ispitu dokažu dovoljno predznanje za uspješan
polazak I. razreda. Molbi za ipis u gragjevnu
stručnu školu valja priložiti krsni ili rodni list,
Bvjedočbu 0 čr/šenim naucima i svjedočbu o vla-
danja nakon što je molitelj pulazio školu. Malo“
ljetnici prilaziti će ovoj molbi još 1 pismenu pri-
volju oca ili štitnika. — Ovu molbu valja popri-
nijeti ravnateljstvu kralj: zemalj: obrtne škole u
Zagrebu. —

Jedinstvu.“ — U predzadnjem broju ,Je-
dinstva“ piše, da smo ga mi prekorili, što nije
ustao protiv nijemštine ,Hotel Imperiala“ u Du-
brovniku. Spljetski list čini izjavu i broji koliko
je kr on pisao protiv nijemštine u , Hotel Im-

u.“ . č

pe ;

Mi mu vjerujemo, da je pisao. Ali nama će
vjerovat naši čitatelji, kad.im kažemo da mi ovaj
ukor nijesmo bili upravili ,Jedinstyu“ nego ,Du-
brovniku“! U to ime pozivljemo se na br. 26, u-
vodni članak pod naslovom Nijemština u Dalma-
ciji. Sad mi ne znamo: ili se u glavi urednika
mJedinstva“ malo miješa, ili on, kao pravi Srbin,
ukor ,Dubrovniku“ smatra kao ukor , Jedinstvu“
— ili pak u nestašici materijala hvata se drvlja i
kamenja, eda ispuni svoj list.

A sada o slučaju imenovanja g. Pichlera kot
poglavarom u Spljetv. Nije nama bilo glavno, da
li taj gospodin pozna koju riječ hrvatski ili ne,
nego da Nijemac, preporukom narodnih ljudi, do-
lazi u Dalmaciju i preskače domaće. A kakav je
Nijemac gosp. Pichler upitaćemo njegova zaštitni-
ka i ,Jedinstvo“ : je li istina, da ovaj g. Pichler,
kad je bio u Zadru, poslao je svoju gospogju u
njemačku zemlju, da povije, a to, kako se izrazio,
zato da mu se dijete ne rodi u hrvatskoj Dalma-
ciji? Ob ovom slučaju bilo je u svoje doba u Za-
dru dosta govora.

Pišu nam iz Varaždina: — I Vaš list
bio je donio, da su ovdje preuz. nadbiskupu Po-
siloviću napravili demonstraciju. Tako se doduše
bile razglasile židovske bečke i peštanske novine,
koje mistificiraju Europu o svemu što se kod nas
dogagja. Megjutim znajte, da ovdje ljubljenom pa-
stijeru nije napravljena nikakva demonstracija, ne-
go sjajna i oduševljena ovacija, koju su službeni
ljudi radi domišljatih razloga nastojali umanjiti i
zabašuriti.

 

Gradska Kronika.

Cetrdesetgodišnjica. — Ove sedmice svet-
kovao je četrdesetgodišnjicu službe naš Dubrov-
čanin presjednik kotorskog tribunala Gosp. Mar-
tecchini. Sretno!

Porezni tečaj. — U Dubrovnik prispjeli
su porezni nadzornici iz Dalmacije sa poreznim
nadzornikom Ljubičićem, koji im predaje o apli-
ciranju novog poreznog zakona.

Sudbeni . — Juče su poćela preda-
vanja presjedniks okružnog suda gosp. Milića o
novom parbenom zakoniku i postupku i to za
sudce iz okružja dubrovačkog i bokeškog, koji su
već prispjeli u Dubrovnik.

Vojnički manevri. — Dolje govorimo o
žalosnim slučajevima, koji zatekoše i čeljad i živo
uslijed ove velike vrućine. Ovaj put uprav mane-
vri domobranstva biće od 19 jula do 15 augusta,
dakle u doba kad je u nas najgora žega. Prvo bi
uvijek bile velike manovre drugom polovinom au-
gusta i prvom septembra, a onda već vrućina po-
čne opadat.

Pohvalno. — Prigodom godišnjice smrti
gosp. dr. Josipa Tolentino bi podijeljeno mjesnom
dječijem zakloništu od gosp. Abrama Tolentino
kruna 20.

