je Crvene Hrvatske.“ o :\ Naši dopisi. E Perast, 21, Augusta. e nema zakona, koji: me nik prisiliti, da. kuću pro- |jje Ljubiša donio —i na amanet predao hrvatsku dam ni 2& kakvu cijenu. A što mudri trasiratelj kaže, da će se onima, kome će polovinu kuće svu- | šiti, taj gubitak platiti, tako da će dotičnik onim | novcem moći drugu polovinu zatvoriti i popraviti, Sto je danh& godina, da se je u našemu gri= | baš je pametno. Bilo bi isto, kao da jedan dru- du obavio vrlo žalosni: obred pri pogrebu mleta- čke zastave, koju ja narod: onda toplim suzama jatio i orosio. Jesu li naši djedovi u onem čašu šli obdareni duhom proročkim, ili im je sama bittrina uma predočivala kukavnu budućnost? Je- | đa je eto vijek sasvim uništio ovaj jednoć juna- | gome otsječe ruku, pak ma kao naknadu dade to- liko novaca, sa koliko će moći namiriti liječnika, da mu sveže žile i arterije. Nije nadalje umjesna ni ona, da su obale državne. Državna su žala, ali nipošto obale; što.su ih naši stari prije izdanja | grasjanskog zakonika sazidali, sami donesav ka- dlti i krasni gradić: Dvije trećine lijepih kuća le | men po kamen. A anamo za izvjesno i to; da su že sada ili u gomili, ili šu puste bez žive duše. Ne može ni biti inače, kada od dviju hiljada sta- novnika nema danas ni punih tri stotina. A sto pomorski kapetana, pedeset velikih i trideset ma- njih brodova kamo se djedoše? Kamo bogastvo, ljep hrtovi itd? Od svega je toga preostala samo uspomena. Je li vlada u ovo sto godina mogla na put stati tolikome rasula — mne znamo. Samo. znade- mo, da se je i onda, kada st-niže i više sudbene vlasti bile suglasne, da u Perastu bude sjedište suda, eksekutiva, koja je po teoriji g. Barlovića ei zakonom, tome se je protivila, jer milostiv .. Nego, ovo je ostarjela povijest; pregji- mo ragje na sadašnjost. —- Kad starca spopane marasmus senilis, nema mu pomoći ;i nije moguće ustreati mu u žilama krv mladu, negdašnju. Treba se ustrpiti i pustiti ga, da živuka, dok se i njegova svijeća ne ugasi, pošto i on ima pravo na život, te mu niko ne smije smrti pospješiti. Cijenimo, da isto pravo ima-i naš izdišući grad; kad_mu_se neće ili ne može pomoći, neka ga se barem pusti u miru. Nazad dia mjeseca bili ovdje mjerači, da trasiraju novi kolni put. Mjesto da ga trasiraju iza grada, što bi ovome bilo na kotist, i što bi se dalo izvesti manjim troškom, izabraše obalu. Ko pesma mjesnu topografiju, i ko se ovdje zimi desio, kada uzavriju slani izvori, i iz brdskih pod- nožja velikom silom poteku po petnaest, a njeki i po mjesec dana, odmah, će razumjeti, kako je osnova puta slabo, ili bolje nikako pogogjena. U dažini od p4 kilometra ima takovih potočića do osamdeset, Svakome bi od (ovih naravno trebalo pod putem učiniti posebni kanal. Nego katkad iza velikih oluja osim ovih potočića, koji imaju i dan- dan&s svoje uregjene kanale do mora, užavri i to- liko drugih; koji se izlijevaju .m mnogobrojne lu- čice (miiidracchi), što skoro svaka (kuća ima za svoju lagjicu. Kada :se- kolni put uz obalu sagra- di, sve. će še te lučice morat zatvoriti i iz zdrav- stvenih uzroka materijalom nasuti. ze će poseknici auordt spremiti Ingjich pod , mina; nego flitalno, glije će ge ialijevsti ti čići, kao i silna.voda, što, za velike kiše otječe u u prije spomenute lučice. Ako :se pako hoće, da no- vi kolni put bude prohodam i kada bijesne vjetro- vi i kadu su