batine, tipotrebili su šake, nože i tintarnice. Jesu
li im Slš$eni krivi, što su u onoj borbi izašli pu-
ni modrica ?

Ovih dana slučaj :htio, te je Mommsen sla-
vio 80 godišnji rogjen dan. Nijemci su ovo upo-
trebili za politički protuslavenski iskaz. Bečko
sveučilište — čiji profesorski zbor malo dana pri-
je izda najbezobzirniji prosvjed protiv prava sla-
venskijeh jezika — učini Mommsenu velikih ova-
čija. Sudjelovao im je i — dr. Vatroslav Jagić!

Reći će se, Mommsen je učenjak svjetskoga
glasa. Biće, premda historik, koji narodnom pra-
vu pretpostavlja batine ne može biti ni savjestan
ni nepristan, a po tom ono što piše, ma kako u-
čeno bilo, znanost nije. No Nijemci njega nijesu
toliko slavili k0 učenjaka, već kao Mommsena,
koji ih je potstrijekao na Slavene, Koga je posla
imao tamo jedan Jagić?

Jagić je bio u Berlinu, poznaće Mommsena,
bijahu kolege, a možda i prijatelji. Ovo sve do-
puštamo, ali to ga nije ovlastilo, da se — naj-
skoli u ovaj čas — pridružuje njemačkom slav-
lju. Ne znamo je li Jagić još Slaven, ali rodom
je Hrvat, dakle bi imao biti, Mommsen je sve
Slavene nazvao barbarima, pa i Jagića. Jagić da-
kle pjeva hvalu čovjeku, koji ga je barbarom nazvao!

Istih dana bijaše u Beču i agrarni sastanak.
Nijemci izjaviše, da neće sudjelovati tome sastan-
ku, jer mu je članom i Abrahamović, presjednik
parlamenta. Abrahamović nije njih ni psovao ni
grdio, samo im nije dao, da silom i nasiljem tla-
če pravice slavenske, čuvao je ugled parlamenta
i bio izvržen navalama. A Nijemci ipak neće da
budu gdje je on, pa ni na agrarnom sastanku.

A Jagić ide pa slavi Mommsena ko kakav
Schonerer ili Wolf!

Sad neka hrvatski narod prosudi šta ima dr-
žati do filologa Jagića, do njegova hvalospjeva
nbosanskom“ jeziku i podvale kojom je u svome
»Archivu“ miički udario na hrvatske narodne pje-
sme. Dr. Vatroslav Jagić postao je političar, a čiji
to on zna. Svakako dobro je da ga hrvatski svi-
jet upozna, da mu se ne dolazi razbacivat svojim
filologičkim auktoritetom.

Vatroslav Jagić u Beču, Ivan Jagić u Bu-
dimpešti i Zagrebu. Jedan filolog, drugi ekonom.
Jedan drugome može dat ruku.

Naši dopisi.
Zagreb, 4 Novembra.

Društvo umjetnika. Umjetnici, koji ovdje ži-
vu i rade, slikari i kipari, sastavili su, kako je
poznato, društvo, koje je dobilo nedavno po kra-
lju potvrgjena pravila i tako će sada započeti svo-
ju djelatnost. Društva je u prvom redu svrha, da
umjetničkom životu poda življi impuls i da utre
tlo narodnoj umjetnosti. Njegovanje duševne pro-
izvodnje jest najuzvišeniji izražaj otačbeničtva po-
jedinoga naroda; pristupom, u kulturno takmenje
naroda, tvorevinama na polju umjetuosti i znano-
sti biva narod više štovan i cijenjen, nego ma čim
drugim. Ono, što lebdi našim umjetnicima pred
očima, nije da stvore takovu umjetnost, koja bi se
udaljivala i odjeljivala od općeg umjetničkoga na-
stojanja, nego da mu se kao član harmonički pri-
ključi. Pod narodnom umjetnošću ne razumijevaju
oni podnipošto isključivo ili pretežno izragjivanje
narodnih predmetah već probugjenje narodnoga
genija, koji je živ u narodu, te mu spada kao va-
žno svojstvo umjetnosti. Takov značaj narodne u-
mjetnosti pokazuje se u ruskom, franceskom, tali-

