ko kako bješe primljen, blagosivljan od naroda ko- ga je pak ion pri rastanku blagosovio, pak, obje- dovavši na Grudi u društvu vigjenijeh osoba mje- sta, krene pobjed uz pucnjavu i vijanje zastava put Cavtata, pozdravljen iznova na putu od Donjegor- jaua, predvogjenih velezaslužnim župnikom Tvrdei- ćem pod trobojnicom, a isto tako od Obogjana pod barjakom uz živo puškaranje. U Cavtatu pod večer bi lijepo dočekan. Top je grmio, vijale se Zastave, a crkva bijaše iznutra i izvana krasno načinjena i okićena. Sutra dan drža sv. krizmu u Crkvi dupko punoj. Cavtaćani uprav. se opoštenili ovoga puta u svemu, i oni uprav. okruniše požr- tvovni rad biskupov, koji dan poslije ranim jutrom parobrodićem ,Cavtat“, uz slavljenje zvona, i pu- canje topa, vrati se u Dubrovnik praćen odličaijim Cavtaćanima i m. p, svećenstvom, podijelivši sv. krizmu sve skupa u Konavlima 1340 djece. — Bog nam ga poživio na dugo, na diku'' Crkve i ponos roda hrvatskoga | D. Hrasno 24 juna. (0 pohodu biskupovu). Ovih dana bio nam je ovdje Presv. gosp. biskup Paškal Buconjić ko- jeg je mnogobrojni narod dočekao kod Hatova grada. Izpred naroda bio je vogja naš vrijedni žu- pnik Don Aagjelko Glavinić. — Presvijetlog doče- kali smo sa 2 hrvatske zastave te. topovima i 'pu- škometima. Školsku mladež predvodio je.gosp. u- čitelj Petar Šarjanović. — Mladež školska doče- kala ga je sa kliktanjem Živio ! naš gosp. biskup Buconjić, živio ! Biskup obašao je i ovdašnju u- čionu te i tu su ga djeca sa njekoliko riječi do- čekali; on je dao kao dara 10 for. da se izvede sa djecom školskom jedan teferič koji baš preko- jučer vrlo lijepo ispao. — leferiču prisustvovala su ovdašnja gospoda i to: naš dobri i pobožni u- pravitelj izpostave Kulier, župnik Don Axngjelko Glavinić, učitelj Petar Šarjanović sa svom škol. mladeži, — Izmegju djece stupilo je njekoliko djaka te je zahvalilo biskupu na njegovom daru, gosp. u- pravitelju na njegovim dobroćinstvima, koja čini na- rodu tako isto i djeci, te župniku. — : Za to zahvaljujemo našemu presvijetlom g. biskupu P. Buconjiću koji je našu mladež njekim načinom obeselio, te gosp. upravitelju Mati Ku- lieru, župniku Don Aogjelku Glaviniću i učitelju P. Šarjanoviću koji djecu tako dobro uči da sam napram starijemu dobar izgled dava. — Svim kli- čemo živili! — Imamo još k t6mu zahvaliti našem župniku što je podučio mladež da svake svetkovine bude pjevana misa a osobito pri podizanju pres. krvi i tijela Isusova sa pjesmicom ,Zdravo tjelo Isuso- vo“ koje nikada ne propuštamo. — Pogled po svijetu. — Svršena je generalna debata o prorača- nu. Govorili su mnogi zastapnici za i proti. Ira Gregerova najvažniji su govori Švarcenbergov, Liechtensteinov, pa članova poljskoga kluba. Na- žešći izmegju Nijemaca bio je svakako Warm- brand koji je Austriju tako prikazivao kao da u njoj Nijemci trpe! Od jugoslavenske skupine govorio je, kako već rekosmo Šuklje i Perić. Perić je lijepo i jas- no istaknuo svoje stanovište, izjavio da se slaže sa autonomnim stanovištem Gregera i Šuklje.:Na- veo je još ne uregjeno pitanje o jeziku u dalma- tinskim uredima i oborio se na iredentiste, te kazao kako su poznate iredentistične isjave u sa- vezu & tim što onamo u Italiji vide u nas talijan- ski jezik u školama i uredima. Branio i tražio je glagolicu, a odlučno se izjavio xa hrvatsko drža- vao pravo, Nadalje govorio je o raxnim nevoljam, koje tište Dalmaciju. Njegov govor primljen je jako dobro u svim hrvatskim i ostalim nama pri- jaznim krugovima. Kao opći govornik proti, Herold, pokazao se umjeren i ohjektivan, te čisto izrazio stanovište i težnje českoga naroda i njegove mladočeske