U

 

cija pajačana -bataljunima vojnika čuvala je nje-
mačko sveučilište i njemačke javne zgrade, ali sve
to bijaše premalo, da odoli razjarenome narodu.
Gragjanstvo je provalio u njemačku gimnaziju i
uništilo arhiv, te sve što je tamo našlo; u nje-
mačkom sveučilištu uništene su zbirke, sprave,
pani svi prozori, devastirano što
pod ruku. Pučanstvo je provalilo
u poznatije kuće Nijemaca, porazbijalo i izlomilo
što mu je do ruka došlo, prolomilo skoro sve
njemačke i židovske dućane po Pragu. I što je
dalje išlo, to je sve bješnje postajalo. Napokon se
pojavi i skrajnje ali najstrašnije oružje revolucije:
vatra. Zapaljeno je više njemačkih stanova, zatim
sinagogi njemačka kuća. Sva vojska na o-
ružju jedva je uspjela da rasprši demostrante. U
nebrojenim sukobima izmegj Čeha, redarstva i
vojske, te Čeha i Njemaca imade preko stotine
mrtvih 1li teško ranjenih, dočim broj ranjenih te-
ško je ustanoviti. Silesija je zatvorenih.

Uzrujanost i razjarenost zauzela je maha po
svoji Češkoj zemlji. Iza Praga, najviše demon-
stracije zbiše se takogjer u Pilzen, Kraljičinu
Gradcu i drugim gradovima. Položaj je odviše kri-
tičan.

Zadnji brz.jav, što smo ga juče po podne
primili glasi:

BEČ, 3 Decembra. — U Pragu progla-
šen je juče prijeki sud. Demonstracije popu-
štaju, pučanstvo se je nešto smirilo. Gautsch
vodi pregovore sa ljevicom i desnicom. Ako
se sporazume, otvoriće se parlamenat doša-

ste sedmice.

* %*

*

Ministarstvo Gautschovo sastavljeno je i-
zim njega i ministra zemaljske obrane Welser-
heimba od samih odjelnih predstojnika i viših či-
novnika, po tom je skroz činovničko ministarstvo.
Ministar za Galiciju nije imenovan. Gautsch je o-
vu lisnicu nudio dvojici Poljaka, ali svaki je od-
bio, jer im nije dao garancije, da će njegova
vlada biti parlamentarna vlada.

Jezične naredbe. — Bečke i tršćanske
novine donose vijest, da je Njeg. Veličanstvo naš
kralj govoreći sa novim ministrom željeznica Wit-

tellom rekao: o ukinuću jezičnih naredaba ni govo- -

ra; kad bi ja to dozvolio, ne bi više bio car ne-
go presjednik republike. Ova vijest nije još bi-
la dementirana.

Stranke Većine. — Desnica drži se sasvim
kompaktna i odlučna. Njemačka katolička pučka
stranka takogjer je uz nju, osvem nekoliko disi-
denata, koji je vdbjegoše. S njome je i klub Fai-
kenhayna, tako da u parlamentu naprama svim
ostalim strankama ima apsolutnu većinu.

Ljevicu sačinjaju Njemci liberalci, nacijonal-
ci, naprednjaci i veliki njemački posjed, zatim an-
tisemiti. Lueger je u zadnje doba prešao sasvim
u tabor opozicije, a njegovi negdašnji najžešći
pćotivnici dočekaše ga raširenim rukama. Zbor po-
glavica ovih klubova sačinjava sada jedinstvenu
parlamentarnu komisiju ljevice.

Austrijske stvari pred Europom. — U
Berlinu su s velikim veseljem pozuravili pad Ba-
denijeva ministarstva, a na bursi su onaj dan po-
skočile austrijske vrijednosti. Tako je glavni grad
Njemačke htio demonstrirati proti Slavenima. U
Italiji većina s Nijemcima, a tako isto i

jari. — Franceska štamja pravednije prati a-
ustrijske odnošaje i ne cijeni, da će se stvari u-
rediti, prije nego se uredi narodnosno pitanje. —
Ruski listovi drže se uopće vrlo reservatno, po-
najviše radi novih i dobrih odnošaja, što su utvr-
gjene izmegju obe države.

