Prilog br. 33. ,Crvone Hrvatske.“

To mu je deviza bez koje ne bi mogao opstojati.
Ali se nije zato čuditi, jer kad onako dično napa-
da na katoličke dostojanstvenike, kako da se ne-
sjeti i popova ?

Laž, prirogjena mu krepost, nimalo nas ne ne-
iznenagjuje; bez ove kreposti oni ne bi mogli op-
stojati. Zato se nijesmo začudili kad smo proči-
tali u broju 30 onog listića dopis iz Konavala, o-
nako pošteno i istinito sastavljen. Izmegju redaka
se čita dopisnikova bol i zdvojenje nad propalim
srpstvom u Konavlima, pak ne zna od žalosti što
bi učinio nego da izmišlja svakojake laži proti o-
vamošnjem hrvatskom pučanstvu i našemu župni-
ku Dum Aatunu Bačiću nastojeć ih omraziti. Vi-
jest je ona skroz izmišljena i tendencijozno sastav-
ljena samo da opsjeni prostotu. No mi odavna po-
znamo onu gospodu, pak im davamo čast što im
se pristoji. Moj lažni dopisniče, ti casus belli što
ti spominješ da je bio na Petrov dan, hoćeš li da
ti kažemo što je bio ? Čuj dakle: procesija onaj
dan bila je kako sve ostale obične procesije koje
se čine u Konavlima. Što spominješ hrvatsku tro-
bojnicu od koje se toliko plašiš, ona u procesiji
nije bila, nego samo crkveni barjak i križ s pu-
kom moleći sv. rozarije; eno ti svjedoka svih koji
su tu bili.

Puškari kojih je bilo 28 pošli su četvrt sata
prije i preko po kilometra bili su udaljeni od cr-
kvene procesije te sasvim odvojeni s kapama na
glavi, pušeći i pjevajuć, predvogjeni od barjaka ko-
ji je običan kod nas, koji barjak bio je od ovdješ-
njih djevojčica makićen cvijećem i kurdjelicama
ako hoćeš i hrvatskim. Ovo društvo puškara svo-
evoljno se sakupilo i samo po sebi je htjelo uz-
veličat svečanost onoga dana nesudjeljujuć ni zdru-
žujuć se crkovnom procesijom. Moj laži-dopisniče
ako tvoji gospari šire veliko srpstvo 3 vjerom, to
kod nas ne opstoji, te mjeriš drugoga svojim
laktom.

Što naklapaš o velikohrvatstvu neka te ne
boli glava, puk je ovaj što je i bio vazda, ništa
drugo nego hrvatski, a što se mladež sve to više
budi i zanešena je za hrvatsku stvar, mi ti nijes-
mo krivi, ako ti pak nije milo udri glavom o zid
bit će ti možda bolje. Pločićani.

Boka Kotorska, 17 Augusta.

U nedjelju, 15 tekućega, blagdan Uznešenja
Bl. Gospe, bila je prekrasna svečanost u glasovi-
tom Svetišta čudotvorne Gospe od Škrpjela kod
Perasta. Ovakoye svečanosti do sada Boka nije vi-
djela. Iz rana jutra do večera izredalo se je na
Otočiću na stotine i stotine naroda i bogoljubnih
vjernika ne samo iz cijele Boke, da li i iz daljih
krajeva. Svetište je bilo prelijepo narešeno iznu-
tra, a izvanka bila je uprav divota gledati gdje
lepršaju one mnogobrojne, raznovrsne zastave, iz-
megju kojih i naše trobojnice, ko od davnine. Bio
je i lijep broj sv. Misa. Svečanu je službu Božju
na 10 ura, obavio peraški madžupnički upravitelj
vič, Don Anton Milošević, uz asistenciju i lijepo
pjevanje hvalevrijednih pjevača iz Kotora, Naša
»kotorska glasba“ pohvalno je izvršila svoj birani
program. U veče je bila rasvijeta i palenje umjet-
nih vatara, Vladao je potpuni red kroz sve vrije-
me. — Evala uglednoj Upravi Svetišta i svim vr-
lim Peraštanima kad znadu obaviti onakovu sve-
anost! Na čast im je i pohvalu !

lsletnik.

