ispitu dokažu dovoljno predznanje za uspješan polazak I. razreda. Molbi za ipis u gragjevnu stručnu školu valja priložiti krsni ili rodni list, Bvjedočbu 0 čr/šenim naucima i svjedočbu o vla- danja nakon što je molitelj pulazio školu. Malo“ ljetnici prilaziti će ovoj molbi još 1 pismenu pri- volju oca ili štitnika. — Ovu molbu valja popri- nijeti ravnateljstvu kralj: zemalj: obrtne škole u Zagrebu. — Jedinstvu.“ — U predzadnjem broju ,Je- dinstva“ piše, da smo ga mi prekorili, što nije ustao protiv nijemštine ,Hotel Imperiala“ u Du- brovniku. Spljetski list čini izjavu i broji koliko je kr on pisao protiv nijemštine u , Hotel Im- u.“ . č pe ; Mi mu vjerujemo, da je pisao. Ali nama će vjerovat naši čitatelji, kad.im kažemo da mi ovaj ukor nijesmo bili upravili ,Jedinstyu“ nego ,Du- brovniku“! U to ime pozivljemo se na br. 26, u- vodni članak pod naslovom Nijemština u Dalma- ciji. Sad mi ne znamo: ili se u glavi urednika mJedinstva“ malo miješa, ili on, kao pravi Srbin, ukor ,Dubrovniku“ smatra kao ukor , Jedinstvu“ — ili pak u nestašici materijala hvata se drvlja i kamenja, eda ispuni svoj list. A sada o slučaju imenovanja g. Pichlera kot poglavarom u Spljetv. Nije nama bilo glavno, da li taj gospodin pozna koju riječ hrvatski ili ne, nego da Nijemac, preporukom narodnih ljudi, do- lazi u Dalmaciju i preskače domaće. A kakav je Nijemac gosp. Pichler upitaćemo njegova zaštitni- ka i ,Jedinstvo“ : je li istina, da ovaj g. Pichler, kad je bio u Zadru, poslao je svoju gospogju u njemačku zemlju, da povije, a to, kako se izrazio, zato da mu se dijete ne rodi u hrvatskoj Dalma- ciji? Ob ovom slučaju bilo je u svoje doba u Za- dru dosta govora. Pišu nam iz Varaždina: — I Vaš list bio je donio, da su ovdje preuz. nadbiskupu Po- siloviću napravili demonstraciju. Tako se doduše bile razglasile židovske bečke i peštanske novine, koje mistificiraju Europu o svemu što se kod nas dogagja. Megjutim znajte, da ovdje ljubljenom pa- stijeru nije napravljena nikakva demonstracija, ne- go sjajna i oduševljena ovacija, koju su službeni ljudi radi domišljatih razloga nastojali umanjiti i zabašuriti. Gradska Kronika. Cetrdesetgodišnjica. — Ove sedmice svet- kovao je četrdesetgodišnjicu službe naš Dubrov- čanin presjednik kotorskog tribunala Gosp. Mar- tecchini. Sretno! Porezni tečaj. — U Dubrovnik prispjeli su porezni nadzornici iz Dalmacije sa poreznim nadzornikom Ljubičićem, koji im predaje o apli- ciranju novog poreznog zakona. Sudbeni . — Juče su poćela preda- vanja presjedniks okružnog suda gosp. Milića o novom parbenom zakoniku i postupku i to za sudce iz okružja dubrovačkog i bokeškog, koji su već prispjeli u Dubrovnik. Vojnički manevri. — Dolje govorimo o žalosnim slučajevima, koji zatekoše i čeljad i živo uslijed ove velike vrućine. Ovaj put uprav mane- vri domobranstva biće od 19 jula do 15 augusta, dakle u doba kad je u nas najgora žega. Prvo bi uvijek bile velike manovre drugom polovinom au- gusta i prvom septembra, a onda već vrućina po- čne opadat. Pohvalno. — Prigodom godišnjice smrti gosp. dr. Josipa Tolentino bi podijeljeno mjesnom dječijem zakloništu od gosp. Abrama Tolentino kruna 