I meću se gospodarima cijeloj: Boki i proglasuju -je srpskim krajem,, a ue Jzngdu,, jadnici da su Hrvati stheosjedlocit a &ni većinom dopuzi, koji: se tek od :aedavna s brda skinuše. Njihova i katolici tu medjela za: prošlih «izbora za carevinsko vijeće pre- vršila su: već svaku mjeru. U ime cijele Boke dr- žali su sastavke i dogovore na koje su samo ri- šćane pozivali a :na katulike se nijesu ni obugira- li, kao da ih u Boki nema. nego samo zahtjevali iza toga, da oni odobre njihove zaključke, Pa kad im katolici na to vratiše šilom za ognjilo, zdru- živši se svi proti njima, tad ih stane graja do ne- ba da subokeški katolici papiste i fanatici. A ko- jim se srestvima «mijesa poslužili da osajete namje- re_većine. biranih birača. za vanjske općine, da po- o u Beč kao zastupnika bar. Marojčića, pitke. E E kad je on odrešito odbio ponugjenu mu kandida tordjte se katolici iznijeli Gjudija, dohrlilo/u Ko- e po naredbi pet popova. Ovi stali obbjetati o- o rišćanskih biranih birača kumeć ih ,svetim pra» Noslavjem“ da glasuju :za Dr. Kvekvića. Ali naj- više cere svoje zube ti veliko- -srpski smutljivci na činovijike u Boki pa makar bili i najpošteniji lju- di ška se nazivlju irvatima. Progone ih, o- crnjuja | wšjstamotnija srestv& upotrebljavaju da ih upropaste ili. barem iz Boke odaleče. Ako li uvide da im tg ne pomaže, onda, drzoviti, stanu i vladi prijetiti 'izgredima i bunama. Ali vjera i bog prošla su vremena, vi licemjerci, kad se je marod davao sljepački od vas pobunjivati. Prošla su vremelra kad nadležni faktori vjerovahu u vaše poštenje značaj i bjednost. Prošla su vremena kad vam je licemjerstvo . pomagalo, te s jedne strane enunciranje istih vaših; suvjerenika, a s druge okazujući se Velikim Srbima dobivali ste nagra- da i časti. Došla su droga gdje vas svak pozna; pa se'dfamo'dsd će brzo doći i 'ona gdje će te pri- miti platu prema: vašim zaslugama i vašem tobo- kojem patriotizmu. U toliko dok prispije taj dies imagna, naprijed. vašim paklenim radom, vašim hepoštenim spletkama da ozloglasujete cijelu Bo- ku, vašim poganim dopisima, da ocrnjujete i pro- gouite poštene osobe. Sve vam je to uzalud, jer pa već i narod dobro pozua, a katolici pripadali ma kojoj stranci, vojevaće uvijek proti vama pod gealom':; Sve za kralja, vjeru i domovina. a Y. | .*_. Pogled po svijetu. i — Prijestolui govor kako se je i nadalo nije he bavio političkim pitsnjima,, već je jedino uzed pretresivanje gospodarska i donjekle društvena, Fri. govor, izražuje nadu da će se uzdržati ir i da će se povoljno riješiti Česka nagodba. Bavi se uadalje o štićenju maloga obrta, o želje- E AERO napretku zemlje itd. “predali svoju izjavu: glede državaog joj vele da i ako dolaze u vijeće, oni jmanje ne odriču, n6go će svom silom ga u djelo provedu. Ova izjava ipot- gu svi mladočeski zastopnici. dit radoje što je ovog puta nijesu potpisa- li fepdslci kao g. 179. pod imdaem Hokamartornstakao Janet ativnog kluba u koji su ušli česki feutalci i # Rusini kao poseban: klub; Dalmatinski i Slovenci nijese toga učinili. Klaić izjavi e drugova da oni ulaze u klub box prejudi- ma Bojem u y koji bi se protivio njihovom za- klju&ku S ai lite Najnoviji * glasovi vole da RIA je ori 96: kraca i 41 beralaca. — Usisbiji dan stiutsioe zed: jednog rije: va Beograda* kako se jo m keyaav Qd ) je novaca i zemlja mu je dala nu. ga je potvrdila ! Milan će Annie to SR? pbesisk Skupšti- »N. Fr. Pr&aso“ Jana. Njemu nije stalo ni do semlje ni do je trašio. Htio je isgow' Natslije — Stambalov okrivljuje manju rusku diplo- inaciju da je ona uzrokom ubojstva | Belčovljeva. U Bugarskoj je uzrujanost koja se ni bajunećama ne da