U Delegacijama. — Dok se radi nutarnje
politike vodi ovakova borba, ministar Goluchowski
slavi sa svojom izvanjskom potpunu pobjedu. Obe
su mu delegacije poklonile sjajni votum povjere-
nja, a ugarska uz to i jednodušnu laskavu pohva-
lu, radi načina kojim je zastupao monarkiju pred
Europom.

Domaće vijesti.

Tiskovne parnice u Zagrebu. — Ovih
dana vode se u Zagrebu velike tiskovne parnice
proti urednicima ,Obzora“ i ,Hrvatske Domovi-
ne“, Tužitetji su dr, Spovec, dr. Gavranić, židov-
ski kantor Heller 1 njeki frankovci.

Istaknuo se Hrvat, — Ima već više vre-
mena što se gosp. Petar L. Biankini, urednik ,Go-
spederskog Poučnika“ i brat našeg dičnog zastup-

Jurja Biaukina, nalazi se u Italiji u Albarese,
na velikim nadvojvode Toskanskog, da
presuši silne močvare i obrati ih u plodovitu ze-
mlju, koji pokus otprije e e ĆA “
Biankini potpuno je uspio 1 izvje
listova ne mogu da ga se dovoljno nah:ale, Dika

' bitelji, a i našem narodu, gdj
2% ME ra: i tako lijepo u e

Naša Monarkija. — Primili smo deseti
sresak ovoga ilustrovanoga djela, koji se bari po-

u. o...

 

 

krajinom Kranjskom, sa lijepim ilustracijama Lju-
bljane, okolice i znamenitijih gradova i vidika iz
zemlje. Potpuno djelo, iznosiće, kako se znade,
24 sveska po 50 novč.

Našim gojiteljima kamenica. —  Zani-
maće ih vijest koja dolazi iz Amerike, gdje se
kamenice u veliko goje. Prije su u Americi školj-
ke (ljušture) od kamenica upotrebljavali za proiz-
vagjanje vapna, a sada za uzgajanje novih kame-
nica. U tu svrhu izabere se ponajprije u moru
blizu obale zgodno mjesto, gdje se kamenice na-
laze, te se onda mjeseca jula i agosta pobaca 0-
na'uo što više sabranih praznih kamenica, oko ko-

jih se onda nakote silne 'množine novih. Ovom

umjetnom gojitbom postignuti su naročito u Sa-
veznim Državama Sjev. Amerike sjajni uspjesi.

Objava. — Gosp. K-ć. javlja nam da će
izdati u prijevodu Posljednja pisma Jakova Orti-
sa čuveno djelo Uga Foscola, pak u to ime otvo-
ra pretplatu. Ko ih želi imati, neka pošalje Di-
oničkoj Tiskari u Zagreb 50 nč., koja će tiskano
djelo franko kući poslati.

Pohvalno. — Gosp. Dr. Gjuro Ferri sud-
beni pristav u Vrgorcu poslao nam je 4 krune za
Društvo sv. Ćirila i Metoda mješte čestitke pri-
godom promocije g. Rudolfa Milovčića na čast
doktora medicine. Živio !

Imenovanje nazornika. — Napokon je
službeno objelodanjeno, da je gosp. Strčll ravna-
telj muške preparandije u Zadru imenovan pokra-
jinskim školskim mazornikom za pučke škole.

Hrvati i Hrvatice! U svakoj radosnoj ili

žalosnoj prigodi sjetite se Družbe sv. Čirila i Me-
toda u Istri !

 

Otvoramo pretplatu na ,Crvenu Hrvat -
sku“ i molimo rodoljube hrvatske, da se pred-
broje na naš list i tako nas pomognu u borbi,
koju vodimo u ovim krajevima na obranu Hr-
vatstva i hrvatskih svetinja. Cijena je listu na
po godine 2.50 fior., na cijelu godinu 5 fior.

Gradska Kronika.

Lične Vijesti. — Prošlih dana boravio je
u Dubrovniku gosp. Mehmed beg Kapetanović, sa-
rajevski načelnik.

