dinu for. 4, na po godine for. 2; Za Austro- Ugarsku, godina flor. 4: 50; na po godine for. 2: 25; Pojedini broj stoji 10 novč, Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, sto polugodište. Ovim umoljavamo sve naše cijenjene predbrojnike koji još nijesu isplatili, da nam pospiješe sa predbrojbom. Redovito is- plaćivanje koristi listu, a upravi i čitatelju prištegjuje dosada. \ Cijena je listu; za Dubrovnik na god. 4 fior.; izvan Dubrovnika 44 fior. Na po go- dine razmjerno. Uprava ,Orvone Hrvatsko.“ NHNRlRIRNRSRAENENASSNIISTTLL RO | SASTANAK. Je li nama Hrvatima dalmatinskim potreban | jedan dogovor ? Na ovo pitanje svak će dati jedan te isti od- govor. I doista mnogo i mnogo stvari mi imamo jedan drugomu da ispovjedimo, mnogo toga - što svi ne razumijemo. U zadnje doba osobito izbiše na našemu. političkomu. obzorju mnoge pojave. Ovdje sad nije mjesto. njihovu raspravljanju ali zaslužuju. da se i o njima porazgovaramo. I Zemlja nam se je nakrcala malim pitanjima što su postala iz ništa, pa se po malo razvila do stadijuma u kojemu su mogla obratiti na sebe, pa- žoju i zabavljat naše javoo mnijevje.. Rek bi. da. nam ih tugjinska ruka sije po domu, jer joj to i- de u prilog. Malim pitanjima postizavase ako ni- šta, da se narod odvraća od velikih njegovih bi- tnih pitanja, koje je dužan da raspravlja, & svra- ća mu se pažoja na sitoice svejedno kao dijete kad pita nješto što, mu se neće da. dade, pa mu se pruži kakvagod stvarčica da ga ta, zabavi sa- mo da zaboravi ono što je htio. Neprijatelji ua&e- \ — ga naroda znadu dobro našu, manu, te naw spra- vljaja. pitanja, za koje se nebi imalo nikad ni be- sjede. potrošit. S njima kao s arlekinom . zabavlja- ju cijelu pokrajinu sve dok ta pitanja, koja, su u sebi malenkost, ne budu, riješena ili ne ostare, pa onda brže bolje nagji mu druga. Mi ih pećemo vi imenovati, jer bi tako stvorili jednoga novoga : jesu. .li,, nijesu li; ali o njima bi bilo mnogo korisno pobliže govoriti, a možda ćemo se i mi na njih još kadgod osvrauti. Mala pitaoja su da- naa jedna od najžešćih rana za Dalmaciju i kao === =—==—===—=—===——=— ==; u = u u ===u=— PODLIŠTA Savjeti Ženi. Iz ,Strenna“ za god. 1884. (nastavak o br, 16), ČGineć dobro: budi. prijatpa,;: da ne bi činila y oćućeti teret dobročinstva ;: nek: ti lice i rijeći: bu“ i du -udvornije negoli ruke i spomeni se, da, ako se dvostruko dade kad se odmah dade, da: se po- | stotruči dar učinjen prijateo, +: . Nemoj se ponositi svojim dobročinstvima; ajeti se da dobročiastro ljubi skrovitost; da i ono, poput onih dragocijenih miomirisa, koji isvjetre ako nijesu zatvoreni, gubi svoju vrijednost, ako se čini jedino iz častohlepja.:Nak .ti :ne zna ruka li- jeva što radi desne, s tog ponavljam, čini dobro muče, a ne: slijedi primjer onih obolica, koje ho- će da se po svuda rastrube njeka' veledušaa djela oma ri li — i > a List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed sa Dubdrovnik : na cijela go- Bosnu i Herceqovimu : na cijelu = lju se Uredništvu. sa inozemstvo flor, 4 i poštarski troškovi. smatra se da je predbrojen i sa doša- | opijum koji čitavu zemlju malo po malo