i
i
I
|

> m—— — — iam — m — EDO

 

 

spobornike, gdje danas apatično motre, ili, što je
još gore, prometnuše se u neprijatelje stvari koju
su juče branili. Drugi opet izgubiše vjeru u dje-
dovske i posegnuše za drugim idejalima..... Na-
rod sliči čovjeku. Radin, zaposlen čovjek, zdrav je
i krepak, niti ima kad da misli na budalaštine ;
a ko ne radi, tomu u besposlict svašta na um do-
lazi, te se malo po malo pokvari i propane. Da
u Dalmaciji hrvatska ideja radi, ne bismo mi da-
nas gledali tolike naše zemljake, megju kojim mno-
go mladića, gdje sa nekim stoičkim smijehom nas
promatraju i rugaju se, a oni sami ništa ne čine,
nego leže i sanjare o veleslavenstvu, srhohrvatstvu,
balkanstvu, ili 0 svojoj ..... karijeri.
Nije se čuditi ako sve ovo nije izbjeglo na-
šim protivnicima, koji misle da je nadošao čas,
pa se koprcaju da je divota, a negdje su i silo-
viti postali. U godini 1897, nakon trideset i se-
dam godina borbe, mi smo doživjeli, da se u gla-
vom gradu Dalmacije hrvatski razgovor prestup-
kom i provokacijom smatra! Palijativna srestva
koja se protiv toga traže dobra su ali časovita.
Mi vjerujemo da će se naći mladića, koji će se
usuditi da govore hrvatski i one bezobzirne odro-
de energičnim mjerama prisiliti, da nam poštuju
svetinju. Noto jetek borba protiv posljedicama, ki-
damo zmiji rep, mješte da je udarimo po glav.
Dajmo života našim idejalima, pokrenimo hrvat-
sko pitanje onako kako treba, da vas narod pregne
za nj jedaom dušom, jednom mišlju, pa onda naši
protivnici imaće drugoga posla nego da prave izle-
te i da bilježe ko u Zadru hrvatski govori, niti
ćemo mi imati kada, da se na to osvrćemo.
i Ovo stavljamo na dušu odlučnim faktorima
hrvatskoga naroda u Dalmaciji.

 

Magjari i Austrija.

Prošlijeh dana boravio je u Ugarskoj njema-
čki car Vilim II. kao gost Njeg. Veličanstva Fra-
na Josipa 1. i to najprvo na carskim manovram u
Totisu, zatim na lovu u Belji, a napokon u glav-
nom i prijestolnom gradu Budimpešti, gdje su mu
Magjari spravili impozantai priček. Njemački listo -
vi u Austriji koji pokreću ili zagovaraju skrajoju
opskrukciju, htjedoše da ovaj posjet njemačkoga
cara u Ugarsku navrate, kao vodu na svoj mlin,
pak su pisali da njemački car, koji nije došao na
manovre u Moravsku nego u Ugarsku, tim je o-

sudio današnje stanje u Austriji i priznao, da je

Ugarska sada jedini stup monarkije, na koji se
može nasloniti trojni savez. Lukava je manovra
bečkih liberalnih listova, koji hoće da i tugjega
vladara  umiješaju u ovu našu narodnu raspru.
Nijesu zaludu išli na meetinge u Sasku.

Dolazak njemačkoga cara u Ugarsku možda
je zbilja proračunan, a možda i nije. Svakako sto-
ji da su Magjari bili oduševljeni s ovim veli-
kim odlikovanjem i zadovoljstvom isticali, kako
je ovo prvi put, da vladar jedne europske ve-
levlasti dolazi u mjihov prijestolni grad. Tim
više što je ovaj vladar njemački car.  Simpa-
tije koje Ugarsku vežu sa Prusijom datiraju
još od Sadowe, kad su se Magjari lijepom zgo-
dom vješto okoristili, a Bizmark im je pri tom bio
toliko na ruku, Trojni savez nije imao do njih
vatrenjih pristaša, pa je naravno da se vesele, ka-
da nositelj ovog saveza dogje megju njih i poz-
dravlja ih magjarskim jezikom. Nije se čuditi da
su oni onu sumnju njemačkih listova iz Beča, e
je car Vilim došao u Ugarsku da demonstrira
proti Austriji, primili i usvojili velikim veseljem,
jer je ugodna njihovoj ambiciji. Magjarski politi-
čari danas i ne govore o drugom do li o austrij-
skom pitanju, oni o našim dogagjajima rasprav-
ljaju kao o svojim, dijele lekcije, kore dapače i
prijete . . . . ako amo ne bude teklo onako ka-
ko hoće njemačko-liberalna opstrukcija. Ingeren-
cija Magiara u Cislitavske stvari toliko je maha

