na Hrvate. Megju svim istarskim općinama prednjači
u tom općina puljska. Ova općina, kojom upravlja
klika arsenalata koaliranih sa najbjesnijom ireden-
tom, pred izbore bila je najmila veliki broj radnika
7a javne gragje, pak ih je silila da glasuju za talija-
ne, i koji ne bi htio, odmah je bio iz službe ot-
pušten, a našim privrženicima po gradu zatvarali
su se pučevi i zdenci, zatvarale škole itd. Javno u
gradskom vijeću navijestio se progon Hrvatima, a
počeo je time, da su otpušteni iz općinske službe
svi oni, koji su gdje javno hrvatski progovorili i-
li putem kojega Hrvata samo pozdravili. Do toga
se došlo. Politički povjerenik i kapetanat nije se
ni maknuo. Što ćete? Na čelu mu Rosetti pl. Ska-
der: Unuk onega u čijoj domovini ,non si parla
che talian.“ — Ne razumijemo samo kako mogu
šurovat s takom općinom ljudi c. k. mornarice, i
kako nijesu podigli svoj glas proti takovomu ne-
djelu, oni koji sjede u gradskom vijeću kao za-
stupnici arsenala, a nose hrvatska imena i prizna-
vaju se Hrvatima. Ne bilo im prosto ! U kojigod
ured stupi naš čovjek nogom, no nalazi ništa što
bi svjedočilo da smo u zemlji napučenoj sa %,
slovenskim življem. Po svuda kraljuje talijanština,
kao da smo u sred Kalabrije. Sve table, oglasi,
pozivi, tiskanice isključivo su talijanski. Ako ne
znaš talijanski nemaš s kim govorit. Velike borbe
i truda stoji čovjeka dok postigne od poreznog
ureda ili pošte kakvu tiskanicu hrvatsku ili kakav
hrvatski dopis. I to ne dobiješ samo u hrvatskom
jeziku, nego u tri jezika njemački, talijanski i hr-
vatski. U gruntovnici ni za lijek da bi hrvatske
odluke unijeli u gruntovne knjige hrvatski. Koja
od toga šteta hrvatskom puku, lako je razumjeti.

I od nikuda pomoći. Bog visoko, car dale-
ko, — a providnost talijana, Rinaldini, u Trstu,
spravan i vješt, da sve pozlati i da od crna uči-
mi bijelo !

Njegova uprava u cijelom primorju izgleda
udešena tako, da se zbrišu oznako granica megju
Austrijom i prekonatižkom kraljevinom. Upravlja
se primorjem, kao kakvom talijanskom prefektu-
rom. Družba sv. Ćirila i Metoda, gradi škole za
Hrvate vlastitim, ne državnim novcem, pak drug-
dje bi bili veseli da se privatne škole grade i
naobrazba pučanstva pospješuje, a kod nas se sta-
vlja tomu društvu pod noge sve moguće klipove,
Pod kojekakovim bedastim izlikama, po godinu
dana ne dozvoljavaju otvoriti škole koje je narod
vlastitim novcem sagradio. — Hrvatski rodoljubi
u Istri, utemeljili su ,Posujilnicu“ movčani za-
vod, koji je prouzročio da su kamate, prije obi-
čajno u visini od 30-50% pale na 6 i na 8%;
utemeljili su vinarsku zadrugu, da naši seljaci ne
budu prisiljeni prodavat u bezcijenje grožgje i vi-
no talijanskim trgovcima-odiračima. Ti zavodi li-
jepo napreduju uzprkos napadaja sa svih strana,
i od talijana i njihovih satelita, kakov je n. p. o-
naj odrod od kapetana ,l' oštije.“ Ali je jako zna-
čajno za maše odnošaje, da se ta velezaslužna
društva, u mekim izvješćajima svakojako crne i
napadaju.

