sadašnje cijene:
Kris pšenična (Simulata) A. B. C.
Muka pšenična Br. 0... .
8
4
5
6
6%
Ti
8
9-3
k . 9 crveno .
Palje sa dvije vreće . .
Simulin sa dvije vreće . .
Muka pšenična (farinella) A
n " ,
" " Cc .
RD e A ec s
". Golokudna
Sa vrećom franko na kola, na brod ili uz&% i
do 8 novčića po kvintalu za prenos. Isplativo u Dekevcniša.
Dr. A. Barkanović
specijalista za nutrnje i oč.
ne bolesti, poznat od prija
ovomu općinstvu, došao (e u
Dubrovnik na 23 i zadržaće
se do 30 JUNA ov. god.
dijela i Crevalja za gospodu, gospogje
-i djecu kupuje se najbolje vrsti i uz
jeftinu cijenu kod WEI$SA
Ima_na prodaju fotografija Dubrovnika.
f£3 sI I s 3
III II 3 s
ss sv os ou s