 

mjetnika u prošlosti, kad su žalibože kroz nepo-
voljne prilike bili često prisiljeni, da rade u tu-
gjini, a ne manje pokazuje se u sadašnjosti, gdje
su im nešto povoljnije, te gdje su svojimi
djeli u raznim prigodam stekli uvaženje i štovanje.
- Započeto djelo treba razvijati. To će se u prvom
pedu postići kroz neprekidni prijateljski susretaj i
saobraćaj rasaih umjetaika i doticajem sa inteli+
gentnim krugovima, kojim je do napretka umjetno-
sti, i koji su ju voljoi unapregjivati, a osim toga

s TROSE ZLA LTL TEZI TR IZSLGIO CON OCI DR NELE CO CLA OO AE

Što više bude zanimanje za umjetnost, to će joj
sigurnija bit podloga. Da kod nas ima jakoga smi-
sla za umjetnost, ne treba tek dokazivati, dovo-
ljan je zato pogled na naš glavni grad, koji toli-
ko teži za ljepotom. Onaj smisao mora se samo
razviti i svesti u pravu kolotečinu. I to je jedna
od zadaća, koju si je postavilo društvo umjetnika,
te se nada, da će ju riješiti priregjivanjem izložba,
koje će poboljšavat .umjetnički ukus; dijelenjew
umjetničkih premija; žrijebanjem umjetničkih u-
motvorina itd. Za sve to trebaju izvršujući umje-
tnici pomoći, pa radi toga pozivlju općinstvo, da
pristupi društvu umjetnika. Prinosi su umjereni,
jednu krunu mjesečno, da mogu pristupiti i širi
krugovi; za utemeljitelje opredijeljen je iznos od
100 for. za uvijek, ćime dotičnik dobiva pravo na
premije, kano i pristup na sve izložbe društva.
Imena prinosnika biti će objavljena od vremena
do vremena. Ovaj poziv naših umjetnika ne tiće
se samo stanovnika glavnoga grada, nego čitave
zemlje. Što veći bude odziv, što življe budu uče-
stvovali širi krugovi, tim jači bit će moralni ugled
društva umjetnika, jer tim će se očitovati želja i
volja za stvaranje narodne umjetnosti.

Uprava umjetničkog društva nalazi se u Za-
grebu (Prilaz br. 38) ,Umjetnički Atelier-, te svi
upiti kao i upisi članova imadu se obratiti na
društvenog tajnika u istim prostorijama.

San Francisco (Cal. 18 Novembra.

Juče navršilo se 40 godina da opstoji naše
Slavensko Dobrotvorao Drustvo, koje je tom pri-
godom krasno proslavilo svoju obljetnicu. Velika
i lijepa dvorana bi okićena zastavama hrvatskim
i amerikanskim, a kako li smo lijepo prošli ono
veče, u govorima pjevanju, banketu, zabavi i ple-
sanju, to je suvišno da vam polanje opisujem. Ni-
jesam ni u snu mislio da u Kaliforniji imade to-
liko Hrvata, s toga, da vam pravo kažem, srce mi
se razigralo, pa mušljah da se nalazim u mojoj
dragoj a dalekoj domovini. Skupilo se ono veće
tamo sve što hrvatski osjeća i svojim se jezikom

diči.

Ovo društvo imalo je mnogo protivnika, na-
dasve naša ,braća“ Srbi nastavljali su se, da ga
sruše, a nas zavode. Malo ih amo imade, ali ko-
likogod ih bilo i gdjegod su, svi su isti. Hrvati su
8 njihova inada mnogo muke podnijeli, ali su na-
pokon pobijedili, naše društvo cvati i uzdrži se;
ono je jedno od najboljih društava u Pacific Cost,
na diku naše kolonije, imade veliki broj članova
i lijepi kapital, a daće Bog pa će sve to bolje.

Šaljem Vam hrvatski pozdrav, molbom da
ovo malo redaka uvrstite u Vaš list. Bog i reg 1

Brgat kod Dubrovnika, 30 Novembra.

