dinu for. 4, na po godine for. 2; Za Austro- Ugarsku,
godina flor. 4: 50; na po godine for. 2: 25;
Pojedini broj stoji 10 novč,
Ko ne vrati list kad ma pretplata mine,
sto polugodište.
Ovim umoljavamo sve naše cijenjene
predbrojnike koji još nijesu isplatili, da
nam pospiješe sa predbrojbom. Redovito is-
plaćivanje koristi listu, a upravi i čitatelju
prištegjuje dosada.
\ Cijena je listu; za Dubrovnik na god.
4 fior.; izvan Dubrovnika 44 fior. Na po go-
dine razmjerno.
Uprava ,Orvone Hrvatsko.“
NHNRlRIRNRSRAENENASSNIISTTLL RO
| SASTANAK.
Je li nama Hrvatima dalmatinskim potreban
| jedan dogovor ?
Na ovo pitanje svak će dati jedan te isti od-
govor. I doista mnogo i mnogo stvari mi imamo
jedan drugomu da ispovjedimo, mnogo toga - što
svi ne razumijemo. U zadnje doba osobito izbiše
na našemu. političkomu. obzorju mnoge pojave.
Ovdje sad nije mjesto. njihovu raspravljanju ali
zaslužuju. da se i o njima porazgovaramo.
I Zemlja nam se je nakrcala malim pitanjima
što su postala iz ništa, pa se po malo razvila do
stadijuma u kojemu su mogla obratiti na sebe, pa-
žoju i zabavljat naše javoo mnijevje.. Rek bi. da.
nam ih tugjinska ruka sije po domu, jer joj to i-
de u prilog. Malim pitanjima postizavase ako ni-
šta, da se narod odvraća od velikih njegovih bi-
tnih pitanja, koje je dužan da raspravlja, & svra-
ća mu se pažoja na sitoice svejedno kao dijete
kad pita nješto što, mu se neće da. dade, pa mu
se pruži kakvagod stvarčica da ga ta, zabavi sa-
mo da zaboravi ono što je htio. Neprijatelji ua&e-
\ — ga naroda znadu dobro našu, manu, te naw spra-
vljaja. pitanja, za koje se nebi imalo nikad ni be-
sjede. potrošit. S njima kao s arlekinom . zabavlja-
ju cijelu pokrajinu sve dok ta pitanja, koja, su u
sebi malenkost, ne budu, riješena ili ne ostare, pa
onda brže bolje nagji mu druga. Mi ih pećemo vi
imenovati, jer bi tako stvorili jednoga novoga :
jesu. .li,, nijesu li; ali o njima bi bilo mnogo
korisno pobliže govoriti, a možda ćemo se i mi
na njih još kadgod osvrauti. Mala pitaoja su da-
naa jedna od najžešćih rana za Dalmaciju i kao
=== =—==—===—=—===——=— ==; u = u u ===u=—
PODLIŠTA
Savjeti Ženi.
Iz ,Strenna“ za god. 1884.
(nastavak o br, 16),
ČGineć dobro: budi. prijatpa,;: da ne bi činila
y oćućeti teret dobročinstva ;: nek: ti lice i rijeći: bu“
i du -udvornije negoli ruke i spomeni se, da, ako
se dvostruko dade kad se odmah dade, da: se po-
| stotruči dar učinjen prijateo, +: .
Nemoj se ponositi svojim dobročinstvima;
ajeti se da dobročiastro ljubi skrovitost; da i ono,
poput onih dragocijenih miomirisa, koji isvjetre
ako nijesu zatvoreni, gubi svoju vrijednost, ako se
čini jedino iz častohlepja.:Nak .ti :ne zna ruka li-
jeva što radi desne, s tog ponavljam, čini dobro
muče, a ne: slijedi primjer onih obolica, koje ho-
će da se po svuda rastrube njeka' veledušaa djela
oma ri li — i >
a
List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed sa Dubdrovnik : na cijela go-
Bosnu i Herceqovimu : na cijelu = lju se Uredništvu.
sa inozemstvo flor, 4 i poštarski troškovi.
smatra se da je predbrojen i sa doša- |
opijum koji čitavu zemlju malo po malo uspavlja-
va zastiruć joj i odalečujuć joj cijelj, koja je gla-
voi uslov njezina opstanka u hrvatstva.
drukčije nego zrela i riješena barem tako, kako
zavisi o nama već više o drugim vanjskim ili u-
U DUBROVNIKU 23. Maja 1891.
