U Italiji se o dlaci još drži Ruđinijevo mi-
nistarstvo. Ono mora da plaća razne pogreške svo-
jih prešasnika, a veli se da je došlo u sukob i sa
samom krunom radi Eritreje, koju bi Rudini htio
stegnuti na najuže granice kao naseobinu nepo-
trebuu i štetnu. Radi toga predložio je za namje-
snika Bozfandini senatora, zvanjem nevinara, koji
je odlučni autiafrikanista, ali njegovo imenovanje
nije uslijedilo — Sve novine pišu da ovogodišnje
velike manovre kod Verone nijesu dale dobre
resultate.

Njemački car Vilim II. otputovao je iz
Budimpešte uz frenetične aklamacije Magjara, me-
gju kojim je postao vrlo popularan.

Iz Srbije. — Kralj Milan vratio se u Beo-
grad. Govori se da je mladi kralj Aleksandar bo-
lestan, pak da se zato otac vratio kući.

Domaće vijesti.

Na znanje. — Om p. n. gg. predbrojnike,
koji prošlim brojem primiše opomenu, umoljava-
mo najučtivije, da se požure sa pretplatom.

Kažnjeni Konavljani. — U jednom od
zadnjih brojeva , Dubrovnika“ bila je tužba, da su
na Pločicama u Konavlima prigodom jedne proce-
sije nosili hrvatski barjak, na kojem je bilo upisa-
no: Živila stranka prava. Uspostavljeno je da se
barjak nije nosio u procesiji, nego daleko od nje
i da su ga nosili puškari koji šemluče pred pro-
cesijom; da je odavna bio običaj pucat pod hrvat-
skim barjakom, što nije imalo česa činit sa crkov-
pim obredom. Da se narod tom prigodom mirno
i uzorno podnio svjedoči okolnost, da je tu bilo
više oružnika, koji niti su prijavili, niti su imali
što prijaviti.

Ali denuncija_,Dubrovnika“ nije ostala bez
uspjeha. Kotarsko Poglavarstvo zametnulo je is-
tragu i velika većina Konavljana, koji su pred pro-
cesijom pucali pod barjakom bila je kažnjena : bar-
jaktar 20 fior., a ostali po. 15 fior. globe. Ova
globa iznaša nekoliko stotina fior., a kako ih je
teško dat, sad kad im je uprav grad i orkan sve
uništio, to znadu najbolje oni. Megju kažnjenim
ima ih koji nijesu umjeli ni pročitati što je na
barjaku napisano, dok pod barjakom pucati to je
otprije bio adet.

Ovi ljudi kažnjeni su radi sablazni, no ka-
ko rekosmo svečanost je tekla tako mirno, da
samo oružništvo nije načlo što da opazi. Oni će bez
sumnje podnijeti utok protiv ove globe, ali uredniku
» Dubrovnika“ poručuju, da sveisto pogje i da pru-
ži ruku, ali ne sprijeda, nego . . . otraga -— ka-
ko se u ovoj prigodi običava. On je svoju zaslužio.

(Ako neka gospoda u Zagrebu misle, da će
im ovi denuncijanti pomoć gradit Hrvatsku, bolje ne-
go mi, halal im bilo! no nek budu uvjereni, da
se u tome teško varaju. Iz Beograda i Cetinja im
ovih dana o tom jasno i bistro poručiše. Op. Ur.)

Zdravica cara Vilima II. — Nema sum-
pje da će odgovor, što ga je na njemački car Vi-
lim IL. dao u Budimpešti na zdravicu našega kra-
lja Frana Josipa L., kod Hrvata pobuditi neki inte-
res radi vrlo zanimivog incidenta. Car Njemačke,
iza kako je zahvalio uzvišenome domaćinu, reče:
»Simpatičnim interesom pratimo mi kod kuće po-
nVijest viteškoga ugarskoga naroda, čija je domo-
»Yinska ljubav postala poslovicom, koji u svojoj
mborbom bogatoj prošlosti nije oklijevao, da žrtvu-
mje život svoj i svoju krv za obranu časnoga
Pšrsta. Imena kako Zrinjski i Siget uzbu-
p&juju još danas srca svakog njemačkog
pinladića . .. “

