Br. 23.

 

 

List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik : na cijelu go- |

dinu for. 4, na po godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijela.
godina Bee. 4: 50, na p6 godine flor. 2: 25; sa inosemstvo for. 4 i poštarski troškovi.

Pojedini broj stoji 10 novč.

Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša-

sto M

  

 

TROJNI SAVEZ.

Eto je opet potvrgjen za šest godina, po-
tvrgjen službeno, potpisan od vladar&. Sve novine
baviše se ovim važnim činom, što je danas u Eu-
ropi na dnevnom redu, pa eto i nas da u kratko
obavijestimo naše čitaoce.

Do brzo svršivao je stari ugovor i mnogi
se nadali da se više neće ni ponoviti. Ova nada
rasla je najviše u ltaliji. Trojni savez, zvan drak-
čije ,ligom mira“ pretvorio je Europu u veliku
kasarnu po onoj: si vis pacem para bellum. Na-
rodi se istrošili plaćajući, osobito Talijani. Ona
mlada kraljevina, tek učinjena, morala je da stoji
na visini stare otganisovane Pruske i sve Njema-
čke, obogaćene zadnjim fraaceskim ratom, a da
joj to bez štete i duga nije pošlo sa rakom sva-
komu je pozoato. Narod je ostao na sred puta,
siromah i potreban, jer je opterećen porezima, ko-
je ne može plaćati. Radikalua stranka vidjela je
to dobro i nastojala na svaki način, da ltaliju o-
trgne od trojnoga saveza, pa što joj sada nije po-
šlo za rukom izvesti, ona se nada da će moći dru-
gom prigodom. Ipak velika važnost daje sa činu,
što *je uspjela zapriječiti da parlanrenat glasuje
za taj savez.

Govori se da je trojni savez Italiju izbavio
od osamljenja, od koga da še nije ništa mogla nada-
ti. Na ovom stanovištu vojuju oni, koji su za ga-
vez. Franceska štampa piše pak da je trojni sa-
vez politika vladara. Talijanski kralj vidi kako je
raširen republikanizam u Italiji, pa se boji save-
xa sa jednom republikanskom vlasti, kakva je
Franceska. Austrijski Nijemci boje se panslavizma
pa su mu i oni prijatni, a Njemačka straši se
franceske osvete. Ovoj trojici udruženim zajedno

PODLISTAK

Sv. Čirilu i Metodu

Po pjesmi Vaclava Štulca
spjevao August Harambašić.

x braćo iz Soluna,
to

 

vas rajska resi kruna,

le naš sa Metodom,
Mol'te za nas pred Gospodom : $
Gospodine, čuj nas!

Vas Providnost posla sveta
'Prije kojih tisuć ljeta,

Da nam starce, djecu mnogu
Naučite pjevat Bogu :

1 na jugu i sjeveru

Dadoste nam bošju vjeru,

Malti 8 pa Spasi rje

| ore bi nas!
svetog

 Slomili moć vra

U DUBROVNIKU 11. Jula 1891.

RVENA HRVAT

Pretplata i oglasi plaćaju se uprari Crvene Hevatske“ u Dubrovniku, a dopisi ša-

lju se Uredništva.
po pogodbi.

osmjehiva se Eagleska, jer stojeć na strani Italije
ona radi proti franceskoj prijevlasti u  Sredoze-
maom moru, što bi za nju bio žestoki udarac, jer
je Suez otvoren i njezine Indije spojene su sa
zapadom bližim putem nego oko Afrike. Ovaj put
ne smije se dati Franceskoj u šake. Sve ovo go-
vori za trojni savez, pa još i vatikansko pitanje
kojim plaše Italiju kako strašilom. Dosta je ta-
lijanskoj vladi zaprijetiti s njim, pa da pristane
na sve.

Mi Slaveni nemamo se radovati obnovi troj-
noga saveza, jer ostaje uglavljen i potvrgjen čita-
vi sustav, koji je naperen proti Slavenstvu i
slobodnom razvoju slavenskoga duha. Sav  da-
našnji sustav u monarkiji ne nosi nam _ ružica, a
obnovom trojnoga saveza ob ostaje isti, U tom sa-
vezu imamo njemačku hegemoniju u domu i van
doma. U monarkiji dualizam ; Austrija sa prije-
vlašću Nijemaca i Ugarsku sa onom Magjara. Sla-
veni Austrije izloženi su istoj patnji kojoj i oni
Ugarske, zato su oni proti svakomu izvoru tih
patnja. Žalosnu iznimku kao svukud tako i u 0-
vomu pitanju čine Poljaci. Njima Slavenstvo ne-
vrijedi ,ni lule duhana,“ oni pristaju uz dan ašoje
stanje stvari ne obziruć se na budućaost. I pruski
Poljaci kao da zaboravljaju sva nasilja, te ih u
opće možemo zvati pionirima ili svakako dobrim o-
rugjem njemačke misli na istok.