 

q Kotor, 18 Augusta.

U zadnjem broju ,Crvene Hrvatske“ : obavi-
jestili smo čitaoce o naumljenom srpskom izletu na
15 tek. za Dubrovnik. A sad zadoji ,Dubrovnik“
br. 83 donosi iz Kotora lažnu vijest, da je ovaj
izlet odgogjen, jer su ,naši mantijaši (?!) izmislili
da Srbi prave izlet u Dubrovnik & namjerom, da
bi bokeški narod (!) odvratili od katol, svečanosti
u Perastu,“ — dočim je istina, da su sami po-
kretači morali odgoditi izlet, A zašto? Oni zus-

du najbolje.
vo990 _Bi9a Mostar, 13 Avgusta.
(Za vakufske učitelje) Štovani gosp. uredni-
če! Žaliti je upravo, šta vam se odovud od našeg
; staleža učiteljskog niko gotovo nikad ne
jur: Nije 'to g. urodniče Bo se nema šta javiti,

duiku dii, 4 55

nego na žalost, št ze umijemo svojim ranama o- |

Vaš se list ovamo veoma tado čita, & i do-
pisi, koje donosi vaš cijenjeni list u korist naše-
mu pučanstvu, vidi se da se uvažuju.

Naše centralno zem. vakuf. ravnatelj. refor-
miralo je muhamedanske vjerske škole po cijeloj
Bosni i Hercegovini. To reformiranje mehteba —
škola od velike je važnosti. Nu moglo bi to biti
još puno bolje i urednije, ali šta ćeš? Na žalost
tu u z. v. povjerenstvu nema nijednog pedagoga,
koji bi znao to uredit, pa da bi nauka u tim ško-
lama mogla puno bolje napredovat.

Sada u ovim reformiranim školama većinom
služe učitelji, koji su svršili dasul-mualium (uči-

'| teljsku muh. školu) u Sarajevu. Ali g. uredniče,

upravo je Bogu plakati za ove siromašne i kukav-
ne učitelje u nas, jer su bez ikakvog ugleda i
pristupnosti i kod koje oblasti. Ono kukavne pla-
će, što je dobivaju od vakufa većina ih još dobi-
va istu poštom, a ne iz poreznog ureda. Ta nje-
gova plaća, koja se sastoji od 240 najdalje do 360
for. godišnje mora siromašnom učitelju biti cijela
opskrba sa svačim, pa još ako ima djecu i ženu,
šta će on učiniti su one 240-360 for? Ne može
bogme ni prehranjivati se, ja kamo li još kuća,
hrana i još mnoga nedoskočica. Tako na pr. ima
ih danas gdje noćuju u zbornici, jer nema drugog
prenočišta, a plaćati kiriju ode sva plaća.

Takov učitelj s takom kukavnom plaćom tre-
ba najmanje da uči 7 god. pa da bude usposobljen
za ta zvanja, za tim mu valja opet čekati dok
stanovništvo nekog mjesta navali molbama na vla-
du, da im je od velike potrebe jedan takov učitelj,
te navedu dobrijeh dokaza, onda z. v. povjerenstvo
smilovaće se i objaviće im da će poslati jednog u-
čitelja. Sad ti prebere jednog koji je najbolji i
pošalje ga i to većinom oko nove godine bez put-
noga troška, bez dekreta, bez ičega kao lagju bez
jedara. Dogodi se i ta nesreća da kadija ne vje-
ruje onom dotičnom učitelju. A i kako bi, kad isti
kadija ne bude o tom odmah obaviješten? Sad
jadni učitelj mora opet moliti vakufsko povjerenstvo
da se požuri, dok se napokon i to dovrši. Nakon
zauzeća svoga mjesta i nakon početka vršenja svo-
je dužnosti odmah je trebovao moliti narod, da se
onaj pobrine za ogrijev, jer mali pašal pa ne mo-
že doteći.