U povijesti viteškog magjarskog naroda nije
car Vilim IL. našao boljeg imena, da ga u ovom
svečanom momentu spomene, do li Zrinjskog i
Sigeta. Sada svi znamo da Zrinjski nije bio Ma-
gjar nego . . . Hrvat i hrvatski ban dalmatinskog
porijetla i da slavna sigetska tragedija spada hr-
vatskoj a ne magjarskoj povijesti, jer su tu Hr-
vati, a ne Magjari, sa svojim junačkim banom
junački izginuli. Ne znamo štv će magjarsko javno
mnijenje na ovaj mali lapsus, njemačkoga cara,
koji je nehotice -u sred Budimpešte pred licem
našeg monarha odivnn) apoteozu hrvatskom ju-
naštvu i patrijotizmu, uvjeravajuć da još i danas
srca njemačkih mladića plamte, kada čuju ova
velika imena.

Što će na ovo austrijski Schonererijanci, ko-
ji nas drže inferijornom rasom? Evo po riječima
samoga njemačkoga cara, njemačka 0 na uzo-
re patrijotizma traži u Hrvata, Ne mari što je
Njeg. Veličanstvo ono kazalo Magjarim, bistoričko
djelo sveisto opstoji, a ono je naše.

Napadaj na urednika. — G, A. Stražičić
urednik ,Jedinstva“ bio je napadnut i izbijen od
dva spljetska borgežana talijanaša radi toga što
je pisao proti rskim talijanašim. Udarci su

ansa od pot pronagjeni izlječivi u 8 dana.

Pišu nam iz Hercegnovoga: — Na 80
ov. mj. biće svećano ustolićenje našega mladoga
sbinpnika dečana velć, dn. Antuna Ortolani,
od više vremena. što megju nama boravi snao je |

 

steći svačije poštovanje. (Čestitamo vrlome prija-
telju na takom odlikovanju! Ur.)

Žalost. — Našeg domorodca i poznatog mi-
lijunaša g. N. vit. Mihanovića u Buenos Ayresu
zadesila nesreća, jer je izgubio svoju plemenitu
gospogju. Naše mu sažaljenje i saučestvovanje u
žalosti !

Velika nesreća na Rijeci. — Na Rijeci
(senjskoj) engleski parobrod Thirrie udario u pa-
robrod ug. hrvatskog društva Ika, koji odmah po-
tone. Još nije ustanovljen tačan broj mrtvih ali
ih je preko 35, megju kojim mnogo turista, koji
su putovali od zabave.

Pišu nam iz Zadra: -— Slučajno uzeh u
ruke zadnji ,Dubrovnik“ te vidjeh dopis iz Za-
dra, u kojem se veli, da su Dubrovčani gg. Su-
hor, Knego i dr. Svilokos bili izzviždani, jer su
govorili ,Srpski,“_ Slobodno svakome zvati hrvat-
ski jezik kako hoće, al rečena gg. bijahu izzviž-
dana, jer su leri i šviždulini mislili, da govore
hrvatski. Neka bilo koji govori i viče hrvatski
putem na sav glas, al neka pribije natpis na le-
dja, da je Srbin ili pravi Dalmatinac, neće ga
ni živa duša izzviždati.

Momče iz varoša.

Gradska Kronika.

4+ Dr. Marin pl. Giorgi. — U četvrtak
u jutro umro je dr. Marinica pl. Giorgi, vlastelin
dubrovački. S njime izumire vlasteoski rod Gjor-
gjića, dubrovačkih plemića, koji su slavnoj re-
publici dali više umnika i državnika. Jedan za
drugim nestaju iz naše sadašnjosti imena sjajne
prošlosti Dubrovnika i svjedoci njegove slave.
Malo, jako malo kneževskih obitelji preživjeće
stoljetnicu pada republike ....-.