Nakon 20 godina, otkad je naš nezaboravni
dum Federiko Burić obolio, eto opet imamo na
Brgatu svoga svećenika. Do sad smo službu imali
od m. p. župnika Mandalijene, ali veličina i pro-
stranost parohije nije dopuštala, da zadovolji, ka-
ko smo mi željeli našim duhovnim potrebama. Vi-
še smo se puta utjecali crkovnijem starješinama,
da usliše našu pravednu molbu i da nam udijele
jednog svećenika, kad eto glas stiže da smo opet
zadobili svog kapelana. Nas dobri biskup presvi-
jetli dr. Marcelić imenovao je kapelanom m. p.
dum Joza Brilli. Malo se i veliko obeselilo tom
radosnom glasu, i čekalo da što veselije i časmije
pričeka svog novog pastira. Dne 21 Novembra,
kad je m. p. Brilli imao doći da za prvi put re-
če sv. misu u crkvi sv. Ane, izagje mu u susret
do blizu Dubca preko dvijesta dusa sa crkovnijem
barjacima uz pucanje pušaka, a pred crkvom star-
ci ga dočekaše uz pucanje mužara, 1 reče sv, mi-
su, a preko evangjelja izreče prvi govor, koji je
zadovoljio svačije srce, te nam se nadati, da će-
mo imati dobra pastijera.

Prije svega najsrdačnije zahvaljujemo presvi.
Marceliću, našem milom biskupu, koji je uslišio
naše molbe, u nadi da nas više neće bez kapela-
na vstaviti; zatim zahvaljujemo m. p. našem žup-
niku, dum Niku Kisiću, koji se je za nas u sve-
mu očinski brinuo i svijem onijem svećenicima
nadasve čč. 00. Dominikancima, koji su megju ua-
ma sv. mise govorili. Našemu pak novome pasti-
ru želimo. od Boga potpuno zdravije i da za du-
go bude megju nama ostati.

Mato Asanović
geoski glavar, za sve seljane
Ivo prvi crkovinar

Ivo Jerković, drugi crkovinar,

 

Pogled po svijetu.

Položaj u Monarkiji. — Otkad je sasta-
vio ministarstvo, vodi barun Gautsch pregovore
sa desnicom i ljevicom, eda še uspostave parla.
tii odnošaji i Poe Jrevžeoni, rei

o ovori sa poglavicama klubova u
dog pje Desnica se prikazala mnogo sprav-
da u njekim stvarima popusti (znalo 8e to)
ljevićari ostadoše odlučai ne ostupajući ni za
dlaku od svojih zah Tako nema za sad

nikakva izgleda, da će se parlamenat otvoriti.

 

 

HRN __

Zadnje vijesti javljaju, da barun Gautsch mi:
sli ovako: učiniti obnovu provizorijuma na teme-
lju $. 14, zatim vanparlamentarnim putem poku-
šati sbliženje i sporazumak pojedinih grupa, u
čemu će služiti posrednicima neki članovi gospod-
ske kuće. Sumnja se da li će i tako uspjeti. De-
saica je solidarna. Poljaci se još čvrsto drže ve-
ćine. Poljački gjaci u Krakovu napraviše Badeniu
velikih ovacija, jer je poljskom klubu poručio de-
vizu da ne popušta

U Češkoj sveudilj traju nemiri po pokrajin-
skim gradovima. Brzojavi svaki čas javljaju da su
se ovdje ondje zbile demonstracije. U glavnom gra-
du, gdje je u kreposti prijeki sud duhovi su ma-
lo umireni. Česi naravno ne popuštaju ni najma-
nje u pitanju jezika.

Austrijski dogagjaji izazvaše odjek u Ugar-
skoi. Ugarska vlada predložila je osnova zakona,
po kojvj će ona sama regulirati svoje odnošaje sa
Austrijom, Frano Kossuth rekao je da je nadošav
čas za personalnu uniju, a opozicija pod tim pro-
gramom spravlja vladi veliku opstrukciju. Čini se
zbilja da je za Magjare povoljno vrijeme. 'Ali beč-
ke novine oglasuju iz Erdelja i Istočne Ugarske
veliki pokret Rumunja za narodna prava, koji će
nadmašiti .sve ostale. .

