oN NA OČNA ETNO i
na pravi stažu izvesti: Ja žnatti; da bi tt to 0:
činio, da nemaš. oholosti i koristi 2.
- Sto je bit fr. Andrija“ Kaćić, to zna cijeli
svijet, a i povjesti nam kažu. > /
Kačić je veliš srbin. Daj da vidio Ante i
vi gospodo oko ,Napretka,“ što učeni ljudi vele.
Ante i vi umišljena srbadijo, ako znate ruski či-
tati, uzmite: novine ruske ,Slavjanskija Izvjestija*
broj 81. od'5. zugusta 1890 strana 668. Uredji- |.
vaju ih V. V. Komarov i Filipov u Petrogradu. Pa |.
šta ti ljudi vele? Čojte što vam Rusi kažu: ,14,
avgusta po staromu stilju, v malenjkom gorodkje
Makarskoj, Horvatskova Primorja, predstojit ot-
kritje pamjatnika horvatskomu pojetu: fra Andriji
Kačiću.“ Dakle: i ovi učeni ljudi lažu, srtid Stra-
žičić istinu gadi. Je li Kaćić srbin kako Ante ka-
že? pitam ljude, koli nijesu jeli ludih gljiva. Stra-
žičiću i vi gospodo, koji ste oko: , Napretka“ što
sada odgovarate; na ovo navedetio? Ništa, nego
ćete i opet prišutiti. A kako nećete kad su vama
sve i svukud 'Srbi. Srbin Kačić, srbin Preradović,
srbin Gundulić, srbin vam je i:naš Martić. A tu
skoro vaš je Tomanović u ,Novoj Zeti* i uredni-
ka lista ,Diritto Croato“ posrbio! Do vigjenja.
Mali Nenad. .
Pogled po svijetu.
— Na 15 0. mj. otvorena je svečano češka
izložba u Zlatnomu Pragu kamo pobrliše Slaveni
sa svih strana slavenskoga svijeta. Česki djaci
htjedoše držati ovom prigodom slavenski djački
kongres, ali je to bilo zabranjeno, a ipak djaci se
sastadoše sa ruskim, poljskim, hrvatskim, slova-
čkim i bugarskim djacima. [Izložbi nijesu, Nijemci
ni malo sudjelovali, nu njihova otsataost se ne
opaža. Češka slavi svečano slavje, te je.i u ovoj
prigodi znala opošteniti se i obratiti pažnju i sim-
patiju svega slavenstva. Mladočesi su ,znali . svo-
jim radom i svojom energijom uzdignuti češko
pitanje tako, da se danas s njime zanima čitava
Europa, a i ova veličanstvena proslava uspomene
na jprvu češku izložbu nazad sto godina većinom
je njih vo djelo.
'utornik otvorena je po uadvojvodi Deke.
Ljadevitu češka akademija zoanosti i umjetnosti.
Otrorenju prisustvovahu i ministri i najviše češke
ličeosti. Od naših zastupnika pošli sa u _Prag Pe-
rić, Bor' Spiačić. »N.
brzojav koji veli 58
rajn sa DUT o što itješajnj
njih i hrvatsko-slovenskih zastupnika, Želiti je da
je ,N. F. Presse“ ovoga puta dobro obavještena,
te po tomu ona taliko puta opisana slavenska s80-
lidernost miče se ove godine. A da mi Slaveni je-
daa drugoga dobro poznamo bila bi već gotova.
— Zasjedanja carevinskoga vijeća bila su radi |
Duhovo prekinuta i opet su se nastavila. Raspra- |.
vlja se nadalje o proračunu. = Deži:s6 da će se |.
polovinom budućega mjeseca reichsrat gatvoriti. Raz-
noge tumači ona čudna pojava, što sabor nije mo-
gao podnijeti adresu. Dr. Gregr , izjavje je dopi-
sniku jednog poljskog lista, da su u glasovanju
odanosti i mladočeši mitcali pridružit se, ali da
će oni saboru već: opravdati svoje: stanitvišta.
Vigda da nije mogla dobiti ti6go samo malu ve-
ćiun; to je sa nju bilo stuiješao i' staniol | te se
je odlučila na ovaj korak.
— Ruski. carević oporavio se posvema od rane
pođi st odo fanatični Japanac. .Napa-
uije imao nikakva političkoga uzroka, nego je
bio vjerski fanatisam i ništa drugo. Rani carevi:
ću Jaka je i odmah je sacijelila. Jipads padsko štano-
vništvi priredilo je iskaza negodovanje prama glo-
ćinh i sućuti prama careviću, koji će se po svoj
prilici povratiti u uropu. : Kod rasnih: dvorota
0 vane su ovih dana svečanosti slažbe božje
ove što, je, nasljednik ;raskoga; gtrijestolja
y ' sretno umakao očitoj, meti, ; i Higo Ai
- Z feadcoskoj izložbi u Moškvi bilo
Vi
#
je.
vu
= Unito je jedan od prvih rumunjskih dr-
žavnika Joati Bratisno, koji je bio za mnogo vre-
mena ministar presjednik, a u doba proglašenja
rumanjske kraljevine najpopularniji čovjek kod
Rumunja.