Ovakih poteškoća, gospodine uredniče, mogao
bih još nabrajati, ali za sad nek bude dosta.

Remzi-Niasi.

Pogled po svijetu.

Na 23 ov, mj. stignuće u Rusiju presjednik
Franceske, Čine mu se presjajne pripreme. —
Njemački car povratio se iz Rusije, a veli se da
će ga sad posjetit kralj Umberto. — Talijanski
anarhista Augiolillo iz Foggie ubio je iz revolvera
španjolskoga ministra presjednika Canovasa. —

Parizu pobiše se .na dvoboju turinški grof i
orleanski vojvoda radi uvrijeda, koje je ovaj po-
tonji napisao o talijanskoj vojsci. Vojvoda orleanski
teško je ranjen. — Radi nekih izjava Stoilova
proti carskoj kući napeti su odnošaji izmegju Bu-
garske i Austrije. Austrijski poslanik već je oti-
šao iz Sofije. Drži se da će Stoilov pasti. — Po-
slanici u Carigradu polagano rade na grčko-tur-
skim ugovorima. — U Mostu u Ceškoj došlo je
do krvava sukoba med Česim i Nijemcim, jer svi

tukoše svakoga ko nije pozdravio na njemački
hajld ! Dotle smo dosli!

 

Domaće vijesti.
Umoljavamo p. n. gg. predbrojnike, da se

gpošure s preiplatom.

Hrvatski sabor. — Burne ce hrvat-
sali Mei nje BO sadh utiuitaje
ca; e & s

je, od kojih neki bijah :
EE RIO
ov razlo zicije ; a
I avojim rulom pri ( poišić agltevdka
i ako prividno kadgod nanjih navaljuju: o je karakte-
ko e lina poi ora ko
e ovi 0-

ta O narod 1 ija na krj lin
ti djelovanje sjed. oporbe, znako da je ova
koalicija bila tično i korisni. čjeko po hr.
vatski narod. Dobri zmakovi! Uzmiješala se ona
stagnacija, koja je za 16 godina morila Banovina,

je istina“ baš nam

javu veselimo, moleći svi napoztana tiedonošćeta,
da svojim otrovnim i tendencijoaznim pohvalama
ne truju zdravu i dobru hrvatsku stvar, koju ne
o: »

Juje se da će se iza glasovanja adrese od-
mah odgoditi sabor. Gosp. grof postao je: vrlo ner-
vozan. Naprijed, braću, dubrom i čistohwvatskom
g Za vama će onda svi pošteni i nezavisni

rvati

Skupština stranke prava biće u Spljetu
na 1 septembra u 9 sati u jutro, Članovi središ-
njeg odbora sastaće se na 31 avgusta u 9 sati u
jutro. Dnevni red skupštine; 1. Izvješće 0 radu
stranke prava u Dalmaciji, 2. Predlozi o boljem
ustrojstvu strauke. 3. Stanovište stranke prama
ostalim strankam. 4. Eventualia. F

Pišu nam s Grude: —  Radosnim srcem
svak je amo pozdravio vijest, da je Nj. V. naš
premilostivi kralj izvolio primiti u saslušaj koji je
trajao 8 časaka izaslanike konavoske preč. g. de-
kana don Joza Crnicu i opć, vijećnika g. Mata
Paskijevića. Da pokažemo kako nas se to ugodno
dojmilo ispalismo 21 hitac iz maškula uz slavlje-
nje zvona naše Matice i klicanje: Živjelo Njegovo
Veličanstvo! — Konavljani.

