Br. 23. List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik : na cijelu go- | dinu for. 4, na po godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijela. godina Bee. 4: 50, na p6 godine flor. 2: 25; sa inosemstvo for. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- sto M TROJNI SAVEZ. Eto je opet potvrgjen za šest godina, po- tvrgjen službeno, potpisan od vladar&. Sve novine baviše se ovim važnim činom, što je danas u Eu- ropi na dnevnom redu, pa eto i nas da u kratko obavijestimo naše čitaoce. Do brzo svršivao je stari ugovor i mnogi se nadali da se više neće ni ponoviti. Ova nada rasla je najviše u ltaliji. Trojni savez, zvan drak- čije ,ligom mira“ pretvorio je Europu u veliku kasarnu po onoj: si vis pacem para bellum. Na- rodi se istrošili plaćajući, osobito Talijani. Ona mlada kraljevina, tek učinjena, morala je da stoji na visini stare otganisovane Pruske i sve Njema- čke, obogaćene zadnjim fraaceskim ratom, a da joj to bez štete i duga nije pošlo sa rakom sva- komu je pozoato. Narod je ostao na sred puta, siromah i potreban, jer je opterećen porezima, ko- je ne može plaćati. Radikalua stranka vidjela je to dobro i nastojala na svaki način, da ltaliju o- trgne od trojnoga saveza, pa što joj sada nije po- šlo za rukom izvesti, ona se nada da će moći dru- gom prigodom. Ipak velika važnost daje sa činu, što *je uspjela zapriječiti da parlanrenat glasuje za taj savez. Govori se da je trojni savez Italiju izbavio od osamljenja, od koga da še nije ništa mogla nada- ti. Na ovom stanovištu vojuju oni, koji su za ga- vez. Franceska štampa piše pak da je trojni sa- vez politika vladara. Talijanski kralj vidi kako je raširen republikanizam u Italiji, pa se boji save- xa sa jednom republikanskom vlasti, kakva je Franceska. Austrijski Nijemci boje se panslavizma pa su mu i oni prijatni, a Njemačka straši se franceske osvete. Ovoj trojici udruženim zajedno PODLISTAK Sv. Čirilu i Metodu Po pjesmi Vaclava Štulca spjevao August Harambašić. x braćo iz Soluna, to vas rajska resi kruna, le naš sa Metodom, Mol'te za nas pred Gospodom : $ Gospodine, čuj nas! Vas Providnost posla sveta 'Prije kojih tisuć ljeta, Da nam starce, djecu mnogu Naučite pjevat Bogu : 1 na jugu i sjeveru Dadoste nam bošju vjeru, Malti 8 pa Spasi rje | ore bi nas! svetog Slomili moć vra U DUBROVNIKU 11. Jula 1891. RVENA HRVAT Pretplata i oglasi plaćaju se uprari Crvene Hevatske“ u Dubrovniku, a dopisi ša- lju se Uredništva. po pogodbi. osmjehiva se Eagleska, jer stojeć na strani Italije ona radi proti franceskoj prijevlasti u Sredoze- maom moru, što bi za nju bio žestoki udarac, jer je Suez otvoren i njezine Indije spojene su sa zapadom bližim putem nego oko Afrike. Ovaj put ne smije se dati Franceskoj u šake. Sve ovo go- vori za trojni savez, pa još i vatikansko pitanje kojim plaše Italiju kako strašilom. Dosta je ta- lijanskoj vladi zaprijetiti s njim, pa da pristane na sve. Mi Slaveni nemamo se radovati obnovi troj- noga saveza, jer ostaje uglavljen i potvrgjen čita- vi sustav, koji je naperen proti Slavenstvu i slobodnom razvoju slavenskoga duha. Sav da- našnji sustav u monarkiji ne nosi nam _ ružica, a obnovom trojnoga saveza ob ostaje isti, U tom sa- vezu imamo njemačku hegemoniju u domu i van doma. U monarkiji dualizam ; Austrija sa prije- vlašću Nijemaca i Ugarsku sa onom Magjara. Sla- veni Austrije izloženi su istoj patnji kojoj i oni Ugarske, zato su oni proti svakomu izvoru tih patnja. Žalosnu iznimku kao svukud tako i u 