Dr. Marinica bio je po zvanju advokat, ali
se malo bavio kancelarijom, a u zadnje doba sa-
svim je napustio. Odmah u početku narodne bor-
be god. 1861 malazimo dra Giorgi u redovima na-
rodne stranke, gdje kao narodni zastupnik sa on-
dašnjom manjinom bori se i zagovara sjedinjenje
sa Hrvatskom. Iza toga nakon jedne stanke od
15 godina ponovo je biran u sabor dalmatinski,
gdje je našao već srpski i hrvatski klub. Dr. Gior-
gi nije se pridružio ni jednom ni drugom, nego je
sa ostalim drugovima iz Dubrovnika stajao van
klubova, uvijek uz temeljnu tačku svog programa
sjedinjenja sa Hrvatskom. U izborima god. 1889
prodro je proti srpsko-talijanaškom kompromisu u
kotaru veleporeznika dubrovačkih i to je bila zad-
nja njegova legislatura. U zadnje doba povukao
se je posvema sa političkog polja, te se većinom
bavio svojim vlastelinstvom.

Prošle sedmice bio je na putovanju, te se u
Trstu nekako popuzo, panuo i okrvavio nogu, na
što mu je nastupilo otrovanje krvi, te je u malo
dana umro. Bile su mu 74 godine.

Pokoj mu duši!

+ Ivo 1api — kapetan dubrovački  sta-
roga kova, Lloydov kapetan u mirovini, umro je
na Konalu. Zajedno sa pok dr. Giorgi bio je na
putovanju, zajedno se povratio, i njemu ko i dr.
Giorgi, ovo putovanje bilo osudno, jer je dobio
ponturu, koja ga je u čas shrvala, jedan dan prvo
nego dr. Marinicu, takogjer u 74.0j godini života.
Čudna li slučaja!

Pok. Lupi pije se bavio sram nu nje-
govim prijateljima uspjelo bi, ga nagovore da
glasuje za srbotalijanski kompromis.

Laka mu zemljica !

Dubrovačka željeznica. — Čujemo iz do-
bra izvora, da će naša pruga Trebinje-Gruž, po
planu koji je regbi već odobren, što strmije sila-
ziti sa Ivanice preko Šumeta oko Rijeke, tako da
će već na Kantafigu doći do morske blizine, uz
koju će — po velikoj i prostranoj obali što bi se
lako mogla nasuti — proći preko svega Gruža.
Ako se ova osnova izvede, kako se nadat, onda
će Gruž postati lukom prvoga reda, koja će svojim
zakloništen, prostorom i dubinom, a osobito zgo-
dnim položajem na vratim Jadranskog mora, do-
biti veliku trgovačku zlamenitost, te mnogu isto-
čnu i inu prevoznu trgovinu sebi privući.

Porotni sud. — U petak je počeo a u po-

nedjelnik dospio drugi i zadnji proces ovog. po-
rotnog zasijedanja proti Mari i Ani Lanevi i

Rudolfu Bogliću radi kragie i sudioništva, Brani-

 

telji bijahu: prve dr. Podić, druge dr. Mandolfo,
a dr. Svilocossi. Gvsp. Rudolf toga pro-
nevinim sno, Mare Trče sa 0

glašen
glasova proti 8, a Ane Laneve 56 glasova da bude
za svotu od 1-5 fior, a 7 glasova od
5-50, te je bila osugjena 14 dana gatvora.
Tako je svršilo ovogodišnje porotno saseta-
muogih žoreinika iklave da lje
se u buduće ne SVI Porti, ša ovaj put, u
oba godine kad posjednici u najviše posala,
RO NUNA, po a, jer je po-

da ća pres. prtodik priziva soda. m

EE*3 "sg
s

Učiteljska skupština. — Ovih dana drže
se učiteljske konferencije učiteljstva : kotara ;du-
brovačkoga: O tečaju ovih konferencija izvijestiće-
mo opširnije došasti put.

Mladomisnici. — U nedjelju primili su

bogoslovi gg. A. Jasprica, V. Taljeran i C. Dvšilo
presbiterat, a Dušan Mičić djakonat. Prva trojica

posvetiće svoju mladu misu u svom rodnom mje-
stu. Čestitamo !