uspavlja- va zastiruć joj i odalečujuć joj cijelj, koja je gla- voi uslov njezina opstanka u hrvatstva. drukčije nego zrela i riješena barem tako, kako zavisi o nama već više o drugim vanjskim ili u- U DUBROVNIKU 23. Maja 1891. A HRVAT Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvono Hevatsko“ u Dabrovnika, a dopisi ša- Za oglase, zahvale | po pogodbi. i ost. plaćase 10 norč. po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. Ima i dragih vele većih i zamašnijih pita- nja, koja se ne smiju dati javoomu smnijenju smo glede njih mi odlučili. Postići ih većinom ne nutrajim odnošajima, ali biti sporazumni u tražoji dotičnog prava, to zavisi o nama. Za ove i mnoge druge slučajeve treba do- govota treba sastanka i to je ono što bismo ov- dje najtoplije preporučili. Hrvatski dalmatinski sa- atanak je jedna potreba koja se svukud želi. Sa- stanak i dogovor svak traži a mi smo imali pri- gode o tome i uvjeriti se. Protivimo se da se svaka veća rodoljubna inicijativa pusti kroz novine, jer u tom slučaju najgore progje. Ali pitanje 0 sastanku moralo je doći. Već prošle godine govorilo se 0 njemu, ali odgagjajuć ga do prije izbora, pa do poslije izbora; pa do prije zasjedanja carevinskoga vije- ća, pa do poslije zasijedanja, domišljamo se što bi se s njime moglo dogoditi, I drugi je razlog radi koga potičemo da se taj sastanak pospiješi. Ovog ljeta jubilarna je izlož- ba, a Dalmacija priregjuje izlet u Zagreb. Pak što zato, pitaće nas se, zar je i s tog pogleda ko- risan predtečai sastanak ? Mi velimo da jest. Sjetimo se najvelićaostvenije slave hrvatske u ovo zadnje doba, makarske svećanosti, koja je potresla našim narodom kao električna struja, sje- timo se one imponentue mase brvatske intigencije i naših boraca za narodna prava sakupljenih sa svih strana nase domovine. Kaćićevo slavlje nam je duh okrijepilo i napunilo srce nadom u bolju budućaost, ali pod plaštem općeg veselja i odu- ševljenja ne vidjesmo li žestoku borbu mmoijenja i pravaca, koji su se prvi put ondje susreli i nasli na bojnom polju. Svak je otišao kući svojoj vešeo i okrijepljen, uvjeren da nas ima, da se znamo pokazati. Ali pitamo, što se je stalna i muževna zaključilo i utanaćilo u onom vaselju i slavi? Ni- šta; a moglo se je moogo, prigoda je bila. = —S = je najnaravnija stvar i za koju kao da nije već priklados nagrada uvjerenje, da smo svoju duž- nost učinili, Ne wogu se ipak pokriti uvijek plaštem taj- nosti plodovi vlastitoga dobroćinstva ; kad kad je potrebit izgled da se potakou drugi nek čine do- bro; a pokle.se ima primjerima maogo veće ući- ti nego.li propisima, moraćeš tada bez one njeke zlo. shvaćene čedoosti dopustiti, da drugi spošua tvoja djela, da ih uzmogao gasljedovati., Moogi se izpričavaju dane ćine dobrosinstva, inhvodeć za razlog, da je nezahvalnost općenita 1 da se: dosta puta. potpomašuć (drugi, pribavljaju “neprilike i no mala nezadovoljstva, Ovo je sttar + | Heogyo del Ciol che ogaua ila man: -cortese i = Del auo benelattor rispoti ad ami. (1) riš.na nesahvalnika, uzkratiti dobrođinstvo ONOMU šelibog vrlo istinita waogo općenita, prom da je:: Ali će& možda radi otraba, da