0- vomu pitanju čine Poljaci. Njima Slavenstvo ne- vrijedi ,ni lule duhana,“ oni pristaju uz dan ašoje stanje stvari ne obziruć se na budućaost. I pruski Poljaci kao da zaboravljaju sva nasilja, te ih u opće možemo zvati pionirima ili svakako dobrim o- rugjem njemačke misli na istok. Trojni savez podržava u Austriji dva ireden- tizma : pruskoga izmegju Nijemaca i talijanskoga. Tako zvani njemački narodnjaci koji žele ujedioje - nje nijemstva i zovu pruskoga kralja ,svojim ca- rem“ mogu se veseliti, jer je Austrja prijateljica i saveznica vlasti pod koju bi htjeli, pa će ih pu- stiti na miru. Oni pak, koji rade sa ravnoprav- nost svih naroda u ovoj monarkiji i samo tako vi- === === ===—m—m=—m—=—== Vi ste sav svoj život bili Slavskom rodu posvetili : Štitite nas još i danas, Molite se Bogu za nas: Gospodine, čuj nas! Mol'te za nas Gospodina, Da za ljubav svoga sina I hrvatskom dade rodu Vjeru, ljubav i slobodu : Gospodine, čuj nas! Mol'te za nas Isukrsta, Da nam vjera bud čvrsta, Da nam ljubav bude čista, Da se kao sv'jesda blista : Gospodine, čuj nas! Mol'te za nas Duha svetog, Da nas čuva od sla kletog, nes bodri i prosv'jeti živit i mr'jeti: Gospodine, " nas! Rai RT eo ali Da se us viša: u ši Za nas mole dobrom Bogu: = Gospodine, čaj nas sveti : i koštani /a pe PAPEN Godina 1. Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se. više pata tiskaju Rakopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni oredništeo ni uprava, ini de za nju osjegaran opstanak i sretniju budućnost, neće postići ništa, jer se to ne mili Nijemcima. I Magjari su za trojni savez | Viteški narod ćuti u sebi veliko zvanje kulturnog evangjeliste na istoku, na Balkanu, pa mu godi onaj položaj koji mu ta zadaću obećaje, a ne vidi jadan. da je samo srestvo velikoga njemačkoga Dranga, ko- mu ore i brana da on može na uragjenu sijati i žnjeti. — Nama Hrvatima ne trebaje muogo di- plomatičke oštrđumnosti da odobrimo ili osudimo trojni savez i njegovu obnovu. Dosta nam je zna- ti kako Magjari o njema misle, a sve ono što oni zagovaraju, cilja na našu propast! Muhamedanski list. Na prvi pogled pojav čini se posve naravan, ali kad malo bolje pogledamo u samu stvar neo- bičan je i važan. Bosna i Hercegovina napučena je jednim narodom različne vjere a na žalost :iz- megju braće razmahsla se je žestoka borba, kako nam je to lijepo u prošlom broju spomenuo naš dopisnik. Prije zaposjednuća Bosne, muhamedanski živalj gospodovao je u svoj zemlji, u njegovim ra- kama bilo je sve. Drugi stanovnici nijesu rado gle- dali tu supremaciju, bilo je borbe, bilo je krvi. Iza zaposjednuća, tomu življu nije se ništa oduse- lo, nego samo učinilo se po mogućnosti i ostale ravnopravne njemu. Da mu je teško bilo slušati, kad je bio naučan zapovijedati, to se brzo shvaća jer je to svakomu ; ali još teže njemu obzirom na njegovu religiju, koja mu to na njeki način no do+ * pušta. Iz povijesti n. pr. znamo da je turska : €a- revina njekad zausimala veći dio današnje Ugar- ske, pa kad su im granice sušili, isčezaulo je i mu- Da se svama sastanemo, Kada jednom preminemo: Gospodine, čuj nas ! *) *) Preštampano is ,Hrvatske.“ Pjesma pjevana je od društva ,Kola“ na 5 o. mj. sa proslavu or. Čirila | Mosida. S Bogom! f Na rastanku je — ah, zadnji već iskuća čas, Od tebe d'jelit se imam, u tugji- ići mi dom; Srce bolno mi puca, a plačne oči mi liju, / Čarobna ljepoto moja, ab, srcu pristasi mom ! Ah, dušo, pristani k meni, središte misli Sl - zrmčaaanantunansiiitudianaa ==