sauzela, da su je stali suzbijati isti bečki polu-

službeni listovi, pak im vraćaju milo za drago i

prvom redu o crkovnom i riječkom pitanju.
Značajna je ova pridušena borba, koja se
vodi izmegju jedne i druge strane, u toliko u ko-
liko je pretečom većih promjena, koje s vreme-
nom moJaju da nastanu u ukupnoj monarkiji,

res Zn maa

Lako je bilo::do sada, kad je amo. Nijem-
stvo onamo Magjarstvo ravnalo udesima našim i
bilo neograničenim gospodarima. Ali danas čini
se da se miču i Slaveni, te, Cizlajtanija ne može
da pokaže jedan jedinstveni narod, koji zapovijeda
i odlučuje. Nije tako s onu stranu Litave, gdje
su Magjari još uvjek prvi i jedini koji govore. S
toga danas pomrsilo se političko ravnovjesje dua-
lizma, časovito na korist Magjara, koji su sa
svojom Ugarskom postali najjači, jer najkompak-
tniji faktor u monarkiji.

Ali neće maogu proći, a da se bečki držav-
nici ne stave, kakv je ova magjarska preponde-
rancija vrlo opasna, a možda već danas oni rade
da je uklone. Otuda velika zabrinutost magjarske,
što se austrijsko njemačko gospodstvo cijepa i
rastvara. Imaju oni mnogi milijuna Slovaka i Ru-
munja i Nijemaca u svojoj domovini, pak bi se
lako moglo dogoditi, da se i tamo počne obavljati
isti proces, tim prije što će to zahtijevati sami
interesi Cizlajtanije.

Njemački opstrukcijeniste mnogo se uzdaju
u ovu okolnost, te da će im Magjari pomoći. I
doista ovi se i odviše miješaju u austrijske stva-
ri, ali neće imati kada. da se bore za bečki laži-
liberalizam, kad će i peštanskom doći brzo voda
do nosa. Ako stvari austrijskih Slavena na dobro
okrenu, mi ćemo zanago dočekati, gdje oni isti po-
dižu rumunjsku i hrvatsku stvar, da se skrši ma-
gjarska bahatost. To će doći samo po sebi, narav-
nim procesom.

 

Naši dopisi.
Budva, 20 Septembra.

Nekav dopisnik u nesretom ,Krivom Dal-
matincu“ napanuo našega župnika radi toga, što
je dao skinuti u groblju križ s groba nekog Po-
povića. Po ovome se pozna da je dopisnik Srbin,
jer taj Popović bio je jedan od prvaka srpske o-
mladine. Ali laž je da je župnik proti zakonu dao
skinuti taj križ, nego sa svim pravom, jer je bio
postavljen krijući i dotičnik koji ga je stavio sko-
čio je preko ograde groblja, bez dopusta ičigova,
a napis je bila jedna srpska demonstracija. Nu da
je dotični lijepo se podnio, došao k župniku sa
božijim znakom, zašto mu ne bi bio to dopustio.
Druga navala na župnika jest, što je maše Crkov-
ninarstvo dalo odsjeći neka stabla, koja su sme-
tala na putu. Pravo je učinilo Crkovninastvo, kad
je posjeklo rečena stabla, jer tu bila na njegovu
zemljištu, niti ih je posjeklo po noći, kako piše
dopisnik, nego u jutro, kad počinje u polju rabo-
ta i pred više svjedoka. Ako je to dozvolio i odo-
brio župnik naš, hoće reći, da je i on našao da
sa ona stabla smetala, pa komu je što neka jau-
če, mi smo katolici s njim zadovoljni i s onijem
što je on učinio u obe ove prigode, na koje se
tuže srpski dopisnik ,,Pravoga Dalmatina.“

Nekoliko Budvana.

