Br. 19. . U DUBROVNIKU 13. Juna 1891. (RVENA HRVATS izlazi svakom sabotom, a cijena ma je uasprijed za Dudrovnik : na cijela go- Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Heratsko“ a Dubrovniku, & dopisi ša- dinu flor. 4, na pd godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovsnw: na cijela lju se Uredništvu. godina for, 4: 50, na po godine flor. 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. = | Pojedini broj stoji 10 norč. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- *to polugodište. Dubrovnik, 13. Juna. Hrvatski narod slavi danas rijetki dan, I- mendan je prvaka stranke prava, a ove godine svršilo se uprav trideset godina, da je stupio na političko polje. Bilo bi suvišno ovdje pripovijedati ko je dr. Starčević, suvišno nabrajati sve ono što je on u- radio za svoj narod, ali ne možemo, a da se u ovoj sveđanoj prigodi ne sjetimo djeli, koji su kao munjevna iskra živo potresli osjećajima našega naroda. Nazad trideset godina, u februaru godine 1861. učinio je dr. Starčević prvi veliki korak u javnost, kad je kao veliki bilježnik riječke župa- nije, sastavio prestavku, koju je skupstina jedno- glasno primila. Ova prestavka ujedno je i program svega njegova političkoga rada. Iste godine kao zastupnik na hrvatskom saboru osnuje stranku prava. Svomu hrvatskomu programu nikad se nije iznevjerio. Stranci prava, kojoj je bilo geslom hrvatsko dršavno pravo pristupiše odmah u po- četku odlični i patriotični ljudi zaneseni njezinom veličinom, njezinim idejama, Kad se je u nas Slavena na jugu počela buditi narodna svijest, kad smo se prenuli iz mrtvila i ustali na obranu naših prava, megju Hrvatima bi prvi dr. Starče- vić, koji; ih je podučavao, da su se rodili, da jesu, da moraju ostati Hrvati i ništa drugo ne- go Hrvati. Starčević je odmah uvidio, da će nam jedini spas biti u vlastitom učvršćenju, te radio po onoj poslovici: ,uzdaj se u se i u svoje klja- se,* a zadnji dogagjaji i sama sadašnjost svije- doči da se uije prevario, Eto sada trideset godina njegova neumornoga truda, sjeme bilo je bačeno na plodnu zemlju, te proklijalo i on može pono- som u njegovoj starosti pogledati po narodnoj njivi na kojoj je toliko vremena neumorno radio. Začetnik stranke prava, on je i njezin mo- === OO SS «SSS I => PODLISTAK Savjeti Ženi. Iz ,Strenna“ za god. 1884. (nastavak v. br, 18). Znaj u svom sinu uzgojiti i učvrstiti snačaj, jer će od toga savisiti ponajviše . buduća sreća njegova i onih, koji budu & njim živjeli. Počmi a toga odmah zahtijevati da bude povodljiv i po- slušan ; čini nek se navikne da nema grlom zavi- jati, razjariti ne, ne da sebi mirw, ili se rasplaka- ti, ako mu se kadkad pravom u čem ne pogodi, ili mu se što omete. Rousseau kaše: ,snadete li koje je naju- spješnije srestvo, da pribavite nesreću svomu us- gojeniku ? Naviknite ga da postigne sve; rastuć u njem šelje, ma koliko gledali budete da ga sado- voljite, moraćete mu ipak kadkad ne pogoditi, Što- god mu sanijekati, a ne buduć on na to navikao, | po pogodbi. ralni vogja. Oa je gojio i štitio kao mlada biljka, dok je korenje u narod pustilo i ojačala se. Kao vogja stranke pokazao se je oštrovid, čvrst i ne- pomičan, mnogo i mnogo puta surov i okrutan, Ali ne valja to njemu u zlo uzeti, jer kao što majka pazi jedinicu svoju, tako i on strepio je za mladu stranku čedo svoje i budnim okom pazio na nju, pošto je ista odgovarala njegovu najskraj- njem idealu — Hrvatskoj. Malo se ko ovoj velikoj ideji tako pribli- žio, malo je ko razumije kako Starčević. Hrvat- ska je jedini cilj njegova rada, on ne zna nego za nju, ne radi nego za nju. Sjaj, bogatsvo, veličina, časti sve sa to njemu sitnice bez Hrvat- ske, a da je to tako dokazuje i njegova prošlost i sadašnjost. On shvaća što zoači ova velika riječ i samo bi je htio oživotvorenu i sretnu i tim bi bile ispunjene sve njegove čežnje. Značaj i poštenje dvije su lijepe kreposti koje rese njegovu dušu. Naš narod ima velikana, kao malo koji, ali malo se ragja značaja kakav je Stari. Mladež mu je jedino veaelje. ,To su mo- ji gjavoljani,“ običava češće reći kad govori o šojim god mladim ljudima, a navlaš o djacima, kojih mnogo pozas. On ih kori radi njihovih mladenačkih prekršaja, ali on ih ljubi. To sv njegovi ,tepci.