Propovijedaonica. — Opće udivljenje u
našoj stolnoj crkvi budi nova Jrtesečovejta,
Izragjena je u orahovu drvu od rezbara-kipara
gosp. Marina Radice Hrvata Korčulanina. Pošto
ovaj rad još nije svršen, neda nam se da ga po-
tanko opišemo i tako na vidjelo iznesemo njego-
vu ljepotu i vrijednost: tu ćemo dužnost ispunit
netom svršeu bude. Ipak do sada, možemo reći
bez straha ičigova prigovora, da je rečena pro-

vijedaonice lašeno remek rad moderne rez-

i kiparije i da naš dični mladi Hrvat Ma-
rin ica sa ovim svojim radom dobit će ime
glasovita umjetnika.

Vrućina. — Da pukneš! I doista, t0 se na
žalost i dogagja. U Konavlima radio težak u po-
: ie mu u glavu: donijeli ga doma mrtva.
čet u Dubrovniku panuo na obali težak
Frano Barbarić iz Brgata je polijevao pute.
Ponijeli ga u bonicu. Čujemo da su u Popovu Po-
lju poginula četverica. Čujemo nadalje, da je od
- say i8ey koji je u Dalmaciji na manovram
slo 5 va vijest — koju bilježimo s re-
servom — mogla bi lasno bit istinita,

Ni životinje, koje su u tom 399 od čo-
vjeka, ne mogu da odole ovoj vatri. nedjelju
na Pločama pomamila su se 2 konja. Puštavali
im krv, ali zaludu: nakon malo krepala su. Treći
je u nedjelju krepo na putu u Trebinje. U Popo-

 

vu_Polju poginulo je nekoliko volova..Da se dru- |
gi spase, morali su ih, .do hlada, polijevati vodom. |
Ovo bilježimo samo slučaje što su se dogodili oko
nas, a nema sumnje da ih je po svijetu mno-
go više.

_ Ovake žege, veli puk, ne spominju se ni sta-
ri ljudi. To se obično govori svaki put kad dobro
pripeče ili zahladi, ali sad je to baš i istina. Od
god. 1861 nije bilo u ovo doba ovako silne vru-
ćine, kao ove godine. :

Politeov odgovor. — Prošle godine bora-
vio je u Dubrovniku dulje vremena gosp. Donato
grof Sanminiatelli sin: ondašnjeg talijanskog mi-
nistra na Cetinju. On je dosta drugovao s mnaši-
jem talijanašima, pak došavši kući objelođanio je
u rimstoj Nuova Antologia, par crtica o Dalma-
ciji — a nadasve o Dubrovniku — koje, . osvem
što sadržavaju mnogo netočnosti, napisane su ta-
kovom tendencijom, kao da ih je diktirao kvji od
poznatih naših dopisnika zadarskog Dalmate. Tu
se je isticalo talijanstvo, napadalo hrvatstvo, a las-
kalo srpstvu — tome, od svoga poroda, vijerno-
mu savezniku talijanaške stranke.

Mi smo pročitali tu radnju, ali se na nju
nijesmo osvrtali, dok je ,Dubrovnik“ pohvalio,
koliko je mogao. A nijesmo se osvrtali prvo jer
naš list neće doći do ruka čitateljima Antologije,
kao što ni ova ne dolazi većini maših čitatelja,
a drugo što mam, da pravo kažemo, i pije vele
stalo što o nama misle naši protivnici, Mi gledajmo
da budemo mi narod na svom mještu, da mi bra-
nimo naša prava, da mi se pokažemo vrijedni i
napredni, a što će onda ko o nama pisati i go-
voriti zato neka nas glava ne boli. Neprijatelj će
nas svejedno kuditi i napadati, a prijatelj — t.
j. onaj koji bude imao od nas potrebe — hvaliće
nas. Tako je uvijek bilo i ostaće.

Ali ipak dobro je. učinio g. Dinko Politeo
što je u ,Pensieru Slavu“ odgovorio grofu San-
miniatelli. ,Pensiero Slavo“ izlazi u talijanskom
jeziku, pak će i g. grof imati zacijelo prigode, da
ga pročita i vidi kako su ga njegovi informatori
krivo obavijestili. Odgovor gosp. Politea dopao se
u Dubrovniku radi forme, stila i temeljitosti raz-
loga i naišao na opću pohvalu svijeh Hrvata, &o-
ji su imali zgode da ga pročitaju.