_ _Pohvalno. — da počaste uspomenu gospo-
gje Rine Boršnikove učenici IV. R. Gimnazijskoga
ndijeliše u ,Gundulićevu zakladu“ za siromašne
učenike 6 kr. 40 para. — O smrti prof. J. Care-
vića udijeliše ,Gundulićevu zakladu“ : Gosp. Na-
mjestništveni Savjetnik N. Nardelli 5 kr., Učitelj-
ski Zbor ovdješnjeg c. k, Vel. Gimnazija 23 krune.

Nagjeno. — Našao se jedan zlatni prsten
sa velikim dijamautom. Ko ga je izgubio neka se
prijavi na naše Uredništvo.

_ , Ispiti. — Od 22 do 29 novembra bili su
ispiti usposobljenja za općenite pučke i za gra-
gjaoske učionice pred c. k. ispitateljnim povjere-
ništvom, a pod upravom gosp. pot-predsjednika
Vicka Buzolića. Na ispite je pristupilo dvanaeste-
ro, i to za gragjanske učionice jedan učitelj javne
učionice i jedna učiteljica privatne učionice s pra-
vom javnosti, a za pučke učionice jedan učitelj i
devet učiteljica, od kojih jedna privatne učionice
s pravom javnosti. Proglašeni su osposobljeni za
gragjanske učionice; Krile Tomo za III. strukov-
nu skupinu i Rath Ernestina (sestra Marija Ber-
narda) s odlikom za LI, strukovnu skupinu. Za
pri» učionice proglašene su osobljene s odli-

: Miloš Anka i sestra Išek Jelena, a uspo-
sobljene Aljinović Tonka, Asanović Anka, Car
Katica, Gargašević Karmela, Hrdalo Marijana,
Ri Jerka, Škarica Edvigje i kandidat Šoletić

arko.

Teatar. — U subotu prestavljala se Dansa
macabra o I milioni della Banca ana drama
Antona-Traversi crpana iz rimske gragjevne krize,
U nedjelju Gobbo Lagarderre uz puno kazalište.
Ponedjelnik Famiglia Briquet franceska pochade sa
= qui g quo, Utornik Ferrarijeva komedija

oni e le sue 16 commedie, u kojoj se je va-
ljano istaknuo g. Dominici. U srijedu serata bri-
lanta ; Una bolla di sapone od V, Bersezia šalji-
v& pjemonteška radnja poput one Il Carnevale qa
Torino, pak; I uomo che ha viaggiato monolog
koji se nije. dopao i Un medico poss0 pozna-
RESE

rvom komadu nio, e em
pozdravljen. U četvrtak Dr S ia
Jednom činu od M. Prage, jedna od onih
samo bez riječi i misli, Ali g. Dominici od je
tako krasno, njegova interp bila je tako
vijerna, da su mu se svi zadivili, Prima donna iž-
vršila je dosta dobro svoju nesimpatičnu ulogu,
Zatim je slijedila komedija Ze 9 e di Japhet,
satira Mormonima, dosta dražesva. Sinoć Niniche

Nibedija Millaud-a i Hennequina.
nedjelju daće se Otello sa vlastitom i

ila zajedno a gaoviim. Tomasom Bani, &

 

  
 
 
  

gospodi domorocima L
mojem odlasku u Ameriku iskazali mi ljubav i
počast s zahvaljujem. Osobito

la časnoj opći

je je u ime puka o mome se polasku bavilo u
svojoj sjednici dne 21 t. mj., naime kako da me

 

ovaj je igrao ulogu Jaga. Za ljubitelje dramatične
umjetnosti dakle vrlo zanimiva prestava.

 

JAVNA ZAHVALA.