Trojni savez podržava u Austriji dva ireden-
tizma : pruskoga izmegju Nijemaca i talijanskoga.
Tako zvani njemački narodnjaci koji žele ujedioje -
nje nijemstva i zovu pruskoga kralja ,svojim ca-
rem“ mogu se veseliti, jer je Austrja prijateljica i
saveznica vlasti pod koju bi htjeli, pa će ih pu-
stiti na miru. Oni pak, koji rade sa ravnoprav-
nost svih naroda u ovoj monarkiji i samo tako vi-

=== === ===—m—m=—m—=—==

Vi ste sav svoj život bili
Slavskom rodu posvetili :
Štitite nas još i danas,
Molite se Bogu za nas:
Gospodine, čuj nas!

Mol'te za nas Gospodina,
Da za ljubav svoga sina
I hrvatskom dade rodu
Vjeru, ljubav i slobodu :

Gospodine, čuj nas!

Mol'te za nas Isukrsta,
Da nam vjera bud čvrsta,
Da nam ljubav bude čista,
Da se kao sv'jesda blista :
Gospodine, čuj nas!

Mol'te za nas Duha svetog,
Da nas čuva od sla kletog,
nes bodri i prosv'jeti
živit i mr'jeti:
Gospodine, " nas!

 

Rai RT eo ali
Da se us viša: u ši
Za nas mole dobrom Bogu:
= Gospodine, čaj nas
sveti : i
koštani /a pe PAPEN

Godina 1.

 

 

Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se. više pata tiskaju
Rakopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni oredništeo ni uprava,

ini

de za nju osjegaran opstanak i sretniju budućnost,
neće postići ništa, jer se to ne mili Nijemcima.

I Magjari su za trojni savez | Viteški narod
ćuti u sebi veliko zvanje kulturnog evangjeliste
na istoku, na Balkanu, pa mu godi onaj položaj
koji mu ta zadaću obećaje, a ne vidi jadan. da je
samo srestvo velikoga njemačkoga Dranga, ko-
mu ore i brana da on može na uragjenu sijati i
žnjeti. — Nama Hrvatima ne trebaje muogo di-
plomatičke oštrđumnosti da odobrimo ili osudimo
trojni savez i njegovu obnovu. Dosta nam je zna-
ti kako Magjari o njema misle, a sve ono što oni

zagovaraju, cilja na našu propast!

Muhamedanski list.

Na prvi pogled pojav čini se posve naravan,
ali kad malo bolje pogledamo u samu stvar  neo-
bičan je i važan. Bosna i Hercegovina napučena
je jednim narodom različne vjere a na žalost :iz-
megju braće razmahsla se je žestoka borba, kako
nam je to lijepo u prošlom broju spomenuo naš
dopisnik. Prije zaposjednuća Bosne, muhamedanski
živalj gospodovao je u svoj zemlji, u njegovim ra-
kama bilo je sve. Drugi stanovnici nijesu rado gle-
dali tu supremaciju, bilo je borbe, bilo je krvi.
Iza zaposjednuća, tomu življu nije se ništa oduse-
lo, nego samo učinilo se po mogućnosti i ostale
ravnopravne njemu. Da mu je teško bilo slušati,
kad je bio naučan zapovijedati, to se brzo shvaća
jer je to svakomu ; ali još teže njemu obzirom na

njegovu religiju, koja mu to na njeki način no do+ *

pušta. Iz povijesti n. pr. znamo da je turska : €a-
revina njekad zausimala veći dio današnje Ugar-
ske, pa kad su im granice sušili, isčezaulo je i mu-

Da se svama sastanemo,
Kada jednom preminemo:

Gospodine, čuj nas ! *)

*) Preštampano is ,Hrvatske.“ Pjesma pjevana je od
društva ,Kola“ na 5 o. mj. sa proslavu or. Čirila | Mosida.

 

 

S Bogom! f

Na rastanku je — ah, zadnji već iskuća čas,
Od tebe d'jelit se imam, u tugji- ići mi dom;
Srce bolno mi puca, a plačne oči mi liju, /
Čarobna ljepoto moja, ab, srcu pristasi mom !

Ah, dušo, pristani k meni, središte misli Sl

 

- zrmčaaanantunansiiitudianaa ==