Dokle ćeš, moj hrvatski narode u ovoj pokrajini
trpiti sve te muke 1 nevolje ? Hoće li ti skoro sinuti
zora bolje budućnosti ? Uhvam, ali me je strah, da će

SGEEEZEESEEESESSSSSSSENSSSEESSSSSSESESSSNSSSNNSDSNNDNNNNNSNNNM
Margarite. I u Dubrovniku kako i u svojoj domo-
vini pretrpi mnogo progonstva sa strane svojih
pastoraka, kao što zbog nje pretrpiše i sami Du-
brovčani, nehoteć predati Margaritu njezinu pas-
torku Bugoslavu, koji silom oružja, ali zaladao
dogje je tražit do Dubrovnika. (Luccari p. 9. Co-
leu p. 41).

Godine 1571 u doba ondašnjeg Turskog po-
morskog rata crkvica S. Margarite razvaljena je ;
jer Dubrovčani plašeći se da tursko vojno bro-
uovlje ne bi nanijelo kakvu pogibelj njihovu gra-
du, utvrdise ga bolje, uzdignuvsi na mjestu reće-
ne crkvice tvrgju koja se i danas zove 8, Marga-
rite. Ove iste godine sagradiše malo podalje novu
crkvicu istoj svetici posvečenu i stave više vrata
NE EE SERIE urezan, koji se i da-
nas v

Regina Bosna« Margarita traditur
Dicasse templum Margaritae Virgini
Olim beata cum fuere saecula,
Id uunc sacellum traostulere providi
prtk fremente Marte circum manie
Cum Classe Cypro Rex Solymus imminex,

jih Qimieh:oenio oepblibo daje sme,
dobara, ravo .
Mem o

TT nEaN

ti neprijatelji namakoati još dugo vremena borbe. | novi cijelim imanjem jamče prama vjerovnicima i

Hvala Bogu, da si se naučio patit, pak ćeš mož-
da, velim možda, odoljet i preživjet. Ne kloni da-
kle duhom, već trpi i_ podnosi, a nek ti olakša
muke pomisao, da imaš izvan uskih granica Istre
na daleko i široko ljubljene braće, koji tvoje jade
vide i spravni su ti pomoći koliko mogu.

A ti bečka vlado, pogledaj što se od Hrvata
u Istri dogagja. — Ako li pomoć ne dogje, moglo
bi biti gore, jer su neprijatelji naši osiljeni i be-
zobrazni, a narod u očaju. Nemojte zato da Istra
postane Austrijskom Kretom!

To mi kažemo putem ovega neodvisnoga gla-
sila, da se čuje ondje gdje dolaze izvještaji Rinal-
dina, da se čuje i da nam &se pomože.

Na izgled. *)

Seoska Zajmovna Blagajnica po sustavu Ra-

iffeisenovu ustanovljena je u Vrlici na 31 Decem-
bra 1896. Zadruga je pripoznana i registrana kod
okružnog Suda u Sprjetu na 23 Januara 1897 br.
438. Okružje zadruge zauzima dvije župe Vrliku
i Kijevo. Pri ustanovi pravila potpisana su 73 čla-
na. Oni su najprobraniji ljudi iz spomenutih žu-
pa, koli po ugledu i ćudorednom ponašanju, toli
po imanju. Malom iznimkom svi su težačkog sta-
liša, ali istodobno svi su živi posjednici u zem-
ljam i marvi. Zemjjišne knjige su uregjene i po
svim proiztiče da svi članovi imadu ipotekiranog
duga for. 5.000, dočim njihovi posjedi i marva u
vrijeduosti prolaze for. 300.000.

Svaki član plati ulazninu od for. 2, koja se
već ne povraća. suviše plati for. 6 ko zaduženi
djel. Na onaj prima interes jednak ko što se pla-
ća na uložke i na zahtjev se povraća članu. Po
tom je jasno da, članom može biti samo pripad-
nik spomenutih župa i da glavnica sastoji iz ula-
znine od for. 2 i zadružuog dijela for. 6 — u sve
for. 8 od svakoga člana. Dakle zadruga ima svo-
jih novaca 8 pomnožano za 73 for. 384. To je
nedostatno da se dogje u susret potrebam svih
članova. S toga je provigjeno pravilim $ 32 c).
da se traži novca u zajam i da se primaju uložci.

