+0 DUBROVNIKU '-4.: Jula: 1691. umove “oO moa ma sdlacnda did3ililoq emsm ojbvO * u3as|um q om ilemi sasjim goq smisxog ab svažsca sšiv | -ubu \aocijenal sale ja an stubii zisamO' ispi oi žak Prpa i gasi dj o) ite maboteeMt : ue a 128 ogra Auasro- U , Bosnu Horesgownu: ma cijela jema Uredništva. o god : sona m4: 29,48, flor. 4 i poštarski troškovi. ;, | i, Kani kateaiiriaa 6 gleglač ai iso UI Jemaični IK 4 I? | ila sto ) lagodni: id se bosac ovo ilaqgk si li "predlogu.. “koga Liechtensteina, obzativši se na općine da: prosvjeduju. Vidjeli, smo onda kod nas, šišanje i koj sila odaš obi: ie al“ H>MIBRA- 09. SRHEDI: “Di MN ;A& oni, što gu. se najviše mamili, bili:.su srpski | Došta: smo “puti: ražmićljali * ogitijt 17 danas. pristaše, Jeli, moguće promisliti što glupijega i Jažodi 91818783 SR pe i razliku ati, pda PRANJE iam juz |: igtadotno ,bezočnijega 2 Dok za se, hoće svi i svu- čka, išto "bilalas ssetlovstjic.» Tini bikilkia | ve<1|: 4<i-tJersku, škola, kad: je drugi išta, opiru se 1 To likog: narodnog pitanja 'Vhrtivoin Ytoišla" s'fijeti, je njihov liberalizam u komu se zrcali lijepi po- plemeniko upsda u bletorija: Misfinio ta šta tb jam, što imaju o pravu i pravici. Kad drugi zah- borbi :pa arijedi iviše'cajećufi m tisa, te mo tijevaju konfesionalnu obuku ne sa se, nego sa sva- uvjeredi da: jedan Gd' wdlučijučiki člotiiefidtd" a ei koga jednako, tad su natražnjaci, ultramontanci; znamenitoji rasni fedv: bsimis askiki ode ži jezuvite, dok njihova konfesionalna škola jest po-: je sevopet glifu. stv" politička sprdkea." Ovo stulat vjerske slođdde! Pak da poštena čovjeka vati sa: opće ptipdshavaja; d6k**Srbi' vgdiijelito| ni ni- . | pe oslovalj Je M dipateka šaranja ? ječu. Kal tii relašal $ nfiufe “vije Ii \nbjimanj do Vjerski eskluzivizam na kojem se temelji vjere, za njih biva: sve“ jedno ' katolik, e niti [rorpstvo, :mičrao je [po prirodi da urodi sa politi»: protestant, -vjeroik | bozvjetnik, “ jee dai i 'čko-vjerskim pojmom, iz koga se je izlegla poli- slobodnjaci.Tsko:a "riječinia #* a čina“ trio stoji |" tičko«srpska stranka, što kreće pravcem sasvim dragačije,: jer; ta: su Srbin irpravošlavni istovjetda protivnim pravca hrvatskomu. Uzalud mi imademo stvar, U saborima u Zagroba'i Zadri sti" "jadi sjedan jesik i marod jedan. Isključiva narav srpstva slani zastupnici: pripdaju Srpskoj " stranci, & i'| svegi teži sa tim da nagje prikladno tlo u koje- opće teško je haći prevoslaviog; kojijoj" nie pri. | mu se moše razvijati u svome više vjerskom neg pada;+Rijetko iznimke, u koliko! se! katolika" tiču, | političkom pravcu. Narav sama stvari hoće, da i- kako ssfpski \oliladinci u Dubrovniku umjetao deja :drgska: ište semljište gdje pravoslavje go- gojeni i pojedine osobe. po Dalmaciji n. pr. dr; o&poduje: ili» bag: gdje se. nametnuti može, jer, tu. Bakotić i dr. Pavlović, njekadašnji gorljivi Hrya«(+88mo;0srpsteo . malati potrebite uvjate :sa život. ti, ne