stran- ke, Opći govornik sa, Plener, kudio je i kritiso- vao svakoga, smo hvalio je Poljske i njihovo po- stupanje, Za njim je govorio izvjestitelj, i useo se proračun za podlogu specijalne debate, — Trikupis putuje nadalje po Balkanu u ime balkanske konfederacije. Iz Srbije pošao je u Bu- karešt, a iz Bukarešta u Sofiju. Opaža se veliko zbliženje izmegju Srbije i Grčke, a ovo cilja po- najviše na to da se osami Bugarska. — Car Wilim zaključio je pruski sabor pri- jestolnim govorom u kojem je izvazio radost što je katoličkoj crkvi u Pruskoj vraćen zapljenjeni prihod. Završio je svoj govor nadom da će se mir uzdržati. — Češku izložbu posjetiše najodličniji Po- ljaci, koji su bili veoma prijazno primljeni. — U Ugarskom sabocu držao je zastupnik Ečtwis dug govor o korupciji činovnika, koji je prouzročio silnu uzrujanost, Ministar Baroš zatra- žio mu je dokaze, a on je odgovorio, da ih je spra- van podati ali ne sve. — Talijanski radikalci izdali su na narod proglas u kojem pozivlju ga, da se očituje proti trojnom savezu, koji da je uzrok svega zla. Oni se nadaju da će to narod učiniti. — U općioskim rimskim izborima voljela je svjetina glasovat za liberalce. — Figaro i vatikanski list dokazivali su prošlih dana osamljenje Francuske u člancima, ko- ji su obratili pažnju na se. — Ferguson u donjoj kući izjavio je da en- gleska vlada ne učestvuje u trojnomu savezu. Njoj da su podane ustanove saveza, ali ona nema na- mjere da ih kući do znanja stavi. — Govori se da će se prodati portugalske Afričke kolonije En- gleskoj. Domaće vijesti. Preko Pečuha i Rijeke stignuo je naš kralj u našu Dalmaciju! Hrvatski narod raduje se o- vomu sretnomu danu, jer ga je njegov kralj $ 0- pet počastio svojim visokim posjetom. Narode hrvatski ! Ovo je Tvoj pravedni Via- dar, koji priznaje i brani prava Tvoja. Qa je dne 21 februara god. 1861 rekao jednomu Tvomu prestavniku, knezu Niku Puciću: ,Ja želim i skr- biću se da se Sjedinjene oživotvori.“ Ovakom Vladaru zasvjedoči ponovo svoju ljubav i svoju privrženost, te Mu s nama klikni: Živio naš kralj Frano Josip 1.! Živio! — Hrvatski Sabor raspravljao je o novoj zakonskoj osnovi o vodnom pravu. Neumann izja- vio je da će glasovati za osnovu ali godnio je njeke ispravke većina kojih nije bila primljena. Dr. Banjavčić govorio je proti osnovi, koja je u- zeta za podlogu specijalne debate. Gjuro Jakčin upitao je vladu zašto je prigodom kraljeva dola- ska na Rijeku hrvatska Čitaonica isključena iz svečanosti. Ban mu odgovori da je to stvar rije- čkog guvernera. Bile su podnešene i druge inter- pelacije manje vrijednosti. — Danas je Njegovo Veličanstvo naš kralj stupio u Spljet koji će ga hvala nastojanju opći- ne dostojno dočekati. Kralj obaćiće grad i raz- gledati sve njegove znamenitosti u pratnji oblasti, Oko 94 sati u jutro odvestiće se u Solin, gdje će ga dočekati sinjski alkari, a na povratku posjeti- će općinski dom u komu prestavićemu se općin- sko upraviteljstvo. Program svečanosti udešen je tako da i protu-hrvatska društva mogu sadjelo- vati. A u hrvatskoj Rijeci sa hrvatska draštva nije se znalo, nego ih se isključilo, Nj. Veličanstvo primiće odaslanike iz Bosne i Hercegovine i is drugih mjesta, Kako javljaju slavlje u Spljetu veliko je i oduševljeno. Vojna mornarica izvagja ratne manovre, — Slavni umjetnik, bariton g. Ivo Hreljano- vić isposlovao je, da za vrijeme isložbe bude se u Zagrebu čuti hrvatska opera. Sa strane vlade obećana mu je svaka potpora, a mi posnajać od. ličnog umjetnika, nadamo se da će i uspjeti. svao je u tu svrhu sve glasovite naše pjevače tugjine. Lisinskoga opere neće se dati, ali prestavljaće se Zajčov , Zrinjski.