Umro je barun Sterneck admiral i zapovjed -
nik austrijske mornarice. Bio mu je veličanstvne
sprovod, kome prisustvova kralj i mnogo nadvoj-
voda, Pokopan je u Poli.

U Italiji kriza. Ministarstvo Rudini dalo je
ostavku radi votuma sabora protiv ministru rata.
Rudini se opet muči, da sastavi kabinet.

 

Domaće vijesti.

Našim. predbrojnicima. — Evo nas već
na svrhu godine, a maogi i wnogi nasi predbroj-
nici nijesu namirili svoje pretplate. Molimo ih li-
jepo, da to što prije učine, radi lista, radi stvari
koju brani i radi svoje dužnosti.

Hrvatski Sabor. — Otvorio se hrvatski
sabor. Novoizabrani zastupnici predadoše svoje
vjerodajnice. Proti dru. Vrbaniću podnesen je o-
pet činovnički utok. Većina ga neće odobriti.

Kako je poznato isključen je David Starče-
vić na 30 sjednica, 1 on je dobio od presjednika
poziv na sjednice, a dan prvo otvora drugo pismo
u kom mu se javlja, da ne može u sabor dok tra-
je rok isključenja. Pošto je sabor bio zatvoren,
odgogjen i kazna je prestala, pa je u to ime dr,
Banjavčić interpelirao. Ali većina je odredila da
se David ne primi. Neće oni njega.

Izbor u Koprivnici. — Valjani i zaslu-
žni dr. Ružić nye bio izabran. Prodro je magja-
ron dr. Schwarz, Kako? To je suvišno razlagati,

Proračun Hrvatske. — Autonomni pro-
račun Hrvatske i Slavonije t. j. za sudstvo, nu-
tarnju upravu i bogoštovje i nastavu za god. 1898
iznosi 9,105.384 fior. Ova svota po magjarskim
računima iznosi 440/0 hrvatskih državnih prihoda,
dočim hrvatski opozicijonaloi političari dokazuju,
da bi i po gornjem ključu od 440/0 Hrvatsku ho-
dilo više,

Dragoljub. — Kalendar za god. 1898 i Hr-
vatski uredovnik za g. 1898. Sastavio Gj. St. De-
želić. U ovim kalendarima, sto ih je izdala Tiska-
ra C. Albrechta nalazi se najpotpuniji šematizam
Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Hercego-
vine | Istre za zastupstva, svećeustvo, činovnike,
škole itd, premda ima po koja omanja netačnost.
Cijena je Dragoljubu 80 nč. a Uredovniku f. 1. 20,

Hrvatska zabava u Mostaru. — Na 8
ov. mj. Narodao Pjevačko Društvo u Mostaru pri-
redilo je u Društv. Domu krasnu zabavu uz de.
klamovanje i pjevanje raznih komada za ženski,
muški i mješoviti zbor. Zatim se prestavljala tra-
gedija: Stjepao Tvrtko, prvi kralj bosanski, u 5
čina pi Pavla Krstinića, kvala dićnim Mostar-
cima

Pišu nam iz Kotora: — Na novu godinu
otvoriće se nase Hrvatsko Radničko Društvo ,Na-
predak,“ kome je zadaća da oko sebe u hrvat.
stvu okupi sve naše radnike, Uprava društva obra-
tila se pa vigjenije rodoljube, da potpomogau po-
četak ovog djela, koje moramo i mi najtoplije
preporučiti. Sretno!

Naša Monarkija. —  Jedanaesti svezak
ovog poznatog ilustrovanog izdanja donosi foto-
grahje Gorice, Trsta i Istre, dakle našeg Primo-
rja. Morali bismo ponoviti što smo ob ovome dje-
lu već dosle napisali.

Promocija sub auspiciis. — Prošle ged-
mice promoviran je u Zagrebu sa doktora prava
sub auspiciis regis gosp, Ivan Maurović najmlagji
brat biskupa senjskog. Ovo je prva takova pro-
mocija otkad je hrvatskom sveučilištu ta čast do-
zvoljena, pa se je veoma svećano obavila. Kralja
je zastupao podban Krajšcovics, koji je mladome
doktoru predao prsten sa kraljevim inicijalima u
briljautima. Ovaj lijepi primjer našao aa

Srpski liberalizam — Srpska a u