A HRVAT
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvono Hevatsko“ u Dabrovnika, a dopisi ša-
Za oglase, zahvale
| po pogodbi.
i ost. plaćase 10 norč. po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
Ima i dragih vele većih i zamašnijih pita-
nja, koja se ne smiju dati javoomu smnijenju
smo glede njih mi odlučili. Postići ih većinom ne
nutrajim odnošajima, ali biti sporazumni u tražoji
dotičnog prava, to zavisi o nama.
Za ove i mnoge druge slučajeve treba do-
govota treba sastanka i to je ono što bismo ov-
dje najtoplije preporučili. Hrvatski dalmatinski sa-
atanak je jedna potreba koja se svukud želi. Sa-
stanak i dogovor svak traži a mi smo imali pri-
gode o tome i uvjeriti se.
Protivimo se da se svaka veća rodoljubna
inicijativa pusti kroz novine, jer u tom slučaju
najgore progje. Ali pitanje 0 sastanku moralo je
doći. Već prošle godine govorilo se 0 njemu,
ali odgagjajuć ga do prije izbora, pa do poslije
izbora; pa do prije zasjedanja carevinskoga vije-
ća, pa do poslije zasijedanja, domišljamo se što bi
se s njime moglo dogoditi,
I drugi je razlog radi koga potičemo da se
taj sastanak pospiješi. Ovog ljeta jubilarna je izlož-
ba, a Dalmacija priregjuje izlet u Zagreb. Pak
što zato, pitaće nas se, zar je i s tog pogleda ko-
risan predtečai sastanak ? Mi velimo da jest.
Sjetimo se najvelićaostvenije slave hrvatske
u ovo zadnje doba, makarske svećanosti, koja je
potresla našim narodom kao električna struja, sje-
timo se one imponentue mase brvatske intigencije
i naših boraca za narodna prava sakupljenih sa
svih strana nase domovine. Kaćićevo slavlje nam
je duh okrijepilo i napunilo srce nadom u bolju
budućaost, ali pod plaštem općeg veselja i odu-
ševljenja ne vidjesmo li žestoku borbu mmoijenja i
pravaca, koji su se prvi put ondje susreli i nasli
na bojnom polju. Svak je otišao kući svojoj vešeo
i okrijepljen, uvjeren da nas ima, da se znamo
pokazati. Ali pitamo, što se je stalna i muževna
zaključilo i utanaćilo u onom vaselju i slavi? Ni-
šta; a moglo se je moogo, prigoda je bila.
= —S =
je najnaravnija stvar i za koju kao da nije već
priklados nagrada uvjerenje, da smo svoju duž-
nost učinili,
Ne wogu se ipak pokriti uvijek plaštem taj-
nosti plodovi vlastitoga dobroćinstva ; kad kad je
potrebit izgled da se potakou drugi nek čine do-
bro; a pokle.se ima primjerima maogo veće ući-
ti nego.li propisima, moraćeš tada bez one njeke
zlo. shvaćene čedoosti dopustiti, da drugi spošua
tvoja djela, da ih uzmogao gasljedovati.,
Moogi se izpričavaju dane ćine dobrosinstva,
inhvodeć za razlog, da je nezahvalnost općenita 1
da se: dosta puta. potpomašuć (drugi, pribavljaju
“neprilike i no mala nezadovoljstva, Ovo je sttar
+ | Heogyo del Ciol che ogaua ila man: -cortese i
= Del auo benelattor rispoti ad ami. (1)
riš.na nesahvalnika, uzkratiti dobrođinstvo ONOMU
šelibog vrlo istinita waogo općenita, prom da je::
Ali će& možda radi otraba, da se uo nadje.
Sad će Dalmatinac uz ostale Hrvate u Za-
greb. Zar samo da ga vidi i da vidi izložbu ?