mijeoj iptvax nego [potvrcjuja pravilo. Političko. “srpstvo i pravoslavje potrebiti su jedan ' Ideja srp ka šivd samo gdje se pravoslavni;| drugomu tako,,da jedan. bez drugoga se daju se živalj: nalazi; 4; gdje. gw:nema;: nodta —ni srpstvu:| "di Dojuniki, ta sačinjavaju, kako rekosmo jednu : te traga. low gašem: Dehedratku; taktodnjei stpstrd La-:|- datu. stvar, gdje se; vjera cod. politika no moše ra- _ melji.na ina_pravaslavju. Tu ima prilištn bebj:Her- "luči kako ni politika od vjere. ; cegovaca, koji su tekom vremesa' sridešj max Proslijedimo. Ivan Gjaja, sadsJovda; dalegu :| tanin, uspeo se je njekako u Srbiji do ministar: isko stolice, Udes -je htid da ise tu nagje kad je sina NEMAS SRŠAN o što je stoi: “aa io e i otatuigla činom, Kad sosvelika graja 1 oilija na '| Gjajucnakon izgona, što slu je srpetvo novinstvo g BR i Lpredijanilo? 'Đa je :dokac; jesuvitski pitomac itd. | me iilsm siNije sei pitalo? 'jećli on“is političkog vida i DEO: ko": o dobro: ili: (00308 ivelika mana: njegova bila je &tra' 61: što je kato 4k premda u'tom posla vjera nije tako, videć' fujevočna dobna? ati nps:4 uticati thogla, doćirate šovinisam dotle, da su ga i ugled: isgubila;' a“ qijekt“ Miji | uje poc o Nije: saa doii sja loi stu Kod 'filia ' po«: diža isvo veće glutni iodsti! iožidi rozo1ć ih i "obrušili st \sulijetnom optašbom, što je dao proli- tt nevinu &rpsku krv da jvidi da“ Ili je iste boje 'kaočtokačka1— 'Imaaio još i drugih primjera. Ne dalje nego ha 17 maja o. g. prigodom arnautskih' 'Unapadsja sastala se dječka skupština u Beogradu; I snosljivost vjerska toliko od" Srba? st bljena nije: nego limba. Zigodi we: da pravosla zaljubi, se!:w/katoličku! djevojku! Ati tili labgr | te sastavila:teselucij;:a kojoj se kaše: davne i- |' kakva miu drago; ako:se 088 ine odrače svoje"vje+ | ma zameliti ruski: car da i on svojom mogućom re i posprogje sia ipravoglavje,: tura: opće: '0: šenit- |: rukomrćava pravoslinije i srpstvo, od uasilja što bi: neba: govova.: Zskuštio uči inn& daje tako, s | Aroanti i Bugari isvršuju na srpskomu pučanstvu see nogo bijel muh6701li1/ 126182 | ja stevoj Srbiji i Macadoniji. Tako je bilo rečeno. : Negoviditna naprijad, te vigjimo 'kako je Kuko!će pok ruski car čuvati srpsko pravoslavje Čkoloto Ti slijedi: ist&/ igras Srbi! hoće ;sveje učip+ | od: pravoslavja bugarskog, to sa znadu one svi: | nu u vjerskom: obliku, gdje: ('sstileljstveba da/bh«: ješnč glava: | 9 dei njihove» vjera; Njihovi: pansšaaje u: ovow' 1 ljsko se 'uvigja di u tekla prilikam hrvat: | baš je bniiješno:oĐok: w svakoj: prigodi ističu ihra« tine Hrpstvo me mogu da sajedno opatoje će da | vo na kefenibnaltu obukaf,lnid Iatdlicite'tčaše; | sepslka ideja isključuje hrvatsku i protivno. Odatle. pe :prispaju im po! oneji stavojrajihovje /štol je "be raja“ ons neprestana borba što je svagdano i- EN E. i & tvoje je't slo A A Tako ftviri obično svrše po- | i 11m8 ogsijedu : jpodostt' MEN Mo di