je Crvene Hrvatske.“
o :\ Naši dopisi.

E Perast, 21, Augusta.
e

nema zakona, koji: me nik prisiliti, da. kuću pro- |jje Ljubiša donio —i na amanet predao hrvatsku

dam ni 2& kakvu cijenu. A što mudri trasiratelj
kaže, da će se onima, kome će polovinu kuće svu-
| šiti, taj gubitak platiti, tako da će dotičnik onim

| novcem moći drugu polovinu zatvoriti i popraviti,

Sto je danh& godina, da se je u našemu gri= | baš je pametno. Bilo bi isto, kao da jedan dru-

du obavio vrlo žalosni: obred pri pogrebu mleta-
čke zastave, koju ja narod: onda toplim suzama
jatio i orosio. Jesu li naši djedovi u onem čašu
šli obdareni duhom  proročkim, ili im je sama
bittrina uma predočivala kukavnu budućnost? Je- |
đa je eto vijek sasvim uništio ovaj jednoć juna-

| gome otsječe ruku, pak ma kao naknadu dade to-

liko novaca, sa koliko će moći namiriti liječnika,

da mu sveže žile i arterije. Nije nadalje umjesna
ni ona, da su obale državne. Državna su žala, ali

nipošto obale; što.su ih naši stari prije izdanja
| grasjanskog zakonika  sazidali, sami donesav ka-

dlti i krasni gradić: Dvije trećine lijepih kuća le | men po kamen. A anamo za izvjesno i to; da su

že sada ili u gomili, ili šu puste bez žive duše.
Ne može ni biti inače, kada od dviju hiljada sta-
novnika nema danas ni punih tri stotina. A sto
pomorski kapetana, pedeset velikih i trideset ma-
njih brodova kamo se djedoše? Kamo bogastvo,
ljep hrtovi itd? Od svega je toga preostala
samo uspomena.

Je li vlada u ovo sto godina mogla na put
stati tolikome rasula — mne znamo. Samo. znade-
mo, da se je i onda, kada st-niže i više sudbene
vlasti bile suglasne, da u Perastu bude sjedište
suda, eksekutiva, koja je po teoriji g. Barlovića
ei zakonom, tome se je protivila, jer milostiv

.. Nego, ovo je ostarjela povijest; pregji-
mo ragje na sadašnjost.
—- Kad starca spopane marasmus senilis, nema
mu pomoći ;i nije moguće ustreati mu u žilama
krv mladu, negdašnju. Treba se ustrpiti i pustiti
ga, da živuka, dok se i njegova svijeća ne ugasi,
pošto i on ima pravo na život, te mu niko ne
smije smrti pospješiti. Cijenimo, da isto pravo
ima-i naš izdišući grad; kad_mu_se neće ili ne
može pomoći, neka ga se barem pusti u miru.

Nazad dia mjeseca bili ovdje mjerači, da
trasiraju novi kolni put. Mjesto da ga trasiraju
iza grada, što bi ovome bilo na kotist, i što bi
se dalo izvesti manjim troškom, izabraše obalu.
Ko pesma mjesnu topografiju, i ko se ovdje zimi
desio, kada uzavriju slani izvori, i iz brdskih pod-
nožja velikom silom poteku po petnaest, a njeki
i po mjesec dana, odmah, će razumjeti, kako je
osnova puta slabo, ili bolje nikako pogogjena. U
dažini od p4 kilometra ima takovih potočića do
osamdeset, Svakome bi od (ovih naravno trebalo
pod putem učiniti posebni kanal. Nego katkad iza
velikih oluja osim ovih potočića, koji imaju i dan-
dan&s svoje uregjene kanale do mora, užavri i to-
liko drugih; koji se izlijevaju .m mnogobrojne lu-
čice (miiidracchi), što skoro svaka (kuća ima za
svoju lagjicu. Kada :se- kolni put uz obalu sagra-
di, sve. će še te lučice morat zatvoriti i iz zdrav-
stvenih uzroka materijalom nasuti. ze
će poseknici auordt spremiti Ingjich pod ,
mina; nego flitalno, glije će ge ialijevsti ti
čići, kao i silna.voda, što, za velike kiše otječe u u
prije spomenute lučice. Ako :se pako hoće, da no-
vi kolni put bude prohodam i kada bijesne vjetro-
vi i kadu su velike plime, mora da ga učine ba-

kućnih vrata. Ko ima iole soli u.glavi, mora od-

mah razumjeti, da, kad usavriju: ti potočići, koji |

nemaju nego te lučice za naravni oduđak, za veli+
kih ćemo kiša dočekati ne 'šimo poplavu grada,
nego će voda i na mnogo mjesta siri kolni
put. Ovo može ražutijsti i ko nije baždarški na-
zorhik. A kako stojimo s estetikom? Kazalo se:

PE te se ne a ak

izbjegmi mjesta, gdje je more duboko, put
će priličiti zmiji, ne osvrćući se na to, da e
škrtosti amo tamo po koji komad stare obale o-
stršeći u: more. To će biti prava grdesija.
i ima jčš jedga: nevolja. Mjerniči, da izbjegati
gdje po more duboko, morali su u trasi-
za uvesti srušen je mjekoliko kuća pri obali, i
> ne cijelih -v ovinom,. kao i njekoliko av+
a. Koko čujemo, ceni 1 ie rčaj s
nevoljne e okolnosti. Čuše , da su kuće bež
cijene, pa misle, di će se ekspoprijacija dati iz-

vesti et Mu ti
M itd., u 10,000, može: o kpt sa vi

Ef

ja

i

#

=

Saziciaći

| u tabularnim kojigama obale uknjižene na ime
| vlasnika, a ne države. Pitamo još jednu: Kamo će

sa svojim lagjicama ono malo naših vozača i ri-

| bara, kojima su one jedini izvor siromašnog živo-
| vanja? Kamo će s njima, kad zimi uzbijesne olu-

ije? Gdje će ih ma kraj istezati, da ih poprave?

| Hoće li s njima pod smokvu ?

Gdje je općina, ili gdje su barem gragjani,
da se ne obrate na stariju vlast? — Kada stari |

| brod počne vodnjeti, i kapetan i mornari stanu

vodu crpsti; ali kada vide, da se je brod, što se
kaže, rašijao, da se voda ne može obustaviti, naj-
prije mornari, pak u najzadnjem času kapetan
zapuste brod svome udesu. Takav je i naš polo-
žaj. Vlastitom dakle rukom brod probušiti, da
prije potone, ne smije nipošto niko, A. P.
Kotor, 23 Augusta.

U 31-32 br. ,Crvene Hrvat.“ obavijestili
smo čitaoce o naumljenom srpskom izletu za Du-
brovnik, dne 15 tek., kojim htjedoše nješe usijane
glave tobož osujetiti svečanost cijele Boke, koje
se od davnine obavlja istog dana u Svetištu Ges-
pe Škrpjela kod, Perasta. Izmegju ostaloga smo
rekli: ,nevjerojatno je, ali se amo govori, da se
za ovaj izlet mnogo pobrinuo Srbin-katolik iz
Perasta, K. Visković, ovdješnji agenat austrijskog
Lloyda, koji je skoro bio odlikovan za zaslu-
ge Danilovim redom.“ Na ovu našu istinitu vi-
jest, poslao Vam je g. Kristofor knez (recte
conte) Viscovich uprav čudnovati ispravak, koji je
tiskan u zadnjem 33 br. ,C. H.“ U ovome isprav-
ku, knez bez knešije uz ostalo veli doslovce
»lstina je dapače da sam ja u korist društva ko-
jega zastupam i u korist izletnika (bravo šjor
conte!) pobrinuo se da Lloydov parobrod ,,Ste-
phanie“ bude ustupljen odboru koji priregjuje je-
dan izlet za Dubrovnik.“ Ovo prenosimo doslovno
rado, a sad nek pošteni čitaoci, mea koje stranke
bili, sude jesmo li mi isto rekli, i dali je g. Vis-
ković (ili kako se on, možda po najnovijem srp-
skom pravopisu piše Viscovich !) ispravio našu vi-
jest, ili ju pače svojim potpisom javno u našem
glasilu potvrdio, — aa čemu mu lijepa hvala i
poklon .... do crne zemlje. Evala mu! Ili hote ili
nehote istinu valja potvrditi.

Što pak veli, da mu podijeljeno odlikovanje
Danilova reda ne ulazi u ovu raspravu, to mi do-

“\govo odlikovanje ulazi nešto male: i.a ova.aleru.
Budva, 25 Augusta.

«(Trobojnice w crkvi). Gospodine Uredniče !