_— Italija je dala dosta hrgjavih znakova
proti trojnom savezu i njegovu obnovljenju. Za-
stupnik Marazzi dokaživao je u saboru o slabosti
toga saveza. — Državni prihodi pokazuju i ove go-
dine veliki manjak, od kakvih 47 milijuna lira.
, — U Krfu i Zante pobuna proti židovima
malo po malo se stišava. Njeke vlasti poslale su
u jonsko more po jedan ratni brod za eventualnu
zaštitu svojih tamo nastanjenih podanika. To je
htjela i Austrija nu sad je od toga odustala. Nje-
koliko stotina židova izselilo se je iz Grčke po-
najviše put Egipta, Italije, i Trsta. Vlada je uči-
nila mali zajam da ostalim potpomogne.
— 'Pogovara se da će liberalna stranka u
Eogleskoj za budućih izbora polučiti veliki uspjeh.
— Što se je ovih dana dogodilo u Srbiji ni-
je se dogodilo od kad se zna za uregjene države
od najstarijih vremena pa do danas. Milan koji je
sve što je mogao prodao i odrekao se svih svojih
prava, ostavio je Srbiju uz uvjet da kraljica Na-
talija otigje iz zemlje i da se obojica ne mogu
povratiti u Srbiju sve dok Aleksandar ne postane
punoljetan povjerivši tako uzgoj malenoga kralja
tugjim rukama. Ali Natalija, kako je poznato, ne
pristade na to opirajuć se svim resolucijama što
ih je skupština u to ime činila, jer se je (ona o0-
sjećala nedužnom. Naredbi da ostavi zemlju ona
| se nije htjela pokoriti.
U ponedjeljak je izagnaše vojskom i oružni-
cima, kraljevu mater i gospogju rijetkih vrlina ko-
ja je u nesretnom po Srbiju srpsko-bugarskom
ratu upravo spasila zemlju ! Narod je skočio na
obranu svoje obljubljene majke i oteo je iz ruka
sile. U metežu bilo je i borbe izmegja vojske i
naroda i ima gubitka s jedne i s druge strane. U
utornik kasno u noći redarstvo odvede opet kra-
ljicu i prebaci je u Zemun. Narod saznav što se
je dogodilo užeže bunu još gore. Vikalo se: ,Do-
lje s Ristićem, dolje s Pašićem !* Seljaci sa svih
strana vrve u Beograd oboružani kako ko bolje
može, pa se je bojati ozbiljnih nereda. Beograd-
ska posada pojačana je četama iz nutrnjosti ze-
mlje. Vladin ugled jako je uzdrman.
Ministar rata Raša Miletić ostupio jer je
'vijeć4 odklonilo njegov predlog o povišenju voj-
ske. Na mjesto njegovo imenovan je pukovnik Pra-
(porčetović.
To se dogadja u Srbiji! Radikalci pokazuju
ono što su. Ogi nijesu kadri časno upravljati ze-
imljom. To će svak zaključiti ko i malo pozna na
koji su se
način proturali na vladu.
Domaće vijesti.
— pla Civilta Cattolica“, u svesci 982, ba-
viu svojoj ,Cronaca oontemporanea“ i našim stva-
rima, t6 govoreći o Dalmatinskom Saboru veli me-
'gju ostalim da ,i crosti spadronegqgianti tentarono
di dare il ovlpo di grazia alle ultime reliquie del-
Ja coltura italiana, proponendo per bocca del loro
capo dr. Klaich la croatizaazione del ginnasio di
Zara.“ Jezuvitskom organu taj predlog saborske ve-
ćine jest ,iniqua, oltragiosa.“ Govoreć o pokoj-
nom Maupasu veli : ,con questo veneraudo veglisrdo
seomparse. uno degli ultimi e piu forti campioni
poda coltura italiana nella Dalmazia, ormai pros+
ima a
porire soffocata sotio le spire del crvati-
mo soperehiante.“ — Sva je ovo lijepo kad ,Oiv,
tt.“ bila bi talijanski politički list jer Talijanac
e68'& rima 'drukćije da sudi. Ali ,Oiv, Cat.“ jest
gan poglavito vjerski, & Me politićki, i čomu so
dimo, jest, da Jezuviti, koji uo bane njekakvim
tvom, kad se nas tiće, regbi da u ra.
voju hrvatstva dalaže pogibiju. samome. katoli-
Basina i još uvijek slijede sanjst o tuhjaditini
talijsuskim Akolama u Dikoaciji odbacajuć s pre-
kirom: hrvatstvo.
Kako glavni organ Jezuvita pite, om rade i
ti
"tnisle bar o nama, # ovako ljude hoće sada d u.
zi zdola sito s Kadiiča. "lomu =: <a
"i
sik > PRIPET PRNEOA
ski dibeĆski + po
silki e di 5
vedu u spljetsko sjemenište, a možda i a drugo
škole dalmatinske !