* A mladež ga poštuje i sluša. Još je nije niko tako zanio kao on. Nema djačke skupštine na kojoj ne bi bilo govora i o Star- čeviću, nema veselja kad mu se ne bi napilo. Čednost Staroga poznata je stvar. On odlu- ćao odbija taj naslov prvaka. ,Svi smo jednaki,“ veli on sa što sam ja u godinama stariji to je slučaj.* A ako mu rečete da je on učinio stran- ku i dao joj program odgovoriće vam: ,da? ja nijesam ništa nova uradio; program cije naš, pro- gram je narodni. Mi ga uzesmo iz naroda, koji se je zanj borio stotine godina, pa ga je narod opet prigrlio kaono ti svoje.“ Us značaj, poštenje i čednost blista i nje- gov način življenja, njegovo siromaštvo. Dr. Star- tvoja uricu i svršiti napokon, da će vrištiti, nek mu se dokuči mjesec, što će ga bit opasio da se odrazuje u sića prepunu vode. Ne šalosti se vidiš li da plače ono djetešce, koje je tvoj svijet; možda će one suze, štono se bliješte u njegovim toliko izrazitim očima prište- diti tebi mnogo gorčijih suza, što bi ti ih ono isto moglo jedan dan prousrokovati. Enrik je IV Francuski govorio svojoj ženi Mariji de Medici: ,Plakali ste, jer sam strogo kasnio vašega sina; al ćete jednoć više plaksti radi sla, što će da vam učini.“ [ sbilja netom je Ljudevit XILI stupio na vladu, oduse kraljici maj- ci svo njezine najpousdanije osobe; sabrani joj da ne smije islasiti is svog stana, sva vrata koga — pripovjeda se da je bio dao sasidati, izim jednih Za oglase, sahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se više pata tiskaju Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava, 7 SEE==== === === == a mm a a a m = =—m=m=m. : čević živo priprosto i skromno zabit u jednoj ma- loj sobici velike Kukovićeve kućetine, sam bez i- koga! A zašto to? Taj veliki borac. puki je siro- mah ! A mogaše biti bogataš; čovjek silne sposo- baosti, duboka uma, velike kulture, mogao je sve to, kao i drugi ljudi staviti drugomu..na raspolo- ženje uz masnu nagradu, ali on je :sve svoje zoa- nje i svoja vrsnoću upotrijebio na korist naroda svoga i ostao siromah ! Ne znamo čemu bi se više divili: njegovoj čvrstoj volji, njegovoj postojanosti u radu, umu, poniznosti, siromaštvu — čemu ? Starčević ima mana, to ne niječemo; čitajući njegova djela bilo je točaka o kojih smo promišljali ; Stari, tako mi mislimo, ima i tu manu sto _ mnogo _ sumnja. Ali gledajuć na naše domaće i vanjske neprijate- lje, razmišljajuć o prevarama, koje su nam. naša tobožnja braća činili i o drugim jadima i nevo- ljama ne možemo a da se ne upitamo: što bi bilo od hrvatstva da nije bilo Starčevića? . .... Da je hrvatski narod danas uvidio, da mu se nije u nikoga uzdati nego u sebe, da se već jednom otresao lutanja, te se okupio oko jednoga stožera, oko svoga državnoga prava, Starčević ima ne malu zasluga, Kako je Starčević ljubljen u hrvatskom narodu to najbolje vidjesmo lani u Spljetu i u Makarskoj prigodom onih burnih ova- cij&, koje su učinjene stranci prava. O tom bi majbolje znao pripovijedati: dr. Frank, na koga kao da sa veliki utisak učinile i on stupio u stranku koja ima najširi hrvatski pro- gram: hrvatsku samostalnost u okviru mouarhije. na temelju državnoga i narodnoga prava. Mi se ne podvrgavamo rado raznomu osobnom uvjerenju, ali načelu nemamo što prigovoriti. Kašu da na čin borbe, kojim se služi stranka. prava nije uvijek najbolji. Dopuštamo da nije, ali njesin pro- gram koji osugjuje nagodbu, sove Hrvata da se i on k njemu pridruži. Stranka prava, barem kako je mi shvaćamo, ne odbija nego privlači, ae mrzi isčapaj ih prije nego postanu biljkom, ogajaj, uči, poboljšaj, i kad ukloniš zametak rastućeg kuko-_ lja, slijedi svegjer gojiti značaj i oplemenjivati srce. : Nijedna zapreka nek te mne ustraši jal gsao- stavi, već, pokle Alma di buona madre pil non posa Fincha non ha ne' figli suoi destata Di virtd& la fovilla generos« (1) ugledaj se i ti u vrijedna vojvodu, koji, netom je održao jednu pobjedu, š njom se samom ne ga- dovoljuje, nego sa drugom i još ajajnijom blapi i čezne. Hrabrost dakle, ponovi #& njim, i naprijed, uvijek naprijed, tako će se tvoj sin sve to večma primicati onoj toliko žugjenoj savršenosti. || A boduć ti sin neće više saboraviti oto, što IEEE NrzžiDbeim al (olijedidoJ! | sia 46NO dieoq