I obzirom na ovu činjenicu sastanak i dogo-
vor potrebit nam je, ali ne jednostrani sastanak,
jer je njegova svrha promašena. Neka je na nje-
mu zastupano raznih moijenja pa će koristiti bar
u toliko što ćemo znati kako megjusobno stojimo
i na čemu smo, dok se ovako neprestance taremo
i u najmanjem pitanju i u najneznatnijoj općini i
selu.
Potičući na što skoriji sastanak, s naše stra-
pe ne iznosimo ništa nova, jer :se:0 njemu već
zoa po svoj Dalmaciji, pa mi samo želimo da na--
govoru i željama ne ostane. -
A bude li ikoliko volje i rada, neće.
Rodoljubna pisma braći muhamedancima
u Bosni i Hercegovini.
U.
Dragi semljaci !
Ustavljajuć vas u ovoj vašoj i našoj domo-
vini, želimo, da prama njoj pokažete onoliko lju-
bavi, koliko ona od vas zaslužuje svojom ljepo-
tom, uspomenama i budućaošću, te koliko ljubavi
smijemo od vas iziskivati, kao od gospodara zem -
ljišta i jedinog u nas plemstva,
Vi ćete uzalud tražiti ljepšu na svijetu zem-
lju, ukrašenu od naravi svim potrebitim za život.
Rijeke, sume, pašnjaci, rude i sami zrak, koji diše-
mo, sve je to tako, da ova zemlja može i mnogo-
brojaije stanovništvo hraniti, nego li je naše, -
te da se tu dada zavesti svi zanati i stvoriti
blagostanje, da bi mu ravna uzalud po svijetu
tražili. A to zemljiste, skoro sve vaše je, vi
ste mu gospodari i vlasnici, pak ako mu posveti-
te svu brigu i mar, pretvorit ga možete u naj-
plodonosnije krajeve, koje se igdje nalaze.
A tu su i vaše najslagje uspomene. Gruda
zemlje, na kojoj s8 nalazite, bila je vaših djedo-
va, muogo prije nego je Osmanlija. došao, dapače
u isto doba od prilike, kada je Muhamed se po-
ne priječi da činiš dobro, već se sjeti što veli
Bruyčre: ,Bolje se je izvrgauti nezahvalnosti, ne-
go li zanijekati pomoć uevoljnicima.“ Izmegju tvo-
jih obdarenika našla si valjda, koga, ko je tražio
umanjiti primjeno dobročinstvo kakvom izmišlje- |
nom lažju? Badi selikodušna, će ga. sataljuj i za-
boravi. Descuret.veli: ,Nezahvalaik, jer je poda),
te se srami primljena dobroćinstva, hitar je izmi-
aliti, da je isto učinjeno iz koristoljublja, hvasta-
nja ili s kog drugog nedostojnog uzroka, pak cije-
ni da će s,tim izpriječati svoja nezahvalnost ; ali
je on potištenik, koji zaslužuje prezir i ništa više.“
= Ne napominje obdarenika dobrog djela uči-
njena, jer kad bi wu ga napomenula, izgubila bi
'svu zaslugu i onaj, koji se oholi radi pripomoći
drugomu učinjene, uništuje vrijednost dobroćinatva.
AM i gms;drugi madio još u valja, da. olivaćaš
Si u djelo stavljaš, dobeotvornosk, & pošle, će ti 487.
| uprav tradalje biti, to iavedivak, se tomu
na koja ih je potaknulo same; hvastanje ili poka “koji se nalasi u nuždi ? Nipošto, ovaj attah mok ti
pristojnost,:deloć da 60 njihova imena rasglnać;po || 77 (i) Zakon bošiji, da svak darešljiva roke
novinama, kao da patpomegati onaga. koji tepični»|) | |--— «tivoga dobećšinet štaje4 ljabk | 25 20%
U M" je “u 60! i \ \ \
i ili mihi O: vov idi GUIE GYO brot a. ši sl
E O lt goro (udigod vj KA AI koka!
1 i Za okoligedića) o o iži+
“u t u