Svoj mojoj svojti, prijateljima kao i ostaloj
uke na Šipanu, koji su pri

o hva-
oj Upravi i cijelome Vijeću, ko-

tom prigodom odlikuje svojijem prisućem, te is-
kazima časti i ljubavi, što zbilja plemenitijem dje-
lom izvedoše, te mi ganuše srce žarkijem domo-
ljubljem. Premda nezaslužan tolike časti, ipak je
primam kao zalog domovinske ljubavi, što no ću
nositi u svome srcu kao najbolju živu uspomenu
sve doba, što budem  probavio u tugjini. Primam

je takogjer kao novi ugodni vez, te me sve jače

i jače spaja sa svojijem milijem zavičajem, što
no ljubim i u duši nosim, da opet do božje volje
u njemu provedem mirne dane svoje starosti. Bog
nadario moje mile domoroce za njihovo plemeni-
to djelo, te njima i meni dao zdravlja i života,
da još i bolje svoju ljubav djelom zasvjedočimo.
S bogom svojto, prijatelji, gospodo i vaskolik pu-
če | S Bogom Šipanjska Luko, moje rodno mjesto,
s Bogom! Do vigjenja, ako Bog da!

Na svome putu, iz Dubrovnika dne 25 no-

vembra 1897
Federiko Glavić.

SENSE ENES
Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i odgovorni urednik.
Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku,

m ————=. iz ————=——==—m—mmm—m—<—mmmmmmmmmmmmmmmmmmms?
Priopćeno*)

Pošto je. po drugi put izašao oglas gosp.
Bernharda Weissa, koji u početku glasi: ,Na za-
pltjev poštovanih mušterija, da u mojoj krojačni-
nGi upotrebljavam nešto bolji i noviji kroj, bio sam
pprisiljen nabaviti bečkog krojača.“ — Komu ni-
je poznato, kako stvari stoje, doista bi mogao po-
vjerovati gornjem oglasu, ali pošto se to direktno
mene tiče, prisiljen sam radi moga glasa izjaviti
slijedeće: Godine 1895 pozva me g. Bernhard
Weiss u svoju krojačnicu u svojstvu krojača i nad-
glednika, koju sam službu vršio na potpuno za-
dovoljstvo mušterija i samoga gospodina Weissa.
Na 1. septembra ove godine otkazah gosp. Weis-
su radnju, jer sam namjeravao otvoriti krojačnicu
pod svoj račun. Na to me je gosp. Weiss zadr-
žavao i obećavao mi 8 nove godine

pokušati svoju sreću“. Kad sam ja otvorio svoju
krojačnicu odmah je izašao gornji oglas. Sada ne-
ka P. N. publika sudi, koliko ima istine u ogla-
su gosp. Bernharda Weisa.

Dubrovnik, 8 Decembra 1897.

3 Gjorgjo Jelić krojač.

*) Za ovo priopćeno Uredništvo ne uzima na sebe nika-
kve odgovornosti. Uredništvo. Ž

"SVILA ZA PLESOVE 35 novć.

do 14.65 metar — kao i crna, bijela i bojadisana Hen-
nebergova svila od 35 nč. — fl 1465 met. glatka, po-
štrapana, karnana, izmuštrena, damasti itd. (oko 240 raz-

vrsti u 2000 raz boja i nacrta itd.) slobodno porto i
poreza u kuću. Uzorke na povratak. Dvostruka pošta-

rina za Švicarsku.

Fabrike svile 6. HENNEBERG. (c.ik. dog.) ZURICH
djela i Crevalja za gospodu, gospogje
i djecu kupuje se najbolje vrsti i uz
jefunu cijenu kod WEB1SSA
Ima na_prodaju fotografija Dubrovnika.

NASTAJE DOBA

 

 

 

govi, koncerti, a pošto je naša
tamburica med glazbenim in-

šim tamburašima mnogo toga
trebati. Ovom prilikom .upozo-

u Sisku (Hrvatska) koja gradi

svakoj naručbi, pak se kao so-
lidna i poznata sa svojih izvr-

snih tamburica najtoplije .pre-
poručuje. ć/ 20 926i |
RME MAJ Nok stion

E a rz rm m -

povišenje pla- /
te, ali mu se lijepo zahvalih odgovorom : pželim >

kad se priregjuju. zabave, ple-

strumentima zauzela mjesto, ko-.
je je po pravu ide, sad će na-

ruje se da tvrtka J. Stjepušin

tambure, može svojim bogatim
izborom svake vrsti odgovoriti