Našao se jedan sat od srebra na parobro-
du, na kome je ,Hrv. Rad. Zadruga“ napravila
izlet u Ston. Ko ga je izgubio, neka se obrati u-
praviteljstvu društva.

Dubrovački parobrodi. — Beatrice na
putu iz Aleksandrije put Havre krcata boba. Pro-
šla Alžir na 5 ov. mj. — Galeb na putu iz Azo-
va u Gibraltar krcat žita. Prošao Carigrad na 4
ov. mj. — Naprijed na putu iz Azova u Gibral-
tar sa žitom. Prošao Carigrad na 6 ov. mj. —
Hartington na putu iz Marsilje u Siciliju, gdje će
krcat so za Baltik. — Oskar iskrcava s0 u Bey-
unth — Lapad iskrcava žitu u Krfu.

 

Diskoras na Poljani.

Vlaho. — Je li ovo da pukneš !

Ivo. — Propio da pukneš! Ovakoga ognja ! Izgorjećemo.
Nemaš se gje sklonit, nemaš nigje malo hlada. Pla-
cetu su nam digli, Frano neće otvorit Ilijinu Gla-
vicu. Prije bi se barem polila Placa i ovo puta. Ma
sad ni te.

Vlaho. — Kako se ne polijeva ?

Ivo. — Polijeva se, ma kako. Poštrcaju kako iz usta, a
apena pasa kar, osuši se. Dolazi mi jedna ideja.

Vlaho. — Reci.

Ivo. — Da se mi dva insinuamo do godišta za imprezu od
polijevanja? Ja mislim da bismo učinili dobar poso.

Vlaho. — Moj dragi, docna si se stavio Do godište do-
će nam, ako Bog da, Kisićeva voda, A što govoriš
od polijevanju, kad aministracijon zažimlje oko, za-
žmi ga i ti.

Ivo, — U toliko mi smo im rekli, a oni neka činu kako
znadu. Gja, sad je Franu glava puna kazerma.

Vlaho. — Što ti se para, kako će oni poso svršit?

Ivo, — Znaće ti špag. I valja mučat. Krivi smo mi sami,
Kad slijepcu dadu da vodi, znaš što se dogodi.

Vlaho. — Ili in altri termini: ko s vragom tikve sadi,
o glavu mu se lome, Ja sam mu pero bio svegj
kontra.

Ivo. — I ja, ma koja je korist, kad su Srbii impjegati
imali magjorancu? Sad neka ga glogju. Da reci mi
malo što još ima novo ?

Vlaho. — Ništa. Da se Radulić misli opet posrbit.

Ivo. — E, to sam i ja čuo. A zašto ? .

Vlaho. — Da mu je učinilo improgioni on& što su ga
postali iz Društva, da je Vlaho Matijević skočio na
nj što će rijet o njemu srpstvo, kad on nije umio
uzdržat kunjada. Insomma mir!

Ivo. — Dobro je to, a što ćemo š krovatom crljenom ?

Vlaho. — Ja bi je, da sam s njim, svaki dan poštrapo
s kakvijem likvidom, neka malo po malo isplavi.
Jer dignut je tako na jedan put, čini mi se, ehe
non sta, Ivo zbogom, idem se kupat,

Ivo. — Ja ću večeras, nema ti bolje, što u veče, pa si
svu noć frešak,

Vlaho — Jes, ma kad dogješ s banje na podne, obje-
duješ s jednijem gastom unikijem. Provaj !

 

 

JAVNA ZAHVALA.

i smrti moje ne

Prigodom bolesti
boravne majke s
Matije Botić
smatram za dužnost, da zahvalim svi;jem
koji su se zauzeli i bili mi itjehom u o-
vim teškim časovima. Hvala g. C. K. koji
je poslao vijenac na lijes pokoinice; raz-
gledniku-upravitelju odjela financijalne stra-
že gosp. Begu, koji sa svojim odjelum is-
kazao je pokojnici lijepu počast; velečas-
nome gosp. dn. Matu Vlahušiću, koji je
mnogo sati proboravio. kod ;uzglavja po-
kojničina, tješeći je i krijepeći sv. molit-
vama; veleučenoj gospodi liječnicima ; dr.
Wendziloviću i dr. Vjekoslav» Syču, koji:
su nastojali da  pokojnici produlje život;
umirovljenom finance.  vogji Gregorčiću 'i'
svijem ostalijem, koji nam, ma na koji bi,
lo način, u ovoj prigodi iskazaše «voju lju-
bav i prijateljstvo
U Dubrovniku, 2 Jula 1897 8
Ucvijeljeni i ražalošćeni. sin. .,
Frano. uu (ušegij

