" Naši Dopisi..

Beč 24 Februara.

'Ove je godine slavilo hrw.. akad, društvo
Zvonimir“. u Beču deset godina: svoga opstanka.
Prije deset godina na razvalinama starca ,Vele-
bita“ podigao se Zvonimir.“ Koliko je: to truda
stajalo, mogli bi mnogo pripovijedat, gg. dr. Gun-
drum, prof. Brunšmid i dr. Bjankini, koji su. ku-
movali Zvonimiru.“ Neću da pričam sgode i nes-
gode u otvo deset godina, predugo bi to bilo a i
poznato je svima. Ta ko se ne sjeća koncerata u
slavu Preradovića,, Kačića, Turgenjeva; a kome
ne zaigra srce hrvatsko, kada se sjeti slave Gun-
dulićeve. Hrvatska mladoat slavi uspomenu hrvat-
skoga pjesnika Gundulića, slavi hrvatsku Atinu
—- Dubrovnik. Da ,Zvonimir“ nije ništa uradio —
a radio je i na literarnom polju — Gundulićeve
slava pa spomenica u slavu Hrvata Gundulića, do-
sta |&, da styoriš gad: o rada i djelovanja i, Zvo-
nimira,“ da ga je rodila hrvatska majka, odgojio
hrvatski duh. . a

Kako kod svih koncerata , Zvonimira“ bilo je
tu po izbor svijeta, bilo sve puno. Bilo ti tu Slo-
venaca, Rida; Bugiša, Čeha i Poljaka, samo su
sjali svojom olsutnošću ,traćaf Sžbi. Naravgo o-
ni ne tmoge dx slave, što opstoji društvo hirvat-
sko deset godina, oni su pače morali, da zaredaju
tedom po kućama, kako ,bi osujetili tu hrvatsku
slavu. Srpske! bi obitelji nazvali izdsjicama, da su
se samo pokazale kod nas, ali ipak ne boli ih za
to duša, kada su pozivali hrvatske obitelji na: svo-
ju zabovu, tle crvene od stida, kada im je jedan
Hrvat Žert ukrasio svojim sviranjem njihovu za-
bavu. E gotovo bi.:reko ti ljudi ie imaju duše
ni stida !

Pred upravo nabitom :dvoranom započe kon-
gerat, u kom su bile skoro sve kompozicije, sve
tačke od hrvatskih glazbenika. _

Poslije jezgrovitoga pozdraća društvenoga
predsjednika, zapjeva zbor , Zvonimirovu himnu“
od Kuhača, koju je zbor tako lijepo otpjevao, ka-
ko no ju je lijepo i sami Kuhać uglazbio.

Ali evo već se reda hrvatska kapa, tambu-
raški zbor — do 30 na broju, većim dijelom mi-
lolika djevdjka — zaprema mjesto. Aaj, mili bra-
jane da tije poslušati bilo ; ne znaš, bi li se više
divio ljepoti. glazbe, ili lijepom izvagjanju, ili kra-
snim djevojkama, kako lijepo udaraju , Dubravku.“
| nsma'se činilo, ko da nas oblijeta Gundulićev
duh, bodreći nas na rad ne bi I zbiljom bile, ne
bi ' pravom Hrvat citirao mu, riječi; ,Oj draga,
oj slavna, oj dična slobodo.“ Dok nam duhovi tu-
marali po višim sferama, zaori pljesak sa svih
strana i tamburašiće morale da udare ,rusku če«
tvorku“ # ;zlirvatsko kolo.* “Još nam nijesu minu-
li zvuci ,Dubravke* još smo slušali pjesmu slo-
bodi, kada ti hrvatski glavulj zapjeva: domovi»
na kakva bila, rodjenom je sinku mila.“ Gjiea.
Blaženka Krnićeva zapjeva Preradovićevu : ,Dvije
ptice“, i na urnebesni pljesak: , Domovini“ od Zaj-
ga. Kada je gjica -pjevala, sve je sanijemilo; sve
se zanijelo u krasne hrvatske krajeve kličuć od
veselja, što nam dado8e takok lijepag tumača hr-
vatske pjesme, hrvatske ljepote, što nam dadoše
gji.cu Blaženka: Kroićevu. Hrvatska je mladost u
Beču zahvalna svojoj pjevačigi,. pa Mi dade ma
dar zlatnu narukvicu sa briljantima i krasan bod-
quet. Krasno. su uspjela i druga dva: umjetnika
hrvatska gg. Bogdan Vulaković i Oto Žert. Vulako-
vić je pjevao Vilharovu: ,Pita&, dušo“, naravno
s& precisnošću, kakvom pjevaju samo umjetnici;
Žert j6 gudio Kreutzerovu sonatu od Beethovena
si takdvim 'uspjehom: da pljeskanju dije bilo di
kiaja ini konca: Na kouću: zapjeva još: pjevački
zbor: Zajčevu ,doš hrvatski rod nam. :šivi*:ma
sveopće zadovoljatvo, Da su pjevački zborovi t
liko uspjeli, osobita je zasluga &., Fitike, koji :
je žalio ni truda ni muke, samo da što ljepše
uspije krasna hrvatska pjesma, pa.za to budi mu
i ovdje izrečena : najveća hvala. :Iza koncerta se

do u soru. Naravno i hrvatsko kolo bilo

Pogled po svijetu.

