Br. 20. . t U DUBROVNIKU 20. Juna 1891. RVENA HRVA List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dudrovnik : na cijelu go- diow for. 4, na pd godine Bor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovwmu:: na cijelu lju se Uredništva. godina flor. 4: 50, na po godine flor, 2: 25; sa inosemstvo flor, 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novi. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- sto polugodište. | po pogodbi. IZLETI C ZAGREB, I ove godine imaćemo veliku narodnu svet- kovinu poput one lanjske u Makarskoj. Do malo otvara se u Zagrebu izložba s kojom je lijepo za- mislilo gospodarsko društvo, da proslavi svoj ju- bilej podavši svijetu pred oći sve ono, što je Hr- vat kadar proizvesti, Da će maš narod pomoću izložbe dobiti mmogo koristi, to se samo po sebi razamije. Mnogi naši proizvodi, iz jednoga ili drugoga kraja zemlje, izloženi, upoznaće se bolje i steći će njeki glas u domaćem i stranom svijetu. Sa svih strana nase domovine prijavljuju se općine. i pojedinci i šalju ma ogled što boljega i- maju. Odbori i povjerenici 1ale svojski da i naj- manji kutić ove zemlje bude :'a Zagrebu zastupan. Dalmacija ni tu ne zaostaj&t-Njezine općine i dru- gi uradiće što mogoše, a njezini naravni proizvo- di osvjetlaće joj obraz kao uvijek; druge zemlje takogjer se opošteniše, pa će se u Zagrebu aaći uz zabavu i mnogo poučna i zanimiva. Ni to mije dosta. Ko god može trknauće za izložbenih dana ' u Zagreb, a u tu svrhu ustrojio še je za Dalmaciju u Spljetu odbor, koji će ove- ići izlet drganizovati. Odbor poslao je poziv na sve tigjenije rodoljube dalmatinske, da bi sakupi- li što više učesnika izletu i da mu odgovore do konca ovoga mjeseca. Mi smo tvrdo uvjereni da će se naša Dalmacija ovomu poziva dostojno o0- liizvati; to se od nje i zahtijeva. Prigoda je li- jepa, doba godine pogodno, a uz to i neznatni trošak, pa ko ne bi pojario u Hrvatsku preko Ve- lebiti u naš glavni grad? U Zagrebu ćemo biti čvrsto uvjereni da mi Hrvati nijesmo taki kakvih nas opisuju, da nijesmo barbari. Zagreb je sjelo našega kulturnoga i političkoga života, riznica prosvjete hrvatskoga naroda. Hrvatska je cvijet Balkana, a Zagreb cvijet Hrvatske kojim se uprav o PODLISTAK Savjeti Ženi. Iz ,Strenna“ za god. 1884. (nastavak v. be. 19). Ako ti sudbina dopušti, nemoj nipošto da te drugi zamijeni u plemenitom svanju, da bude t.j prvi učitelj i uzgojitelj tvoje djece. Obi.ka- ko dječica dragovoljaije slušaju i sve lakše shva- đaju od onoga, od koga su naučila tepati prve ri- ječi, a radost. se majčina, što ju je okušala, kad je prvi put čula da ju djeca zovu majkom, po- dvostručuje, gledajuć one nevine miljenike kako slažu slovo slovom, slovka slovkom, riječ riječi. Pa bi li prigorila ove svete majčine radosti, da dobro posnajel ovu svesrdnost, kaši mi gdje bi našla više sadovoljstva ? Svoje nesposobnosti ne ; ne sdvajaj, ljubav bo će to Pretplata i oglasi plaćaja se upravi ,Crvene Hrvatske“ a Dabrovnika, a dopisi ša. Za oglase, sahvale i ost, plaća se 10 norč. po retku, a oglasi koji se više pata tiskaja Rakopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. — mmemmČžČmmmmmmmmmmmmm:sn:Eimmmmm=e:mmnm: možemo dičiti. U nj su se sanijele sve velike narodne stečevine, sabrali ljudi učenjaci, koji svo- jim djelima upoznaše i proslaviše Hrvata po os- talom izobraženom svijetu, iskušani rodoljubi isto tako glasoviti, koji stajahu i stoje na braniku hr- vatskih pravica protiva navale tugjinstva. Što je njekad bio Dabrovnik u našemu narodu, to je sa- da Zagreb. Zagreb mu se dostojno i odužio, jer ako mu je Dabrovnik svojom bogatom starom li- teraturom pokazao put k napretku i dao pr- ve početke i osnovu u kulturnom radu, Zagreb je dubrovačku staru slava obaovio, podavši po- tomstvu sačuvana djela dubrovačkih velikana. Zagreb kao jedan od najljepših gradova srednje Europe privlači već svojom vanjštinom, jer pala- če, ulice, krasni dućani, šetališta, javni zavodi, vrtovi, okolina to je bez prećeravanja govoreći veličanstveno | — Pa da nije svega toga ima još nješto što nas obvezuje da pogjemo u banovinu, a to je sa- ma stroga učtivost. Lani nas posjetiše braća s onu stranu Velebita, a sada je red da im odvratimo