Teatar. — U subotu La seconda moglie, u
nedjelju I/ caporale Simon, ponedjelnik i utornik
11 matrimonio di Figaro, u srijedu izvrsna lakr-
dija 11 viaggio dei Berluron, u četvrtak Contessa
Sara Ohbnet-a, a sinoć Le 8 moglie di Jafhet.
Bačićeva Dvorana bila je ove sedmice dva put
puna i to u ponedjeljak i srijedu. Čujemo da će
društvo došaste sedmice odlazit, no prije daće o-
pet Fernandu i La battaglia di farfalle, koje su
se toliko dopale.

 

 

 

Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i odgovorni urednik,
Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovnika.

Foulard Svila 60 novč.

do fior. 3.35 met — japaneška, kineška itd, u najnovijim
nacrtim i bojam kao i crne, bijele, bojadisane Henneberg
gove svile od 35 nč. do for. 14.65 met. — glatka, po-
strapana, karirana, izmuštrena, damasti itd. (oko 240 raze
vrsti i 2000 raz. boja, nacrta itd) porto i poreza pro-
sto u kuću. — Uzorke po volji, Dvost'uka poštarina,
za svicarsku.
G. Menneberg'ove Fabrike svile (c.ik. dob.) Zilrich,

 

 

 

 

mona ravnajući
učitelj u

uro Maletić, sei «

kod sv. Lucije, z. p. Sušak, kraj Rijeke, (Hrvat-
ska) i ispitani učitelj za obuku i uzgoj gluho-nije-
mih, bivši učiteljem na zemaljskom zavodu za glu-
ho-nijeme u Zagrebu; želi poučavati i uzgajati
njekoliko gluho-nijeme djece, iz boljih kuća. Dje-
ca mogu .biti muškoga ili ženskoga roda, i makar
koje vjeroispovijesti. — Kod njega može se ima-
ti i cijela opskrba. Nagrada primjerena.

Mravinjih jaja

54, 48 i 40 novč.
Mušica efemerida (Mte40 sor
1000 komada po 1

Brašnenih crva 4.
po 1 fior,

$ kg. hrane za kanarince 7% ze.

Cijene loco Prag bez emballage, daje uvijek
u svakoj množini.

Wenzel Petzold u Pragu

(Havifska ulice br. 394.)

Cijena Brašna.

Ivo Jelić Dubrovnik časti se77q kiloerama
ponuditi prozvod ,,Mlina Maria“ u|" 100 | 68

Zavrelju Župe uz ove sadašnje cijene: | — ve fiozać]

Kris pšenična (Simulata) A. B. C.
Muka pšenična Br. 0 . .

ovogodisnjih, bez utakmice
pomno očišćenih 1 litra po

(Eintagsfliegen) 1 li-

 

    

Mjicia

CooOouITaeaRGaGecTo

Ri 9 crveno . .
Palje sa dvije vreće 2. . o...
Simulin sa dvije vreće ,

Sa vrećom, franko na kola, na brod ili uz popust
do 8 novčića po kvintalu za prenos. Isplativo u Dubrovniku,

POVLASTENA INTERNACIJONALNA
AGENCIJA. ZA PUTOVANJE

Antuna Uzovića
U GRUŽU

Izdaje biljete za sniženu cijenu za sve stra-
ne svijeta, preko; HAVRE — B NA — GE-

 

NOVE za SJEVERNU i JUŽNU AMERIKU. —
SOUTH AFRICA — CAPE BUONA SPERANZA
— PORT ELIZABETH — NATAL — DELAGOA

BAY itd, itd. i za sva ostala svjetska mjesta;
Za putne biljete i druge obavijesti obratit

se je na istu agenciju. |

dijela, Crevalja i Šešira. najbolje vr«

i

sti uz jeftinu. cijenu kupuje, se :kod

M. MITROVIĆA .
prie perona, ej p+ | XU svati polantrij, nisa šivoi sre