— Mnogo se govori o namjeri baruna de
Hirsch kako i gdje bi se u Argentinskoj republi-
ci nastanili ono 500,000 Židova. izagnatih iz Ru-
sije. Tu namjeru potpomagaju prvi židovski boga-
taši megju kojim i veliki bankijer Rotsehild u
Frankfurtu. Dvostruki mu je cilj: korist, i zaklon
proti antisemitskome pokretu, koji u istočnoj Eu-
ropi prijeti njihovu opstanku.

— U br. od 16-17 t. m. javlja ,Monit. de
Rome:“ Gosp. Bismark je pozvao gosp. Crispi-a,
da dogje k njemu za neko vrijeme u Fridrichs-
ruhe, pak prilaga: ovo je slučaj da se opetoje
glasoviti redak ,et ces deux grands debris se
consolaient entre eux!“*

— Njemačka carica je u Parizu, gdje po-
sjećuje sve znamenitosti onog velikog grada. Ni-
jemci su mislili kad je ona išla u Pariz, da će
joj Francezi praviti kakvih demonstracija, ali nije
bilo. ništa, već su je ljubezno primili: Novine pišu
da je to pokušaj da- se znade kako će. primiti
njemačkog cara, koji takogjer kani ići u Francesku.

— U Srbiji dalo je ministarstvo Grujića
ostavku i Pašić je sastavio novi kabinet u koji je
opet ušao Gjaja.

— Njemački liberalci silno rade za došaste
izbore. Ovih dana su se držale skupštine u Pra-
gu, Brnu, Lincu, Gracu, Beču i Opavi. Nego im
i socijal-demokrati uz antisemite i klerikalce sta-
vljaju strašnu reakciju.

Domaće vijesti.

BONDA, — Došao je Bonda. *)

Bonda! Ko je taj čovjek? Rodom Du-
brovčanin, odgojem, duhom i čustvom Nije-
mac. Iz djetinjstva megju Nijemcima, s njima
je svoju sreću učinio.

Prigodom svakog izbora, regbi da mu se
pojavi u grudima nesebična ljubav prama
Dubrovniku, gdje se dogje nametat za za-
stupnika.

To iziskuje osobite smjelosti; a on tom
obiluje. On igra izvrsno svoju ulogu pred do-
broćudnim Dubrovčanima. Pretstavlja im se
kao njekakav čovjek di alto affare, koji sa-
mim migom svoga: oka može, tamo u Beču,
počiniti čudesa A svak ozbiljan zna da su
to samo lakardije, i da ne može ništa.

: Nu ni po jada da je to samo tako. Već,
ako što može, to može samo na štetu sla-
venske stvari, a na korist našim protivnicima.
Kad ga mnogo godina nazad ćorava sre-
ća posluži, te bude biran za Beč, što je uči-
nio Bonda? Sjedio je u protivničkim redovi-
ma i njima svojim glasom pomogao. Radio je
Slavenstvu na zator.

Ali ima ;mješto; još i gore.

Taj Dubrovčanin, njemačko gojenče, i-
gra u Dalmaciji čudnu ulogu talijanskog kan-
didata.

Premda kod nas nijesu rijetke ni naj-
smješnije stvari, ipak se za to hoće izvanre-
dne smjelosti; nu on, kako rekosmo, smje-
lošću. obiluje.

Hoće se smjelosti; i ništa ne čini smje-
šnije tobožnje dalmatinske Talijance, što nji-
hovi kandidati.

'To su Lapenna, Bonda..... sve ponijem-
čeni ljudi. Br&vi, cosi faremo.1' Italia!

Baš nam je milo što se Bondin šura,
koji je njekad bio u talijanskom parlamentu
zastupnikom republikanske stranke, sad ovdje
nalazi. Niko bolje što on na povratku, moći
će Telijancima pripovidjeti, koji su lakardija-
ši ti tobožnji dalmatinski Talijanci.

(Alt ako su lakardijaši Talijani, što će-

JO: DA ŠROVROM. BOGA. 3 23523 | mo reći o Srbima koji s njima glasuju?