zatajati. Emigrant Benderev veli da je do- šao čas kad bi se Bugari mogli ove vlade riješiti. — Odnošaji izmegju Italije i Saveznih Dr- žava postaju napetiji. Barun Fava je otputovao u Eucopu ne posjetiv ni presjednika ni tajnika republike. Istraga u New Orleansu glede umor- stva već je započela. — Papa sprema veliku encikliku o socijal- nim pitanjima. U tu svrhu dogovarao se sa mno- gim znamenitim biskupima. — Jednomu engleskomu listu javljaju da Rusija ojačava svoje čete na austrijskoj granici. Po njegovu mnijenju bila bi joj namjera da tim kuša da razvrgne trojni savez. Domaće. vijesti. Pišu nam iz Konavala 14. 0. m. — Da vam se, gospodine uredniče, potuži- mo na dubrovačke mastioce, koji maste našim se- ljacima u moiru boju. Seljak donese svoje sukno u grad da mu ga u modro omasti, a s velikom preporakom da bude boja zdrava. Mastioc mu re- če: dobro, po svaki način, biće omašteno u redu i gotovo najdalje do 20 dana. Siromal seljak pa- zi na ročište, dok tamo sukno gotovo, a kako? modroplavo, crnomodro, u jednu riječ ištećeno. Ako se on potuži breknu na nj da je sve dobro i u čivit omašteno nego ,vaše, velu, predilje ne zna- du dobro zavrnut predivo, zato kad se sakno ma- lo pronese doći će zdrava boja.“ A on plati sva- ki lakat po 16 novć. kad ovamo sukno neomašte- no, a novač potrošen. Je li pravo da se svijet tako vara a odjeća kvari. Trebalo bi da se vlast zauzme da prigleda radnju, da puk uzalad ne troši — Primilo smo slijedeću brošuru : Proteste gegen die am 4. Mirz 1891 vollzogene Wahl Reichsrathsabgeordneten in den westlichen Land- gemeinden Istrien. Herausgegeben ;von politischen Vereine ,Bdinost.“ Triest Buchdruckerei Dolene.“ U njoj su tri prosvjeda na presjedništvo zastunič- ke kuće radi poznatih nezakonitosti što su poči- nile talijanaške komisije na hrvatskim biračima koji htjedoše glasovati za dra. Laginju. Jedan prosvjed od. pol. društva ,Edinosti“, drugi od po- pa Josipa Velikauje i drugova iz Roverie, a treći birača Moutone Poreča i Visigoana svi sa dokazi- ma i prilozima. — U Zagrebu izlazi daljivi čaaopis ,Tra“ političkog smjera, ali kako dozaajemo uprkos vrs- nim silam koje ga obragjuju općiastvo ga slabo u&- dežaje. Zašto to ? Barem bi mogle kafane držati na- še političke šaljive listove. Na one imada svoje ,Ki- kiriki“, ,Neue Fliegende“ ,Humoristische Bl&tter;“ sve švapako smeće mjesto hrvatskih novina, te smo tako prisiljeni i ovaj lijepi list našem općin- stva najtoplije preporučiti. Godišnja«mu je eijena 4 8. fior, a izlaži dva put mjesećao sa lijepiin slikama, Piši nam iz Trsta 12 Aprila. Čitasmo u Spljetskom ,Narodu, kako dal- matinski zastupnici odputovaše za Beć, oduševlje- po pozdravljeni maoštvom ngroda. Prekasno nam je ta vijest stigla, a da bi ih ovgješaji Slavjani bi- li mogli pričekati i pozdraviti, kako su namjera- vali, Mi za ojihov dolazak n6 zuagjasmo,a oni se nikada na prolasku kroz Trik, ne svraćaju u pije. dno naše društvo, premda im me može bit nepo- zaato, da ovgješai slovenski i hrvatski živalj ima svoja Čitaonu i razna druga društva; da je ovgje uredništvo ', Nase Sloge“ i drugih slovenskih časo- pisa. Njih poujećuju i odaljeni Rusi Česi i Poljaci kad su u Tratu; samo ne najbliži nam dalmatino ski Hevati, koje bi najragje vidjeli. Tom se čudi- ;mo, i boli nas. Njima bi ajegorno , megju svojim puno ugodno prošli časovi boravka u Trstu, a i našoj bi stvari koristilo, jer izmjeniv nazore, me- glusobao bi se uposaali i možda štošta uporavili. iv gs Njeki Slaveni is 1rsta, — Član jugoslavenske akademije znanosti 8. Brusina predao joj je raspravu dr. N. Solaka: pŽivot i djela Gjure Baglivi, pro- |. fosura anatomje i teoretične medicine na rimskom Bili i arhiliceju ,Sapienza.