Gjurinići u Konavlima, 22 Septembra.
Jučer na 7 jutrom zadesila nas je strašna
nesreća. Uz neprestano sijevanje navukla se s mo-
ra grdna pijavica (šijunada) — u luci Moluntu
slomila i razbacila sve barke i sve što je bilo na
obali, otkrila i malne uništila kuće Niku  Bećiru,
Andru Saulačiću i Božovića. U gornjim Gjurini-
ćima oštetila je sve kuće, ali one Šaulani, Mi-
letka i Kočana je napola razorila, tako isto i Kr-
stovu crkvu. Srazila je sa zemljom sva stabla i
voćke. Nije moguće opisati grozote, To se je sve

sbilo u manje od dva časa. Šteta je golema.
Ljudskih žrtava nije bilo osim što je teško
ranjen sin Pera Saulana u glavu. Kiša neprestano
i sada lijeva ko iz kabla, a jadni ljudi nemaju
se gdje zakloniti. Narod je skamenjen od straha
i užasa jer ne pamti više nesreće do ove, te za-
brinut gleda u budućnost, Godina sasvim izdala,
sad i ovo pridošlo, nema druge, nego se živi u
zemlju zakopati. A baš sada prispio rok za pla-
ćanje poreza, a otkle Bože! ze i dobrih
ljudi da nam pomogou. Uzdamo se će vlada
odmah poprimiti shodne mjere, da nam se pruži
prva pomoć. A uvjereni smo da će i naš vrli za-

stupnik Biankini učiniti svoju. Tešaci,

Šipanjska Luka, dne 22 Septembra.

Prekojučer se je opažalo njeko neobično ko-
mešanje po cijelome mjestu. Svak je bio zaposlen,
svak se je nječemu o, svak je nješto izgledao,
svačije &rce bilo ganuto od zadovoljstva. Ta
kako i ne bi? Sutrašnjim danom (t, j. jučer) je
imao Bogu prikazati prvu nekrvnu žrtvu vrijedni
mladić, vatreni Hrvat i od svakoga mješćanina
štovani i čašćeni čon Cvijeto Dušilo. Sve ove lije-

govaoati i vxline i još k
Dolaoo lo Ja roga. a ldm. lota, bilo s

uzrokom da je svak u mjestu očekivao taj sretni
dan nekom osobitom napetošću, pak nije ni čudo,
što su već tri dana prije danvmice o podne i u
večer zvonila zvona župne crkve i što se je u oči

svečanosti cio dan čulo aranje, — Dapskoo
dogje toliko željni i >A eni dan. Već od rane

zore cijelo je mjesto iskićeno krasnim našim tro-
bojnicama, tamo i ovamo po zidovima kuća čita
se razni prigodni pjesnički sastavci, izmegju k