Ispravak iz Kotora. — Na temelju $. 19
zakona o štampi, pozivljem To štovano uredništvo
da u dojdućem broju glasila ,Crvena Hrvatska“,
i po prepisima gori spomenutog paragrafa, izvoli
tiskati slijedeći ispravak:

Nije istina ono što tvrdi kotorski dopisnik u
svome dopisu tiskanu u br. 31-32 glasila ,Crvena
Hrvatska, da sam ja igrao ikakvu ulogu protiv
svetkovine Gospe od Škrpjela koja spada na 15
Augusta.

Istina je dapače da sam ja, u korist društva
kojega zastupao i u korist izletnika, pobrinuo se
da Lloydov parobrod ,Stephanie“ bude ustupljen
odboru koji priregjuje jedan izlet za Dubrovnik.

Istina je takogier da, uzeći u obzir da izlet
na 15 Augusta ne bi bio umjestan, baš radi go-
rispomenute starodrevne svečanosti u  Perastu,
odbor koji priregjuje izlet odluči, i po mojim sa-
vjetu, da se isti izlet odgodi.

Istina je napokon da podijeljeno mi odliko-
vanje Danilova reda nipošto ne ulazi u ovu raspravu
Kotor 14 Augusta 1897.

Hristofor knez Viseovich
Glavni Agent Austr, Lloyda.

Na ovaj ispravak, koji pobija općenitim ,ni-
zgodno dolazi dopis iz Kotora
od 18 Augusta, što ga priopćisno pod rubrikom
naših dopisa. Op. Ur,

Gradska Kronika.

Kraljev rogjen-dan. — U utornik na
18 augusta prigodom kraljeva rogjen-dana bila je
u Gospi svečana služba božija, kojoj prisustvova-
še osvem naših civilnih i vojničkih oblasti još i
zapovjedništvo sa engleskog ratnog broda n»Surpri-
se“, koji se tad nalazio pod Lokrumom. Dam pri-
je bila je glazba i rasvjeta,
+ Ugio vit. pl. Stauber nakon duge i teš-
ke bolesli uwrije u ponedjelnik na svome zaselku
u Cavtatu. Pokojnik bio je rodom iz Senja u Hr-
vatskoj, te se je još za mlada doselio k nama. Bio
je c. k. bilježnik u Dubrovniku, a kao osoba od
svakoga bez razlike čašćen i uvažen. Pripadao je
hrvatskoj strauci i ako mu odgoj bi talijan-
ski, jer je shvaćao da to ne smije it: na pa-
rodnost Najbolji dio svoga dosta velikoga imetka
ostavio je u dabrotvorne svrhe, tako da ga naši
siromasi punim pravom mogu smatrati svojim
dobročiniteljem. : i
U utornik dovezen je njegov lijes parobro.
dom ,Cavtat“, gdje ga dočeka kita po izbor du-
brovačke gospode i veliki broj ana, koji nje-
gore umrle ostanke otpratiše do hladna 4
mu zemljica, a njegovoj duši vječnj pokoj!

+ Stijepo kan. Hrdalo župnik predgi
umro je u prosli ponedjelnik nako .
Veliki“ dio iro De ostavio 3 dag jozo:

svrhe. Pokojnik je bio pristaša hrvatske
Laka mu zemljica !

ečnik očija dr. Cofler biće ove sedmi-
će u Dore osi u ponedjelnik. M

Općinska nica. — U utornik bila
općinska ozur Poradi srair ee.
za preg e kazerma koje na &v
ostavilo duboki dojam, (Dolje io
čajno je da su ono potpisali i Srbi gg.
Mato i Gjorgjo Grkavac i tim sami osudili
postupanje načelnika i općine u ovome poslu. —
ačelnik g. Gondola htio je da pobija izvješće,
ali tako jadnim i neslanim razlozima, da mu niko

nije htio ni odg išlo na]

 

 

 

rr

Pojesita qa sama

NEI I DETE