Zadruga je na neograničeno jamčenje prama
zakonu od g. 1873, 1889, 1894. Po tomu svi čla-

novi cijelim svojim imetkom jamče za sav novac |
od drugoga pozajmljen i za sve uložke. Na to su |

se obvezali u $ 11 a). Za izvršenje svih obveza
u društvenim pravilim jamči okružno sudište. Za-
drugom upravlja starešinstvo. Po $ 20, spisi i u-
govori imadu obvežnu snagu za Zadrugu, ako je
na njima potpisan predsjednik ili potpresjednik i
blagajnik. Oni se potpisuju na knjizi uložaka i
dijele zailmove prama odluci sjednice starešinstva.
Kako god svi članovi neograničeno jamče prama
trećemu, tako oni sami mogu biti dionici zajmo-
va. Opaskom da svaki član koji pita zajam u za-
druge, mora imati jamca. Po tomu pojedinim čla-
novima pri zadrugi jamče njihovi jamci, a svi čla-

 

*) Upozorujemo na ovaj člančić sve naše rodoljube ko-
jim je stalo do blagostanja naroda, a i_do svoje koristi
ako ujedno mogu raspolagat kapitalom.

SSEuZIZNNEINTREAIASŽINAJNAJSESINASNASNSNE=NNSAN=EmmmVN

U maloj kučici blizu crkvice stanovala je
negda koludrica koja je od nje imala pomnju. Mi-
slimo po nekim biljezima, da stara slika koja se
nalazila na oltaru 'crkvice, jes ona ista koja sada
visi o zidu kapele Gospe od Navještenja u stolnoj
crkvi; na kojoj je naslikana B. Gospa, sa jedne

strane S. Margarita, s druge S. Jero, uz druge dva

sveca kojim ime ne da se označiti.

Danas je crkvica Božijoj službi zatvorena i
pretvorena u mrtvačku kapelu vojničke bolnice.

Žive predaja da su negda dubrovačke plem-
kinje kitama i vijencima cviječa resile crkvicu na
dan S. Margarite; te proslave svetice i možda da
sadrže uspomenu imenovane bosanske kraljice,
koja je u staro doba bila dika njihova spola.

Na opsegu erne bile su još dviie ct-
kvice koje su sa a pepokretnim dobrima i-
male svog Rektora. Jedna se zvala S. Zodora &

druga S. Spasa. Tik crkve S. Todora opstajala je
bonica, Trešnja g. 1667 obori sve ove gragje, ta-
ko da se ne vide sada ni njihova razvalina, niti
že mjesto gdje su se dizale. Još jedino op-

od stare dobe kapela S, Kristofora, sad bo-
žijoj službi zatvorena, nad za uživala je pravo

potrmata porodica Laroko. M viiće se)

  

uložiteljima.
U svojoj glavnoj skupštini odregjeno je, da
zadruga plaća svojim vjerovnicima i uložiteljima

4$ % i da najveći zajam družinara: ne prelazi
for. 300. Dočim se zajimlje samim članovim, naj-
viši je zajam for. 300, po tomu se zadruga pre-
poručuje sa velikim kreditom. Bilo bi nepojmlji-
vo, da bi se pojedinim članovima toliko zajmilo,
da me bi bilo isplativo iz cjelokupnog imanja svih
članova. Osobito ako se uzme u obzir da tu ulaze
najbolji posjednici koji ne primaju zajma, v:ć su
jedino u zadiugi da joj pribave veći kredit. Za-
jimlje se siromašnijim, ali praia vrijednosti njiho-
va imanja, malo prama malenom imanju i ako bi
jamac bio bogat. Jer je načelo, da zadruga neće
nikoga da optereti tolikim dugom, da bi mu mo-
ralo imanje na dražbu. Po tomu, bogatiji malo
primaju od zadruge, siromašmji manje imadu vje-
resije s toga im se male svote duže. Radi toga

'| zadruga ne može nigda biti preopterećena tolikim

dugom, da ga ne bi mogla podmiriti cjelokupnim
imanjem svih družinara.