su najkrasnija dva, jedan hrvatski a drugi latin
potpisana oba slovima K. K, čuje se puškaranje,
svak je ostavio posao i roma se da što pristoj-
nije sudjeluje svečanosti. Poslije trokratna zvonje-
sakupi se toliko čeljadi u crkvu da nije mo-
gla pasti ni jabuka izmegju glava. Jedanaesta ura
odbije a misa započne. Videć mladomisnika gdje
misi pri sjaju voštanica uz jednostavnu, ali krasnu
crkvenu muziku, na svačijemu se oku pokaže su-
za ganuća. Krasnu misu u četiri glasa ispjevaše
sveučilištni gragjani uz pratnju harmonijuma, a
poslije jevangjelja progovori prigodno slovo vele-
časni župnik da. Baldo Glavić. Ne ćutim se ka-
drim, a i kad bi se čutio, ne bi nikada svršio ho
teć pohvaliti kako treba njegovu govorničku vješ-
tinu. Da. Baldo Glavić nas je svojim krasnim go-
vorom protkanim dubokim idejama koje teku bis-
strim tekom kao zdrava voda iz pune česme i is-
kićenim biranim izrazima, koji su nikli u narodu,
uprav zanio, opčarao. Tako ga je svak pozorno i
do suza ganut slušao, da bi se radi tišine bilo
moglo čuti i iz daleka zvrndanje sićušnog komar-
ca; u jedou riječ: onaj će nam govor ostati u pa-
meti dok smo živi. Preko cijele mise orilo se je
puškaranje okolo crkve praćeno zvonjenjem zvona
pri znamenitijim obredima. Poslije mise zasjedoše
pozvanici skupa sa mladomisnikom za gospodsku
sofru brojem do pedeset. Objed je tekao u najbo-
ljem redu uz sveopće veselje i zadovoljstvo, a pre-
ko pečena zaredaju se zdravice. Radi kratkoće spo-
menut ću samo krasnu zdravicu u stihovima veleč.
dn. Balda Giavića upravljenu svečaru, zatim sve-
čarovu zahvalu, zatim gosp. stud. med. Mila K.
domovini, gosp. stud. phil. K. K kao prestavnika
i odbornika hrv. akad. društva ,Zvonimir“ u Be-
ču mladomisniku, pak svečarovu zahvalu, pak g.
stud. phil. Stijepa Fortunića roditeljima svećara,
gosp. stud. iur. Stijepa Stjepčevića načelniku gosp.
Niku Palunku, pak gosp. stud. phil. K. K. kao sve-
učilišnog  gragjanina nekadašnjim svojim kolega-
ma, a sadanjim bogoslovima. Odmah iza zdravice
domovini zaori dvoranom , Lijepa naša“, a svi pri-
sutni ostadoše stojeć od prve do pošljednje note,
a kasnije poslije zdravica pjevanju krasnih hrvat-
skih pjesama ne bi svršetka. Tu iznenada kada se
objed svrši, zatitra krasni zvuk milih naših tam-
burica i u svačijem srcu napuni onu njeku praz-
ninu koja se je čućela bez njih prije nego zaigra-
še. Napitmicama, kucanju, puškaranju, tamburanju,
veselju ni kraja ni konca. — U sumrak pak za-
sjedoše svi koji su puškarali za trpezu, da se za-
lože i da se napiju. Tamburaši pod upravom vri-
jednog učitelja gosp. Ante Boski, pričekaše ih ve-
selom pjesmom, a oni iza kako okvasiše grlo Za-
redaše krasnim narodnim napitnicama. Svak ko je
bio prisutan nije mogao da se sit nadivi krasoti
tih napitnica što se tiće forme i raznoličaosti. O-
sobito mi je istakuuti kao vješta u tome gosp. Sti-
jepa Stjepovića-Hrnjicu, koji je bio predmet sva-
čijeg divljenja. Ne bi lako mogao opisati veselje
koje je tu vladalo začinjeno divnim zvucima tam-
bura i potkrijepljeno krasnim govorom svečara. Svi
se ugodno zabaviše do kasne ure noći, pak se mir-
no prijateljski“i veselo razigjoše noseć u srcu na
onaj dan trajnu uspomenu, koja neće nika isčeznuti.

Hrvat sa Šipanjske Luke.

 

Pogled po svijetu.

Položaj u Austriji. — Jedan dan bro-
zojavljaju da se pododbor desnice sporazumio sa
ministarstvom, a došasti se ta vijest opovrgaoe.
Radi toga još se ne može ništa kazati, te prem-
da se je prekojuče otvorio parlamenat, bojimo se
da će proći nekoliko dana, prije nego se što sta-
Ina uglavi — ako se uglavi.

Španjolska i Amerika. — Poslanik sje-
dinjenih država izjavio je španjolskom ministru
vanjskih posala, da će Amerika, ako Španjolska
do svrhe oktobra ne uguši bunu na Kubi, sama
učiniti shodne korake, da ovo nesnosno =
restane. To bi značilo sukob izmegju ove.d
ržave.

Grčko-turski mir je napokon potpisan. Grč-
ka će platiti 4 milijuna turskih lira, liraće se
granica, a megjunarodna komisija od jednog pre-
stavnika velevlasti nadziraće grčke financije. 'Te-
salija će se isprazniti kada se ugovor staue pro-
vagjati i Grčka stupi pod megjuoarodni nadzor,

Buna u Indiji. — ,Čini se da_ Englezima
ne ide lako sa ugušenjem indijanske bune. U vi-
še malih u potačeji, no još nijesu
koncentrirali veliku vojsku, kojom imaju da nava-
le na ustaše,