20. Propovijedaonica. — Opće udivljenje u našoj stolnoj crkvi budi nova Jrtesečovejta, Izragjena je u orahovu drvu od rezbara-kipara gosp. Marina Radice Hrvata Korčulanina. Pošto ovaj rad još nije svršen, neda nam se da ga po- tanko opišemo i tako na vidjelo iznesemo njego- vu ljepotu i vrijednost: tu ćemo dužnost ispunit netom svršeu bude. Ipak do sada, možemo reći bez straha ičigova prigovora, da je rečena pro- vijedaonice lašeno remek rad moderne rez- i kiparije i da naš dični mladi Hrvat Ma- rin ica sa ovim svojim radom dobit će ime glasovita umjetnika. Vrućina. — Da pukneš! I doista, t0 se na žalost i dogagja. U Konavlima radio težak u po- : ie mu u glavu: donijeli ga doma mrtva. čet u Dubrovniku panuo na obali težak Frano Barbarić iz Brgata je polijevao pute. Ponijeli ga u bonicu. Čujemo da su u Popovu Po- lju poginula četverica. Čujemo nadalje, da je od - say i8ey koji je u Dalmaciji na manovram slo 5 va vijest — koju bilježimo s re- servom — mogla bi lasno bit istinita, Ni životinje, koje su u tom 399 od čo- vjeka, ne mogu da odole ovoj vatri. nedjelju na Pločama pomamila su se 2 konja. Puštavali im krv, ali zaludu: nakon malo krepala su. Treći je u nedjelju krepo na putu u Trebinje. U Popo- vu_Polju poginulo je nekoliko volova..Da se dru- | gi spase, morali su ih, .do hlada, polijevati vodom. | Ovo bilježimo samo slučaje što su se dogodili oko nas, a nema sumnje da ih je po svijetu mno- go više. _ Ovake žege, veli puk, ne spominju se ni sta- ri ljudi. To se obično govori svaki put kad dobro pripeče ili zahladi, ali sad je to baš i istina. Od god. 1861 nije bilo u ovo doba ovako silne vru- ćine, kao ove godine. : Politeov odgovor. — Prošle godine bora- vio je u Dubrovniku dulje vremena gosp. Donato grof Sanminiatelli sin: ondašnjeg talijanskog mi- nistra na Cetinju. On je dosta drugovao s mnaši- jem talijanašima, pak došavši kući objelođanio je u rimstoj Nuova Antologia, par crtica o Dalma- ciji — a nadasve o Dubrovniku — koje, . osvem što sadržavaju mnogo netočnosti, napisane su ta- kovom tendencijom, kao da ih je diktirao kvji od poznatih naših dopisnika zadarskog Dalmate. Tu se je isticalo talijanstvo, napadalo hrvatstvo, a las- kalo srpstvu — tome, od svoga poroda, vijerno- mu savezniku talijanaške stranke. Mi smo pročitali tu radnju, ali se na nju nijesmo osvrtali, dok je ,Dubrovnik“ pohvalio, koliko je mogao. A nijesmo se osvrtali prvo jer naš list neće doći do ruka čitateljima Antologije, kao što ni ova ne dolazi većini maših čitatelja, a drugo što mam, da pravo kažemo, i pije vele stalo što o nama misle naši protivnici, Mi gledajmo da budemo mi narod na svom mještu, da mi bra- nimo naša prava, da mi se pokažemo vrijedni i napredni, a što će onda ko o nama pisati i go- voriti zato neka nas glava ne boli. Neprijatelj će nas svejedno kuditi i napadati, a prijatelj — t. j. onaj koji bude imao od nas potrebe — hvaliće nas. Tako je uvijek bilo i ostaće. Ali ipak dobro je. učinio g. Dinko Politeo što je u ,Pensieru Slavu“ odgovorio grofu San- miniatelli. ,Pensiero Slavo“ izlazi u talijanskom jeziku, pak će i g. grof imati zacijelo prigode, da ga pročita i vidi kako su ga njegovi informatori