“ Uglednoj dubrovačkoj Glasbi. Potpisani odbor vrši ugodnu moše sahvaliti toj uglednoj Glasbi gi? kad u predbrojnike koji još nijesu ponašanju i valjanom izvršenju cijeloga programa, te izrazuje s ovim svoju vječitu bladodarnost, Budva 24 juna 1891. Odbor svečanosti sv. Ivana. Pišu nam iz Stona 24 0, mj. Na 21 o. mj. bila_je ovdje lijepa svečanost dana od djece ove muške i ženske učione ; tu se pjevalo u korima i solo, deklamovalo i prestavlja- lo. Na zabavu došlo je bilo toliko svijeta, da lo- kal, premda velik, bijaše premalen sa toliko na- roda, a ko da ne dogje, vidjeti nejaku djecu, ko- ja su nastojala su dosta pomnje i truda da izvrše što ljepše svoju razmjerno tešku zadaću ? Ipak uz naravnu darovitost valjane djece i hvalevrije- dno nastojanje g. župnika Ljepopila i gg. učitelja Hrdala i Fortunića i učiteljice Laneve, svečanost izpane baš krasno, ter svi prisutni razigjoše se potpuno zadovoljni kako djeca otvoreno, razumno i srčano prikaživaju — u istinu njeko te njeko dije- te bolje nego mnogi odrasli, koji se dosmuču k nama šćavima da nam u finom tugjem jeziku ka- žu njihovu neslaue bravure, a naš dobroćudni na- rod zbog prirogjene velikodušnosti trpi ih i hraui. Od učenica najviše su se odlikovale: Lju- ban, Radulić, Perić, od muskih Gluučić, Baća, Matić, maleni ali daroviti, koji bi uz nauku mo- gli i dalje doprijeti. — Gospoda prireditelji obe- ćaše još jednu sličnu zabavu što svakoga u veli- ke veseli. Živili! Pišu nam s Brača: Ovamo pojavila se /peronospora. Još je bo- lest u zametku, ali uz neprestano kiševito vrije- me bojati se je grdnih šteta. Pametniji štraplju kad ih vrijeme ne priječi. — Pišu nam iz Hercegovine da je ubio grom seljaka Joza Raguža iz Elezovića preko radnje u Popovu Polju. Sinu mu, koji je bio malo dalje od njega s volovima nije se ništa dogodilo. — Rane nije bilo vidjet nikakve, samo mu je opaljeno nje- koliko dlaka kose. — Jučer krenuo je iz Zagreba sokolski vlak u Prag gdje će naši sokolaši sudjelovati. razaovr- snim zabavama i vježbama svih slavenskih s0- kolaša. — Da gospoda kotarski nadzornici u služ- benim novinama tiskaju izjave u pohvalu novih čitanaka, tome se nije čuditi ; ali da njeki hrvat- ski učitelji po Dalmaciji šalju prosvjede u prilog onakovih protuhrvatskih čitanaka, kakove su ram darovane ab alto, to, kako što je svakoga sinuti- lo, tako se je i nas neugodno dojmilo i želili bi da se takav slućaj više mo dogodi. — Riječki knjižar M. Balbi otvorio je u Go- spiću podružnicu svoje knjišare. —č Vrli zagrebački umjetnik i član nar. ka- zališta g. Petar Brani, dava po Dalmaciji dekla- matorne večeri, koje su svukud s usbitom slašane. Na večer što ju je u Dubrovniku priredio o&vrnu- ćemo se dojdući put. i — Englesko ratno brodovlje, koje je bilo na Rijeci zaputilo se je, kako kažu, put Zadra. — Čujemo da će se na Rijeci ustrojiti hr- vatski časopis i da se je već ustrojio odbor u tu svrhu. U Rijeci izlazi njekoliko talijanskih listića veliki objamom ali maleni u važnosti, jer se sa njih izvan Rijeke malo snade. Rijeka odavna 0- sjeća potrebu dobroga hrvatskoga lista. — O svrgnutu mitropolitu Dionisiju u Do- njoj Tusli, govori se da je bio u savezu sa rus- kim konsulom Bakuninom u Sarajevu, a opet da nije htio uvesti liturgične knjige za pravoslavno bogoslužje, koje je naredila bosanska vlada. Zato da i je bio svrgnut. Ovim umoljavamo sve naše cijenjene | isplatili, da nam pospiješe sa predbrojbom. Redovito is- plaćivanje koristi lista, a upravi i čitatelju prištegjuje roj s LAO tega 4 : Cijena : stari Ima urea 4i do: tii iq < Uprava «drvene Zrvitska*., era Pu %