"Ulta fractibus eorum oognoscetia sos.“
+) Već je u Zadra, sekzo. bi imo biti ovdje

— Naš je uvodni člansk bio već tiskan, 4
is Zadra nam pišu da se tamo držu dogovori u
srpskoj stranci, i da se jo& nije odlučilo ništa
pozitivna. Svakako mislimo da će dobro doći one
neke bilješke, što smo uvrstili. — U Zadru su i
Luko mar. Bona i dr. Vlaho Matijević iz Dubrov-
nika a Stevo Vrčević iz Boke pa se dogovaraju 0
držanju Srba o budućim izborima.

— Doznajemo da osim toliko već dobrim
uspjehom obavljenih operacija a Šibenskoj  ze-
maljskoj bonici od  sedanjih liječeik&, prvenca
Dr. Nikole bar. Lalića i pomoćnika Dr. Bože Pe-
ričića, nazad dana su se baš opoštenili i pokaza-
li rijedku svoju vještinu na kirurgičnom polju i to
u ovom slučaju:

Oboli jedna varošanka jer joj se zaplelo cri-
jevo i izvuklo van mjesta. Jadnića, u skrujnoj po-
gibelji života bi odnešena u bonica, gdje navede-
na gospoda liječnici, zaključiše namah, da bi za
nju jedini spas mogla biti operacija i to namah
očinjena. Bolesnica pristade, Rečeno učinjeno. Sve
pripravljeho, otvoriše joj drob, te odrezaše komad
pokvarena crijeva ; priljabiše zatim dva kraja, za-
tvoriše sve i sašiše. Bolesnica do koji dan kući

zdrava !
Iztičemo ovo da upozorimo općiostvo ma vri-

jedne liječničke sile, koje i mi u Dalmaciji ima-
demo i za to još, da javno bude izjavljena čast
gg. Doktorima, vrlim gojiteljem liječničke znanosti.

— Na 19 t. m. je, umro u Zagrebu nadbi-
skup kardinal Josip Mihalović poslije teške bole:
sti. Magjarske ga novine u velike hvale, a to je
rgjav znak. Na :24 t. m. bio je sahranjen u gro-
bnicu prvostolne crkve iza veličanstvenog sprovo-
da. Već se govori o njegovom zasljedniku koji bi
imao biti po:magjarskom sudu prvo dobar Magjar
a ostalo što Bog da.

— U Zagrebu se čine velike priprave za
jubilarnu gospodarsku izložbu. Ugarsko je mini-
starstvo trgovine dalo na željezničama mnogo po-
pusta za one koji bi htjeli voziti svoje proizvode
i svoja stoku na ogled. Mi smo od eksekotivnog

odbora izložbe primili, popust iz kog ražabiremo
da gospodar može uz malu cijenu odpremiti svo-
je proizvode na izložbu. Naši gospodari koji su
to odlučili nek se na vrijeme obrate ,Gospodarskom
Poučniku“ u Šibenik i nek jave:

1. Koje će proizvode izložili.

2. U kojoj će kolikoći izložiti pojedini pro-
izvod.

3. Koliku su pripravni, doprinijeti za gra-
duju paviljona.

— Ovih se dana svršilo trideset godina, da
je dr. Ante Starčević, započeo svoj politički rad
i da opstoji stranka prava.

— Sarajevski ,Napredak* napada na nas!
Znali smo da nas neće obići njegov pravedni gnjev,
nego mu priporučujemo da muči, jer nam nije dra-
go naš list izgnusiti, a to bi sigutno uradili, kad
bi počeli pretresat ,Napredak.* Onda bi se znalo
ko je htio, da se. riješi ,Napretka*, komu ga je
preporučio i kako je tamo . dospio, -Negsaslužuje
odgovora, već ćemo ga samo preporučit Srpskom
Glasu“ da ga opet isperuša kako samo on zna |
da ga pošlje u smokve ofkle je i doša.*

— | zadarski ,Dalmata* izasuo je na nas
punu vreću pogrda. Ne čudimo se ni malo, jer on
ne sua niti je igda snao drukčije,

-- Beogradaki Odjek“, organ radika)
stranke postao je što se nas tiče gori nego,
mata.* Evo odlomaka : Nas je pokrenuo hr
šovinizam. Naš je nuslov strašan i glup. ,
glas“ je baš valjano istresao bednu ,Crvenu
vatsku“ da se puši kao prazna vreća i €, d.
ko piše list one stranke, koju je do juče sva
vatska štampa oajviše branila proti napadajima
naprednjaki i liberalaca |

“i =. Badi. nedostatka prostora. lspeltamo -0v6?
ga puta mnoge vijesti i dopise, koji će bit avršte-
ni u dojdućem bfoj8.. i 1.5 > va 1qU

šš

H

z

=3

Mi aiu AE