krivo obavijestili. Odgovor gosp. Politea dopao se u Dubrovniku radi forme, stila i temeljitosti raz- loga i naišao na opću pohvalu svijeh Hrvata, &o- ji su imali zgode da ga pročitaju. Našao se jedan sat od srebra na parobro- du, na kome je ,Hrv. Rad. Zadruga“ napravila izlet u Ston. Ko ga je izgubio, neka se obrati u- praviteljstvu društva. Dubrovački parobrodi. — Beatrice na putu iz Aleksandrije put Havre krcata boba. Pro- šla Alžir na 5 ov. mj. — Galeb na putu iz Azo- va u Gibraltar krcat žita. Prošao Carigrad na 4 ov. mj. — Naprijed na putu iz Azova u Gibral- tar sa žitom. Prošao Carigrad na 6 ov. mj. — Hartington na putu iz Marsilje u Siciliju, gdje će krcat so za Baltik. — Oskar iskrcava s0 u Bey- unth — Lapad iskrcava žitu u Krfu. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Je li ovo da pukneš ! Ivo. — Propio da pukneš! Ovakoga ognja ! Izgorjećemo. Nemaš se gje sklonit, nemaš nigje malo hlada. Pla- cetu su nam digli, Frano neće otvorit Ilijinu Gla- vicu. Prije bi se barem polila Placa i ovo puta. Ma sad ni te. Vlaho. — Kako se ne polijeva ? Ivo. — Polijeva se, ma kako. Poštrcaju kako iz usta, a apena pasa kar, osuši se. Dolazi mi jedna ideja. Vlaho. — Reci. Ivo. — Da se mi dva insinuamo do godišta za imprezu od polijevanja? Ja mislim da bismo učinili dobar poso. Vlaho. — Moj dragi, docna si se stavio Do godište do- će nam, ako Bog da, Kisićeva voda, A što govoriš od polijevanju, kad aministracijon zažimlje oko, za- žmi ga i ti. Ivo, — U toliko mi smo im rekli, a oni neka činu kako znadu. Gja, sad je Franu glava puna kazerma. Vlaho. — Što ti se para, kako će oni poso svršit? Ivo, — Znaće ti špag. I valja mučat. Krivi smo mi sami, Kad slijepcu dadu da vodi, znaš što se dogodi. Vlaho. — Ili in altri termini: ko s vragom tikve sadi, o glavu mu se lome, Ja sam mu pero bio svegj kontra. Ivo. — I ja, ma koja je korist, kad su Srbii impjegati imali magjorancu? Sad neka ga glogju. Da reci mi malo što još ima novo ? Vlaho. — Ništa. Da se Radulić misli opet posrbit. Ivo. — E, to sam i ja čuo. A zašto ? . Vlaho. — Da mu je učinilo improgioni on& što su ga postali iz Društva, da je Vlaho Matijević skočio na nj što će rijet o njemu srpstvo, kad on nije umio uzdržat kunjada. Insomma mir! Ivo. — Dobro je to, a što ćemo š krovatom crljenom ? Vlaho. — Ja bi je, da sam s njim, svaki dan poštrapo s kakvijem likvidom, neka malo po malo isplavi. Jer dignut je tako na jedan put, čini mi se, ehe non sta, Ivo zbogom, idem se kupat, Ivo. — Ja ću večeras, nema ti bolje, što u veče, pa si svu noć frešak, Vlaho — Jes, ma kad dogješ s banje na podne, obje- duješ s jednijem gastom unikijem. Provaj ! JAVNA ZAHVALA. i smrti moje ne Prigodom bolesti boravne majke s Matije Botić smatram za dužnost, da zahvalim svi;jem koji su se zauzeli i bili mi itjehom u o- vim teškim časovima. Hvala g. C. K. koji je poslao vijenac na lijes pokoinice; raz- gledniku-upravitelju odjela financijalne stra- že gosp. Begu, koji sa svojim odjelum is- kazao je pokojnici lijepu počast; velečas- nome gosp. dn. Matu Vlahušiću, koji je mnogo sati proboravio. kod ;uzglavja po- kojničina, tješeći je i krijepeći sv. molit- vama; veleučenoj