velike plime, mora da ga učine ba- kućnih vrata. Ko ima iole soli u.glavi, mora od- mah razumjeti, da, kad usavriju: ti potočići, koji | nemaju nego te lučice za naravni oduđak, za veli+ kih ćemo kiša dočekati ne 'šimo poplavu grada, nego će voda i na mnogo mjesta siri kolni put. Ovo može ražutijsti i ko nije baždarški na- zorhik. A kako stojimo s estetikom? Kazalo se: PE te se ne a ak izbjegmi mjesta, gdje je more duboko, put će priličiti zmiji, ne osvrćući se na to, da e škrtosti amo tamo po koji komad stare obale o- stršeći u: more. To će biti prava grdesija. i ima jčš jedga: nevolja. Mjerniči, da izbjegati gdje po more duboko, morali su u trasi- za uvesti srušen je mjekoliko kuća pri obali, i > ne cijelih -v ovinom,. kao i njekoliko av+ a. Koko čujemo, ceni 1 ie rčaj s nevoljne e okolnosti. Čuše , da su kuće bež cijene, pa misle, di će se ekspoprijacija dati iz- vesti et Mu ti M itd., u 10,000, može: o kpt sa vi Ef ja i # = Saziciaći | u tabularnim kojigama obale uknjižene na ime | vlasnika, a ne države. Pitamo još jednu: Kamo će sa svojim lagjicama ono malo naših vozača i ri- | bara, kojima su one jedini izvor siromašnog živo- | vanja? Kamo će s njima, kad zimi uzbijesne olu- ije? Gdje će ih ma kraj istezati, da ih poprave? | Hoće li s njima pod smokvu ? Gdje je općina, ili gdje su barem gragjani, da se ne obrate na stariju vlast? — Kada stari | | brod počne vodnjeti, i kapetan i mornari stanu vodu crpsti; ali kada vide, da se je brod, što se kaže, rašijao, da se voda ne može obustaviti, naj- prije mornari, pak u najzadnjem času kapetan zapuste brod svome udesu. Takav je i naš polo- žaj. Vlastitom dakle rukom brod probušiti, da prije potone, ne smije nipošto niko, A. P. Kotor, 23 Augusta. U 31-32 br. ,Crvene Hrvat.“ obavijestili smo čitaoce o naumljenom srpskom izletu za Du- brovnik, dne 15 tek., kojim htjedoše nješe usijane glave tobož osujetiti svečanost cijele Boke, koje se od davnine obavlja istog dana u Svetištu Ges- pe Škrpjela kod, Perasta. Izmegju ostaloga smo rekli: ,nevjerojatno je, ali se amo govori, da se za ovaj izlet mnogo pobrinuo Srbin-katolik iz Perasta, K. Visković, ovdješnji agenat austrijskog Lloyda, koji je skoro bio odlikovan za zaslu- ge Danilovim redom.“ Na ovu našu istinitu vi- jest, poslao Vam je g. Kristofor knez (recte conte) Viscovich uprav čudnovati ispravak, koji je tiskan u zadnjem 33 br. ,C. H.“ U ovome isprav- ku, knez bez knešije uz ostalo veli doslovce »lstina je dapače da sam ja u korist društva ko- jega zastupam i u korist izletnika (bravo šjor conte!) pobrinuo se da Lloydov parobrod ,,Ste- phanie“ bude ustupljen odboru koji priregjuje je- dan izlet za Dubrovnik.“ Ovo prenosimo doslovno rado, a sad nek pošteni čitaoci, mea koje stranke bili, sude jesmo li mi isto rekli, i dali je g. Vis- ković (ili kako se on, možda po najnovijem srp- skom pravopisu piše Viscovich !) ispravio našu vi- jest, ili ju pače svojim potpisom javno u našem glasilu potvrdio, — aa čemu mu lijepa hvala i poklon .... do crne zemlje. Evala mu! Ili hote ili nehote istinu valja potvrditi. Što pak veli, da mu podijeljeno odlikovanje Danilova reda ne ulazi u ovu raspravu, to mi do- “\govo odlikovanje ulazi nešto male: i.a ova.aleru. Budva, 25 Augusta. «(Trobojnice w crkvi). Gospodine Uredniče ! \Čitam kako srpeki listovi, navlastito laži«, Dubrov- j nik“ mar marljivo denuncira svećenike