lideraljsctn; cildje tođnij 58: labavi VU čeoi = načela pratenu: iste tj; dd:wei 1tamO :goreti kokice kloditisnttinom predlog." oitu? da po stivo aš 6“ pršadevijan za čička“ | OO se raja, Liv or e prim dovolj BB “> - 51 iv if6 poso“ i sib m grrr Horsta Baroka; i ba, ifileim oHadboj mom = Za oglase, sahralg i ost plaća se 10 zovć, pa, reda, a oglasi koji se; riše puja piskajea MLNAŠ 1 aš spear, i razmišljaju je. u moguće da: ao nina. kalstr- fa sapriječi. |: Mi volimo da. jest, ali: god jednim avi < vjetom, biva da se:rasplamtana. mašta. njekih kru- gova sauzda, te uvažujuć današnje okolnosti, pusti providnost, koja drži u svemogućoj ruci udes na- roda bude «e starati za: ono što.će u blišem ili daljem vremenu nastati iz dogagjaja, Ma te sli- jediti beg.mas;i proti nama. ii > Trebalo bi: ukrotiti -čustvo, da razum glede, jer dok pravoslavje sa svoje strane istovjetuje se sa srpatvom, nije čudo, ako & druge strane hrvat- stvo prisiljego na ivona nateni ave. to više: vjer- sko obilježje. izo .. Nužno je.da mi svi: koji se besi si na ju- gu. monarkije pripoznamo., činjenice, što se ne da- ju vikom. izbrisati, Naši. pravoslavni na. temelju strogo: narodnog načela bez; vjerskih -mješanija nek zauzmu svoj stari položaj priznajuć na novo ono što su njekad svi skupa beg isnimka prisnavali naime da Dalmacija, ako hoće da_ sebe .pomože i spasi od tugjinskog: talijanskog i njemačkog upli- va, treba da ponovi sa užom Hrvatskom : svoju ataru svezu. . isi ; . Pokle sa poko \ Bosna i "Rlatoogovink sfeklično spojene a mousrkijom, trebale bi da gpiravoslavni, nazvani Srbi, sa svojim sljedbenicima :prisnaja ka- ko: mi, da ione moraju. nljeati.u: zajedaicu na temelju narodnog načela, što je-Italiju i Njema- čku ujedinio. Nek promisle,da čovjek mora pe sa- iti gonim što se postignuti može; a na da iz prkosa i ovo. prepusti, jer 84 moše ila ima sve što : žudi. I gori pomenute zemlje lnajir svojih: ut$leme- nika, to ne živu a njima političkoj ; sajeđnici ; ko što i mećna-Franceska: ima ih u Belgiji i>Švaj- carskoj, da ne govorimo 0 pokrajinama : dcijeglje- nim god. 1870 nakon. velikih. nečavenih : nesreća. Usaladna prepirenja čija;je Bosaa ;i Hercegovina neka prestanu. S etnografičkogi i bistoričkog gledišta mi držimo da su ipak bliže nama nego ikomu dru- gomu. Ali pustimo i to na. stranu, Kad su danas prikladnije prilike, da se ove zemlje druže: a Tro- jednicom, ne pojmime kako a tom Srbi uvigjaju tako atrahovitu nepravdu da evagdano jadikuju pred svijetom i bogom načinom takim, što nebi bio opravdan si onda kad bi im te semlje tu sko- ro silom otele bila izaaiilonani Žetnstndia; bjela . od Franceske. Da su negdašnje Voss: pokrajine. ua samim pravoslavnim, stvar za strogo srpskog / dr- šavnog gledišta, bila bi njekako razemljiva, : Ali ondje veći dio muhamedanci su i katolici, koje mi- o vike bogami ola sbno «sbatkua oq si p sa bod i si 0369 aivoyosuski i aakoti ab uža slid , ty biti