gospodi liječnicima ; dr. Wendziloviću i dr. Vjekoslav» Syču, koji: su nastojali da pokojnici produlje život; umirovljenom finance. vogji Gregorčiću 'i' svijem ostalijem, koji nam, ma na koji bi, lo način, u ovoj prigodi iskazaše «voju lju- bav i prijateljstvo U Dubrovniku, 2 Jula 1897 8 Ucvijeljeni i ražalošćeni. sin. ., Frano. uu (ušegij . : igla_je Kr“ "Voda, ! al Novi uspjeh MRI Slama napravio Pf na Kahlenberg. ,lilustrirte "Wiener Extrablatt“ piše u br. 26 juna: ,...Kod ručka zapita kralj Krondorf-vode, koju je pri «dvorskom stolu upo- znao, koja mu se vrlo dopala i od koje će-doma ponijeti više škrinja ..... M = Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i oipovačit MJ Tipografija Dragutina Pretnera u aii Hennebergova svila — samo prava, ako je direktno iz moje tvornice, crna, bi+ jela i bojadisana, od 35 novč. do fior. 14,65 metar —:glat+ ka, poštrapana, karirana i. izmuštrena, damast itd. (oko 240 raznih vrsti i 2000 raz. boja nacrta itd.): porto i poreza prosto u kuću. — Uzorke po volji. Dvostruka poštarina za Švajcarsku. G. Henneberg'ove Fabrike Svile (c.i k. dob.) u Ziirichu. AVVIS0.' Nel gioruo 12 del me- se corrente dalle 8 alle 12 a.m, e nei giorni successivi alla stessa 0- ra, verranno venduti di- versi mobili nella casa inferiore (alloggio “del direttore) dell' Istituto Agrario Provinciale' a Gravosa. Colloro che de- " siderano venire al dopo pranzo si rivolgono': al Sig. avvocato Dr. Eu- genio de Saraca indi- candogli | ora oppor- OGLAS. Na 120.m. i svakog susljednog dana od 8 ure u jutro pa sve do podveva prodavat će se u dolojoj kući zemalj- skog poljodjelskog za- voda u Gružu (stan rav- natelja) svakovrsno po- kućtvo. Oni, te žele što- god kupiti a ne mogu prije podne da dogju, neka izvole javiti gosp. odvjetniku D.ru pl. Sa- raci na koju uru iza podne žele pregledati rečeno pokućtvo. tuna. Patent žič. staklo xibelov PLOČNIKI, PROZORE TVORNICE razne jakosti, površine do 1.75 (] met. OSOBITE PREDNOSTI: NAJVEĆA SIGURNOST OD RAZBIJANJA PROLOMOM ili UDAROM, OTPADA JU teške REŠETKE, SIGURNOST velika proti VATRI, ČVRSTO se drži kod SLUČAJNOG PRELOMA, jer žica caklo spaja, vrlo PROZIRNO, VELIKI EFEKT ŠVJET: LA. Kod mnogih DRŽAVNIH i PRIVAT. gragja u mno. živi USPJEHOM rabljen, Mnogobrojne svjedočbe, prospek- ti i uzorci na službu. : LIJEVANE STAKLENE OPEKE ZA PODOVE KOJI SE DIŽU, za prolaze, podzemne puteva ili tunele kod željeznica, u fiksiranoj masi, glatke ili sw raz. imuš. trenim površinam u bijelo, olubijelo (ca. 30% jeftinije od ojadis. sa ili bez e ' ne. obićnog sir. lijev. stakla) i UPA i ŽLIJEBOVA od stakla razne ve | AKTIEN GESELLSCHAFT F. GLASINDUSTRIEN VORM: FRIEDR. SIEMENS, NEUSATTL, BEL ELBOGEN (Češka) Drugi proizvodi; flaša svake vrsti, zaklopaca, ča+ ša begij e i njemačke vrsti i stanca. u Povlaštena internacijonalna AGENCIJA ZA PUTOVANJE Antuna Uzovića u GRUŽU Izdaje biljete za sniženu cijenu za sve stra- ne svijeta, preko: HAVRE — BREMENA — GE. NOVE za SJEVERNU i JUŽNU AMERIKU. — SOUTH AFRICA — CAPE BUONA SPERANZA — PORT ELIZABETH — NATAL — DELAGOA BAY itd. itd, i za sva ostala svjetska Za zg biljete i druge obratit se je na agenciju. | \