— D.r Ivan Marković izdaće oveće djelo pod
uaslovom : ,Cezarizam i bizantinstvo u povijesti
istočnog raskola.“ Knjiga biće razdijeljena u dva
sveska, (1250-1300 stranica) a cijena joj 4 fior.
— Kraljevski 'dalmatinski namjesnik fidmi.
Davit započeo je svoje prvo službeno putovanje
po Dalmaciji. Sad se nalasi u Boki Kotorskoj a
dojduće sedmice doći će u Dubrovnik.
— Umro je mladi i čestiti Hrvat Pavao Štaj-
duhar bečki sveučilištar a rodom Slavonac. Razbo-
lio se je u vojništvu služeć kao jednogodišnji do-
brovoljac. Pokojnik bio je presjednik ,Zvonimira“
a ljubimac preuzv. biskupa Strossmsjera. Ufivao
je ruski štipendij od 300 rubalja. Štajduhar je bio
veliki prijatelj našega lista, a gdjekad je unj i pi-
gao. Kao čestita rodoljuba volili ga drugovi veo-
a. Laka mu zemljica !
— Spljetski centralni odbor za jubilarnu is-
ložbu radi baš junački. Skoro po svim glavnim
mjestima imenovao povjerenike koji će se brinuti
da se što više proizvoda izloži iz Daimacije. Za
Dubrovnik je imenovan gosp. Dragutin pl. Hrelja-
nović priv. ravnatelj poljodjelskog zavoda u Gružu.
I odbor za izlet radi. U sjednicam koje je držao
u ,Slavj. Napretku“ utanačilo se sve što je potrebito
da Dalmatinci u što većem broju pohrle u Zagreb.
Računa se da su 30 flor. putnih troškova čovjek
može i poć i doć! A tu malenu svotu ko neće žr-
tvovati, ko neće pohrliti da vidi naš divni Zagreb
mali naš Pariz? Pokažimo se braći i odvratimo po-
sjet. Naši neprijatelji rade (to mi tvrdimo jer smo
pozitivno obavješteni) da što moguće više gapri-
ječe i pokvare ovu našu radost, da što manje Dal-
matinaca prisustvuje izložbi. Pomrsimo im račune
nećemo se kajati, jer idemo na bratszi pir a uža
Hrvatska i ako je u teškom stanju, učinila je &to
je mogla.
— Od utornika drže se na c. k. ženskom
učiteljištvu u Dubrovnika pismeni i usmeni ispiti
usposobljeoja učitelja za pučke i gragjanske škole.
Trojica ih se prikazalo na ispitu za gragjenske
škole i nijedan nije uspio. Usposobljene su za
pučke škole: Katica Grizlić, Anka Mirković, An-
ka Novak i Anka Paut.
— Spljetskomu ,Nacodu“ pišu is Beča da
se je promijenila prijašnja osnova Bosansko-dal-
matinske željeznice. Stalno je da će željeznica u
Bosni ići od Janjića koji se nalaze sjeverno od
Sarajeva preko Travnika i Bugojna k dalmatin-
skoj granici na Aržano. Ova osnova da je mnogo
praktičnija. Ministar Kallay odlučuje o pravcu i
i osnovi bosanske pruge koja će se graditi na ze-
maljske troškove, Kallay jamči da će ova šelje-
znica biti plodna i da će dati prihoda barem 5ol[9.
Austrijska vlada, javlja se nadalje, da će
proučiti pravac Aržano-Spljet a kada bude po
parlamentima primjen predlog Janjići-Aržano daće
izgraditi potanju osnovu. Ogaova bosanske pruge
biće po dotičnim vladama prikazana obim parla-
mentima po svoj prilici u ovogodišnjem jesenskom
zasjedanju.
Ako se sve ovo uradi, a nema usroka da
neće, Spljet će postati tržište, prvo tržište hrvat-
skih zemalja na jadranskomo moru, A da ga
spoju s Hrvatskom što bi onda bio ?!
A Dubrovnik ?
-
Različite vijesti.
Koliko ima predbrojnika naš list. Držimo da
će nate čitatelja Zoni ako im pokašemo ma-
le gatatistične* podatke o predbrojnićima ovoga
tek" pokrenutog lista. Ukupno ib ima 971 1 to po-
dijeljeni ovako: lubrovnik i njegova okolica sa
Bukom imaju ih 239 ; ostala Dalmaciju 311; bosna
i Hercegovina 180; Hrvatska preko y Velebita 170;
ostala a Aostro-Ugwvka 80 a vau uje 16. Ovdje ue
brojimo samjene ui rasprodano brojeve, Piska 30
svaki put oko 103) eksemmplara.
Kaku se vidi unjviđe je raširen list u južnoj
i Oslidvciji Quda lo4j4
ujeki dolini 4 ajeveraoj
kao spljetski, osobito vusiški oR'LICA, ei
nješto — šo Haraci, dala e ;0X
a predorojuika 14 svih dalud okumsćili NoLACA MO+ || >
e osinjski, a vida gjeverut datwatinski obogi
Šolte do S vd
it “"