* Gjuro Baglivi je Dubrov- ćanin koji je svoj rodni grad prodičio po svoj Europi, koja ga je zvala ,italijanskim Hipokra- tom.* Uz Ivana Gundulića i Rugjera Boskovića nalazi dostojno mjesto neumrlosti naš Baglivi. Rodio se u Dubrovniku 1668, a umro 1707 dakle je živio jedva 38 godina. Najslavnije je njegovo djelo ,De praxi medica“ koje mu je pronijelo glas po svoj učenoj Europi. — Odbor za jubilarnu izložbu u Zagrebu u- moljava sve gospodarske podružnice kao i pojedin- ce, koji žele što na jubilarnoj izložbi izložiti da svoje prijamuice najdulje do konca ovog mjeseca pošalju potpisanom odboru. Na kasnije priposlane prijavnice neće izložbeni odbor moći obzir uzeti, jer će se uregjivati izložbeni katalog. U Zagrebu 10. aprila 1891. Exekutivni odbor jubilarne izložbe. — U Spljetu se ustrojio odbor koji će nastoja- ti da i Dalmacija bude na izložbi dostojno zastu- pana. Kako javljaju pak ,Nar. Listu“ spljetski će »Napredak“ svrhom avgusta prirediti tom prigo- dom izlet u Zagreb, te nastojati po mogućnosti da prisustvuju otkriću Kačićeva spomenika. — ,Obzor“ kritikujuć ulaz dalmatiaskih i slovenačkih zastupnika u konservativni Hohenwar- tov klub veli: ,koje su to ustanove u Austriji glede kojih mogu Hrvati i Slovenci :želiti da se konserviraju i razviju ? Možda opatojeći , sustev, koji faktično daje hegemoniju Nijemcima ? Možda faktičai ceatralizam u upravi ? Možda faktičoi nje- mački karakter uprave i javooga života? Možda temeljni zakoni od god. 1867., prividao liberalni, ali koji u rukama vlade mogu postati orugjem pronoustva i uništenja svih političkih prava?“ — Zagrebačkom organu stranke prava ,Hrvat- skoj“ dozvoljen je opet ulaz u Bosnu i Hercego- vinu. — U br. 82 istog lista piše dr. Josip Fraok ove istinite riječi: ,Rugaju se malenoj Hrvatskoj ! Istina, domovina naša nije velevlast. Ali mogla bi biti sretna i divna zemlja na veliku korist sebi i državi.“ Nakon lijepe i. učene; rasprave dolazi gosp. Frank do zaključka da bi to moglo biti je- dino kad bi bila ujedinjena. — Korizmena okružaica Preuzvišenog Stros- suwayera bila je upravo razgrabljena. Diomčka ju je tiskara opet preštampala pa se može kod pje dobiti za 25 novč. a s poštom 5 novć. više. — Uh! alagati je ,Dalmata“ učestio dopisi- ma iz Dubrovnika | Pa sve proti popovima!A ko je, što piše proti njima? Pop!!! — Obzor“ je osugjen na gubitak jamčevi- ne od 2200. fior. Mala stvar. — U prošlu je nedjelu svečano blagoslovjea prvi kamen za nadogragjenje zvonika stolae cr- kve zadarske. — , Nar. Lista* pišu iz Beča da je uprava Bosne izradila potpunu osnovu gragje željeznice od Janjića do dalwatioske granice prama Spljetu. Ministarstvo trgovine u Beču bavi se jur 0 razvi- du te osnove i za sastavljanje one od dalmatinske granice do Spljetske luke. Sva je prilika da će u bi- dućem zasjedanju oba odnosna zakona biti prika- zana carevinskom vijeću na odobrenje. — Poznati slavenski filolog Hrvat prof. Ja- gić imenovan je članom gospodske kuće u Beču. — U Pragu biće prigodom ovogodišnje iz- ložbe češki sokolski sastanak na 27 juna o. g. komu će sudjelovati 241 češko sokolsko društvo za tjelovježbu sa 4679 članova. Preajednik. češko- ga sokolskog saveza je neumorni rodoljub mlado« češki narodni zastupnik dr. Jan Podlipni. > — Zagrebačke novine bore sa. i odlučno proti njemačkim natpisima koje nam grde i otu- gjenim prikazuju naš divni glavoi grad, Ali kod ljudi što se hrane hrvatskim kruhom nije to po- moglo, nego se i nadalje ,bae* svojim natpisi- ma. Tako je isto i u nas po Dalaoncij, jedinom; \raslikom što su u na, tskjaneki: izjeta:ajomo čki! Divao. baš.