Hrvate, da u i. | procesijama nose -hrvatske trobajalce, kako je to | \i sada glede Pločica u Konavlima rekao i Ploči- |: ćani se motađoše braniti od njegovih Meši. | U nas u Budvi na Trojičin dan javno za ct- | kvenim ophodom nose srpaki političari srpsku tro- |. trobojnicu kao znak borbe za hrvatske pravice. .Ali, tempora mutantur ... pa + Ljubiša koji: popljune na svoje mladenačke idejale a za njim i današnji naši ,Srbi“, pak je tako i stara hrvatska troboj: nica, ustupila mjesto srpskoj pridoštici: Ne' bi bilo lošo. da . ovo. objelodanite, da. se vidi ko su oni koji politiku u crkvu uvlače, Primite uz ko. snda» čan pozdrav od No === Pogled po poječa.: Stanje u Češkej. Poradi umjetne: i neu» morne agitacije, koju predvode Schčnere i: diru- žina, da se Česima ukinu pravice u pi koje su teškom mukom isposlovali, stanje u Češkoj: po- goršava se. Sukobi su u toliko učestali, da se ne-. ka mjesta nalaze u pravom opsadnom stanju. Ni- jemci sve gore bijesne. Grof Badeni bio sasvae | Krofetenije iz prvaka njemačkih i čeških stirana+ ka u Češkoj, da se dogovaraju o nagodbi, al | Schčnerer je izdao parolu, da se ne ide, napred- |njaci ga poslusaše i dogovori se razbiše. Situa-. | cija je uprav nepodnosljiva. Govori se da će se: \iza ovih neuspjeha Badeni posvema osloniti na desnicu, protiv pretjeranih Nijemaca. Nijemci iz | Njemačke svjetuju ga da od Austrije otcijepi Bu- kovinu, Galiciju i Đalmaciju, a onda da će sa Česima bit brzo gotov! Faure u Petrogradu. — Priče“ prtajed- nika Franceske u programu ne razlikuje se ođ ' pričeka cara Njemačke, samo što su narodne ova- cije bile sada oduševljenije. Jedna i druga zdra- vica naglašuje srdačne veze i želju za mirom. — Eugleski listovi su zadovoljni miroljubinis larak- terom posjeta, ali pišu, da treba rje bolje ojačati englesku flotu. Englezi u Indiji moraju da gase mošti bunu indijskih muhamedanaca. na granici Afgani- stana. Veli se, da joj je na čelu emir afganski, & ni carigradski sultan da nije od mjedaleke,;da od- mazdi Euglezima. Engleska vojska imala je weć neke sukobe sa ustašama, kojih se računa 50.000, nu biće ih i više. Grčko-turski mir nemilo je zapeo o 6 ipa- ragrafa i o prigovoru Engleske, koja neće da Tur- ska ostane u Tesaliji dok joj Grčka ne isplati du-' gove. Sad se ne zna što će se ni kako će se. U Španjolskoj. — Ubojica ministra, C&no» vasa smaknula je garotta. Canovasov nasljednik: jest general Azcarraga ministar rita. — (ar Vi- lim IL učinio je predlog, da se proti anarhistima ustroji megjunarodna policija, Armenski pokret. — U Carigradu: opet radi armenski komitet, bombama i prijetnjem, ako: se velevlašti ne zauzmu za armenski narod. Poli. ci hvata Armene, pri čem hude i krvasih sukoba. Položaj bi mogao lasno postati ozbiljan i težak. Bugarska i Austrija. — 'Sjpor izmegju' \Bugarske i Austrije. izravnao se. Stoilov je povu-, kao-na se neke izraze, radi kojih je sukob. hio. :Domaće vijesti. 'bojnicu. Tutori okićeni srpakim kokardam «nose | naro nebnicu, & sama crkva s vrha do dna bude ureše- na srpskim trobojnim zastavama. Ovo neka ,Duš:| brovnik“ osugjuje i neka se zgraža u imo ,Yjer- ske snošljivosti“ i u.ime politike u crkvi,“ a ne- | “ka ne denuaciza svećenike Hrvate lašima, koje se | u istoj njegovoj kovačnici kuju. = > šluačajno je :da ovi Budranski ',Srbi;“ koji crkvu srpikim suakovim kite, oni su ieti, kojim Si iSS== = ISS