U Vrlici se je ovaka Blagajnica ustanovila
da narod otme iz čeljusti nezasituih kamatnika,
Ima krajeva u Zagorskoj Dalmaciji da je nemo-
guće potpomoći težačkoj ruci, ali je u Vrlici još
moguće, gdje ima preko 100000 komada. sitne
marve. Vrličkim kamatnicim malo je 25%! Osim
mita i darova, osim svakojakih računa, njima se
hoće 100, 200 i 300%, kako je u veće navrata
dokazano. Neki od njih znadu i po dva puta isti
dug naplatiti, kako je to sudbeno dokazano. Ka-
matnici skopčaju još drugih mana u svom življe-
nju, koje rado n.stoje prenijeti na svoje dužnike,
I tomu zlu Blagajnica staje na put i nastoji po-
vratiti narod na pravi kršćauski moral i izbavit
ga iz pandža bezdušnih vjerovnike,

Syrka vrličke Blagajnice plemenita je, sred-
stva su uspješna i poštena, jamčevina je kakvu ne
mogu dati druge vrste zagodi, stoga se svakom
rodoljubu sama preporučuje,

Ova je zadruga do sada primila uložaka
fior. 8000 i to iz Sinja, Drniša i Pole. Otvoren
joj je kredit kod raznih novčanih zavoda u Za-
grebu, Trstu i Ljubljani.

Ulozci se šalju na Starješinstvo Seoske Zaj-
movne Blagajnice u Vrliku,

Ovoliko onim iz inozemstva i iz domovine
koji su tražili zavod, gdje da sigurno polože no-
vac i da pomoguu narodu.

 

Naši dopisi.
U Kotoru, 8 Augusta.

Jedau od najboljih: položaja, kojeg mi u na-
šem Hrvatskom gradu Kotoru uživamo jest ,riva“
a na istoj općinska kafana, kojom upravlja gosp.
Marko Karaman sa potpunim zadovoljstvom cijele
publike. Gori pomenatu kafanu trebovalo restau-
rirati, i električnim svijetlom rasvjetliti. G. Kara-
man zamolio je Op. Upravu neka bi mu, kad svr-
ši pogodba koja ima još trajati četiri godine, pro-
duljilo pogodbu za još deset godina, a da će on
na svoje troškove restaurirati rečenu kafanu i
rasvijetliti ju sa električnim svijetlom, i zbilja,
nazad malo dana sakupilo se općinsko vijeće na
sjednicu u tu svrhu, i bi u istoj jednoglasno: po-
tvrgjeno neka se gosp. Marku Karamanu, iza ka-
ko mine rok pogodbe, produlji još za deset godi-
na, Uprava općinske kafane prima sve one po-
nude i uvjete koje je predložio, Ali ka«o u .gya-
kome tako i u ovom poslu, neki srbi oblijetali su
od nemila do nedraga, eda gori pomenuta kafana
ne ostane na upravi Marka Karamana, ali im sve
te spletke nijesu pošle za rukom, U toliko mi se
radujemo gosp. Marku Karamanu da će opeta i u
buduće upravljati rečenom kafanom, na zadovolj«
stvo cijele publike kao i do sada, a uš to se na-
damo, da ni visoka vlada neće uvažiti ne razloži-
te utoke ovdašnih srbića, tim više pak se raduje-'
mo da će gosp. M. Karaman na svoje troškove istu
kafanu i pred istom rasvijetliti električnim svijetlom.

Pločice u Konavlima, na Lovrijenca.
Razglaseno špijuustvo , Dubrovnika“ navlas-
tito se iztiče u denunciranju katoličkih popova.

Dalje u prilogu. .

 

KN —=——mmmm===m—m=m=mmmm==mutummmmmmmm—