se uo nadje. Sad će Dalmatinac uz ostale Hrvate u Za- greb. Zar samo da ga vidi i da vidi izložbu ? I obzirom na ovu činjenicu sastanak i dogo- vor potrebit nam je, ali ne jednostrani sastanak, jer je njegova svrha promašena. Neka je na nje- mu zastupano raznih moijenja pa će koristiti bar u toliko što ćemo znati kako megjusobno stojimo i na čemu smo, dok se ovako neprestance taremo i u najmanjem pitanju i u najneznatnijoj općini i selu. Potičući na što skoriji sastanak, s naše stra- pe ne iznosimo ništa nova, jer :se:0 njemu već zoa po svoj Dalmaciji, pa mi samo želimo da na-- govoru i željama ne ostane. - A bude li ikoliko volje i rada, neće. Rodoljubna pisma braći muhamedancima u Bosni i Hercegovini. U. Dragi semljaci ! Ustavljajuć vas u ovoj vašoj i našoj domo- vini, želimo, da prama njoj pokažete onoliko lju- bavi, koliko ona od vas zaslužuje svojom ljepo- tom, uspomenama i budućaošću, te koliko ljubavi smijemo od vas iziskivati, kao od gospodara zem - ljišta i jedinog u nas plemstva, Vi ćete uzalud tražiti ljepšu na svijetu zem- lju, ukrašenu od naravi svim potrebitim za život. Rijeke, sume, pašnjaci, rude i sami zrak, koji diše- mo, sve je to tako, da ova zemlja može i mnogo- brojaije stanovništvo hraniti, nego li je naše, - te da se tu dada zavesti svi zanati i stvoriti blagostanje, da bi mu ravna uzalud po svijetu tražili. A to zemljiste, skoro sve vaše je, vi ste mu gospodari i vlasnici, pak ako mu posveti- te svu brigu i mar, pretvorit ga možete u naj- plodonosnije krajeve, koje se igdje nalaze. A tu su i vaše najslagje uspomene. Gruda zemlje, na kojoj s8 nalazite, bila je vaših djedo- va, muogo prije nego je Osmanlija. došao, dapače u isto doba od prilike, kada je Muhamed se po- ne priječi da činiš dobro, već se sjeti što veli Bruyčre: ,Bolje se je izvrgauti nezahvalnosti, ne- go li zanijekati pomoć uevoljnicima.“ Izmegju tvo- jih obdarenika našla si valjda, koga, ko je tražio umanjiti primjeno dobročinstvo kakvom izmišlje- | nom lažju? Badi selikodušna, će ga. sataljuj i za- boravi. Descuret.veli: ,Nezahvalaik, jer je poda), te se srami primljena dobroćinstva, hitar je izmi- aliti, da je isto učinjeno iz koristoljublja, hvasta- nja ili s kog drugog nedostojnog uzroka, pak cije- ni da će s,tim izpriječati svoja nezahvalnost ; ali je on potištenik, koji zaslužuje prezir i ništa više.“ = Ne napominje obdarenika dobrog djela uči- njena, jer kad bi wu ga napomenula, izgubila bi 'svu zaslugu i onaj, koji se oholi radi pripomoći drugomu učinjene, uništuje vrijednost dobroćinatva. AM i gms;drugi madio još u valja, da. olivaćaš Si u djelo stavljaš, dobeotvornosk, & pošle, će ti 487. | uprav tradalje biti, to iavedivak, se tomu na koja ih je potaknulo same; hvastanje ili poka “koji se nalasi u nuždi ? Nipošto, ovaj attah mok ti pristojnost,:deloć da 60 njihova imena rasglnać;po || 77 (i) Zakon bošiji, da svak darešljiva roke novinama, kao da patpomegati onaga. koji tepični»|) | |--— «tivoga dobećšinet štaje4 ljabk | 25 20% U M" je “u 60! i \ \ \ i ili mihi O: vov idi GUIE GYO brot a. ši sl E O lt goro (udigod vj KA AI koka! 1 i Za okoligedića) o o iži+ “u t u