\Čitam kako srpeki listovi, navlastito laži«, Dubrov-

j nik“ mar marljivo denuncira svećenike Hrvate, da u i.

| procesijama nose -hrvatske trobajalce, kako je to |
\i sada glede Pločica u Konavlima rekao i Ploči- |:

ćani se motađoše braniti od njegovih Meši. |

U nas u Budvi na Trojičin dan javno za ct- |
 kvenim ophodom nose srpaki političari srpsku tro- |.

trobojnicu kao znak borbe za hrvatske pravice. .Ali,
tempora mutantur ... pa + Ljubiša koji: popljune
na svoje mladenačke idejale a za njim i današnji
naši ,Srbi“, pak je tako i stara hrvatska troboj:
nica, ustupila mjesto srpskoj pridoštici: Ne' bi bilo
lošo. da . ovo. objelodanite, da. se vidi ko su oni
koji politiku u crkvu uvlače, Primite uz ko. snda»
čan pozdrav od No

===
Pogled po poječa.:

Stanje u Češkej. Poradi umjetne: i neu»
morne agitacije, koju predvode Schčnere i: diru-
žina, da se Česima ukinu pravice u pi koje
su teškom mukom isposlovali, stanje u Češkoj: po-
goršava se. Sukobi su u toliko učestali, da se ne-.
ka mjesta nalaze u pravom opsadnom stanju. Ni-
jemci sve gore bijesne. Grof Badeni bio sasvae
| Krofetenije iz prvaka njemačkih i čeških stirana+
ka u Češkoj, da se dogovaraju o nagodbi, al
| Schčnerer je izdao parolu, da se ne ide, napred-
|njaci ga poslusaše i dogovori se razbiše. Situa-.
| cija je uprav nepodnosljiva. Govori se da će se:
\iza ovih neuspjeha Badeni posvema osloniti na
desnicu, protiv pretjeranih Nijemaca. Nijemci iz
| Njemačke svjetuju ga da od Austrije otcijepi Bu-
kovinu, Galiciju i Đalmaciju, a onda da će sa
Česima bit brzo gotov!

Faure u Petrogradu. — Priče“ prtajed-
nika Franceske u programu ne razlikuje se ođ
' pričeka cara Njemačke, samo što su narodne ova-
cije bile sada oduševljenije. Jedna i druga zdra-
vica naglašuje srdačne veze i želju za mirom. —
Eugleski listovi su zadovoljni miroljubinis larak-
terom posjeta, ali pišu, da treba rje bolje
ojačati englesku flotu.

Englezi u Indiji moraju da gase mošti
bunu indijskih muhamedanaca. na granici Afgani-
stana. Veli se, da joj je na čelu emir afganski, &
ni carigradski sultan da nije od mjedaleke,;da od-
mazdi Euglezima. Engleska vojska imala je weć
neke sukobe sa ustašama, kojih se računa 50.000,
nu biće ih i više.

Grčko-turski mir nemilo je zapeo o 6 ipa-
ragrafa i o prigovoru Engleske, koja neće da Tur-
ska ostane u Tesaliji dok joj Grčka ne isplati du-'
gove. Sad se ne zna što će se ni kako će se.

U Španjolskoj. — Ubojica ministra, C&no»
vasa smaknula je garotta. Canovasov nasljednik:
jest general Azcarraga ministar rita. — (ar Vi-
lim IL učinio je predlog, da se proti anarhistima
ustroji megjunarodna policija,

Armenski pokret. — U Carigradu: opet
radi armenski komitet, bombama i prijetnjem, ako:
se velevlašti ne zauzmu za armenski narod. Poli.
ci hvata Armene, pri čem hude i krvasih sukoba.
Položaj bi mogao lasno postati ozbiljan i težak.

Bugarska i Austrija. — 'Sjpor izmegju'
\Bugarske i Austrije. izravnao se. Stoilov je povu-,
kao-na se neke izraze, radi kojih je sukob. hio.

:Domaće vijesti.

'bojnicu. Tutori okićeni srpakim kokardam «nose | naro

 nebnicu, & sama crkva s vrha do dna bude ureše-

na srpskim trobojnim zastavama. Ovo neka ,Duš:|

brovnik“ osugjuje i neka se zgraža u imo ,Yjer-

ske snošljivosti“ i u.ime politike u crkvi,“ a ne- |
“ka ne denuaciza svećenike Hrvate lašima, koje se |

u istoj njegovoj kovačnici kuju.

= > šluačajno je :da ovi Budranski ',Srbi;“ koji
crkvu srpikim suakovim kite, oni su ieti, kojim

 

Si iSS== = ISS