po- sjet. To je naša dužnost. Nemamo se obizirati na ono što vele naši protivnici. Kako se oni u ovoj sgodi vladaju po- znata je stvar. Kako i lani prigodom otkrića Ka- Čićeva spomenika | Gijegod je moguće, nastoje da nas ometu, a ne uspiju li, onda gledaju da umanje važoost samoj stvari svakakvim niskim dosškoći- cama. [ sad pokazuju se kao uvjek : jedni se dr- že pametno“ i posve šute i o izložbi i o izleti- ma, kao da neće ništa bit, a drugi baveć se o njima nastoje izložbu što moguće više ruglu iz- vrći; u njekim mjestima zapriječuju i odogovara- ju one, te bi htjeli što izložiti, ili stavljaju pri- mjetbe i prigovore, što čovjeka na smijeh nago- ne, Najposlje htjeli bi izložbu i svečanost, ali bez ikakva hrvatakoga obilježja | — Svojski ucijepi u svom sinu ljubav ga isti- nom, koja treba da bude provodić njegova života, čineć ga da smatra laš kao grdnu ljagu, kao sra- motni grijeh. Ponavljaj mu češće, da je čovjek lažac, čovjek podao, da onaj, koji laže, nema pra- vo, da ma. drugi vjeroju i da se napokon, lažuć ig zabave i navike u malim stvarima, navikoe la- ko lagati u dosta važnijim. Oprosti dakle mala po- manjkanja, ako se iskreno ispovjede, a strogo ih kazni, ako se prikrivaju plaštem laži. .. Znaj obusdati gojevnu djetinju naglost, kao i onu bahalost, onu objest da drugim zapovijeda, koja često u šesnacst gospoduje nad malim samo- silnikom, čini nek bude uslužen — dvoranu — uljadan. Poučavaj ga nek bude dobrotvoran, al poste- peno i na taj načio, da ne tomu — da tako re- čemo — navikne, a da ga ti ma to ne nagoni. Na izložbu doći će mnogo Slavena, a i dru- gih nam prijatelja iz stranoga svijeta. To je opet jedno srestvo da nas drugi narodi upoznadu, a što je glavnije da se i mi upoznamo. Zato su za nas važniji ovakovi isleti, kao što će biti dalma- tinski i od same izložbe. Banwvci, Dalmatiaci, Istrani, Bošnjaci, Hercegovci, Slovenci potrebno je da se nagju u Zagrebu: za vrijeme: izložbe u što većem broju, — osobito naši iz Bosne i Her- cegovine. Kako doznajemo već se najodličniji age i begovi bosanski spremaju da posjete izložbu. Neka otigju ,doma će. doć,“ i upoznaće svoju bra- ću drugih vjera, ali iste narodnosti. OQdazvavši se pozivu u velikomu broju, svi ćemo se povratit ka- ći okrijepljeni za novu borbu, a našim meprijate- ljima pak pokazaćemo da znamo shvatiti ovake trenutke narodne slave i ponosa. 17.673 f. 68 n. 1? Kad smo prošle subote napisali članak pod ovim naslovom, nijesmo zaali za onjeke potankosti o kojim treba da se danas bavimo. Stoprv na 12. 0. mj. bi izložen sapisnik sjednice gdje se je glasovala ona svota. U: istomu se čita; da, po osnovi g. mjer. Wilfana, mogla bi se pridružiti tri vrela, Bračevica, Orahovac i Pod Bota (pogriješno Pod Pod) sa troškom od fiot. 17,678; 68, te da bi se tim po #očnom račune i- malo na dan 184.424 lit. vode više t. j. mjesto 284/640 imalo bi se lit, 419.064 i tako dobilo je- dnu trećinu. G. načelnik nadodao je da se .:pre- gjašnih godina radilo, ali da se nije ništa uradilo. Tako govori 0n; a vigjimo mi kako stvar stoji. — Najprvo opažamo da osnova pridruženja trijuh vrela nije nista nova, jer je izradio mjernik Baoda još g. 1887 po nalogu stare uprave, dakle blagosljivljati, te činiti da okuša radosti dobro- činatva. f Promisli kako bi onaj novčić, što bi mu ga — da ga navikneš na milostinju — ti dala, nek ga pruži kljaku ili slijepcu, koji te zastopice sli- jedi, bacio nemarno u prljavi šešir, a da ne oku- ša potrebe od dobročinstva, kao ni radosti radi istoga ; pusti nek op udijeli milostinju od svoga, uzkrativši štogod sim nebi, i tad će samo oćuće- ti u sebi, da je učinio svoju dužuost. Navikne li se tako, kad postane čovjek, a mošda i imućan, znače koje su dužnosti onih, ko- ji se zlatom premeću i isto im po stanovima bli- sta, dočim drugi nemaju ni suha kroha da glad utaže. | On neće moć uživati, gledajuć svoje trpege prepune najisbranijih jestvina i najisvrenijih a snajuć, da tolike obitelji nemaju ništa to i sa koje bi komad hljeba od mješaline bila n 8 neba. bl (146% Neće dosta golemim troškom, pohlepno u 4 bacati d \ : dočim oR omu, si WE sidi Jac na- še kruha; kao takogjer i nijeme, al e :te potaje obošavane mu saručalae, | 122i -5i £>