 

. : igla_je Kr“ "Voda, ! al
Novi uspjeh MRI Slama napravio Pf
na Kahlenberg. ,lilustrirte "Wiener  Extrablatt“
piše u br. 26 juna: ,...Kod ručka zapita kralj
Krondorf-vode, koju je pri «dvorskom stolu upo-
znao, koja mu se vrlo dopala i od koje će-doma
ponijeti više škrinja ..... M =

Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i oipovačit MJ
Tipografija Dragutina Pretnera u aii

Hennebergova svila

— samo prava, ako je direktno iz moje tvornice, crna, bi+
jela i bojadisana, od 35 novč. do fior. 14,65 metar —:glat+
ka, poštrapana, karirana i. izmuštrena, damast itd. (oko 240
raznih vrsti i 2000 raz. boja nacrta itd.): porto i poreza
prosto u kuću. — Uzorke po volji. Dvostruka poštarina
za Švajcarsku.

G. Henneberg'ove Fabrike Svile (c.i k. dob.)
u Ziirichu.

 

AVVIS0.'

Nel gioruo 12 del me-
se corrente dalle 8 alle
12 a.m, e nei giorni
successivi alla stessa 0-
ra, verranno venduti di-
versi mobili nella casa
inferiore  (alloggio “del
direttore) dell' Istituto
Agrario  Provinciale' a
Gravosa. Colloro che de-

" siderano venire al dopo
pranzo si rivolgono': al
Sig. avvocato Dr. Eu-
genio de Saraca indi-
candogli | ora oppor-

OGLAS.

Na 120.m. i svakog
susljednog dana od 8
ure u jutro pa sve do
podveva prodavat će se
u dolojoj kući zemalj-
skog poljodjelskog za-
voda u Gružu (stan rav-
natelja) svakovrsno po-
kućtvo. Oni, te žele što-
god kupiti a ne mogu
prije podne da dogju,
neka izvole javiti gosp.
odvjetniku D.ru pl. Sa-
raci na koju uru iza
podne žele pregledati

 

rečeno pokućtvo. tuna.
Patent žič. staklo xibelov PLOČNIKI,

PROZORE TVORNICE razne jakosti, površine do 1.75
(] met. OSOBITE PREDNOSTI: NAJVEĆA SIGURNOST
OD RAZBIJANJA PROLOMOM ili UDAROM, OTPADA
JU teške REŠETKE, SIGURNOST velika proti VATRI,
ČVRSTO se drži kod SLUČAJNOG PRELOMA, jer žica

 

caklo spaja, vrlo PROZIRNO, VELIKI EFEKT ŠVJET:
LA. Kod mnogih DRŽAVNIH i PRIVAT. gragja u mno.
živi USPJEHOM rabljen, Mnogobrojne svjedočbe, prospek-

ti i uzorci na službu. :
LIJEVANE STAKLENE OPEKE ZA PODOVE
KOJI SE DIŽU, za prolaze, podzemne puteva ili tunele
kod željeznica, u fiksiranoj masi, glatke ili sw raz. imuš.
trenim površinam u bijelo, olubijelo (ca. 30% jeftinije od
ojadis. sa ili bez e '
ne.

obićnog sir. lijev. stakla) i

UPA i ŽLIJEBOVA od stakla razne ve |
AKTIEN GESELLSCHAFT F. GLASINDUSTRIEN VORM:
FRIEDR. SIEMENS, NEUSATTL, BEL ELBOGEN (Češka)

 

Drugi proizvodi; flaša svake vrsti, zaklopaca, ča+
ša begij e i njemačke vrsti i stanca. u
Povlaštena  internacijonalna

AGENCIJA ZA PUTOVANJE
Antuna Uzovića

u GRUŽU

Izdaje biljete za sniženu cijenu za sve stra-
ne svijeta, preko: HAVRE — BREMENA — GE.
NOVE za SJEVERNU i JUŽNU AMERIKU. —
SOUTH AFRICA — CAPE BUONA SPERANZA
— PORT ELIZABETH — NATAL — DELAGOA
BAY itd. itd, i za sva ostala svjetska

Za zg biljete i druge obratit
se je na agenciju. |
\