NISI RNS hamedsnstto onih zemalja. Tomu se je bilo na- dati i u našoj Bosni i Hercegovini. I doista iza o- kupacije, age i begovi koji su na svoju ruku pro- tivili se austrijskoj vojsci, kad je ova konačno u- ljegla u zemlju, kao smaćeni i ogorčeni počeše se- liti —a gdje? tamo negdje u Aziju u tugji narod daleko od svoje mile domovine, u kojoj su ugle- dali božije svijetlo | Prodavahu svoje kule i gra- dove, svoja polja i livade, a po što? pošto je ku- pać btio. Komu prodavahu? Ko se je prvi namje- rio Nijemcu, Magjaru, vragu | = Kada mi na ovo dobro promislimo, ne mo- žemo nego se radovati novomu mahamedanskomu listu u našoj Bosni i Hercegovini, jer je to najo- čitiji dokaz da se je većina njihovih umnih i raz. boritih ljudi predomislila i ustala protiv toga pr- kosnog inada i bježanja u tugje krajeve. Taj novi list zastupaće isključivo muhamedanske interese ! Ništa naravnijega od toga, ali ko pozna naše mu- hamedance mora se ipak začuditi, a i obeseliti kad gu eto svi s& nama naumili usporedo ići i braniti svoj opstanak ne seljenjem i bježanjem, već mo- dernim oružjem prava i umnom silom odriješito stati na put navsljujućem tugjinstvu koji poput gladne zvijeri srće u Bosna ponosnu i truje nam krv. Već zato veselimo se ovomu pokretu i poz- dravljamo mladoga ,Bošnjaka,“ koji će biti gla- snik, branitelj, vogja i učitelj naše braće muha- medanaca po Bosni i Hercegovini. Primismo nje- gov prvi broj. Program mu je jezgrovit i trijezan. Odmah u početku odbija savjete neprijatelja na- šega naroda, dapače fino se roga onim, koji vele gda moraju seliti u azijske pustare“ te ih pita: komu ćete da ostavimo našu otadžbinu punu zlata i dra- goga kamenja ? Crtajuć u početku što je bilo uzrokom da nijesu do sada napredovali poput drugih naroda Bošnjak“ dokazuje ,da nam se treba prenuti iz drijemanja, te početi ozbiljnije i ustrajnije raditi za unapregjenje svoje, jar ako se sami, kaže, za to ne pobrinemo, a ko će drugi ?* Rad ,Bošnjaka“ dijeliće se u četiri glavna djela i to: nastojaće I. da u narodu utvrgjuje vje- ru. II. da brani i zastupa prava i interese narod- ne. III. da poradi svim mogućim sredstvima kako bi muhamedanci na prosvjetcom polju vazda ko- racali unaprijed i IV. da unapregjuje blagostanje naroda i usavršuje sve ono čime će narod moći lakše pribaviti svoje životne potrebe, ,jer je na- rod bez blagostanja kao tijelo bez duše“ kako što sam posve zgodno kaže: ,Pogledojmo, veli izme- gju ostaloga razlažuć ovu zadnju tačku, danas na sebe i oko sebe, pa ćemo odmah vidjeti : sve, što je na nama i oko nas, sve smo donijeli s vana, haman nije ništa izragjeno u našoj sredini, a za to smo dali saragjen novac. Pa kuda su otišle te na- še pare ? Razumije se, u druge krajeve. Ta danas ne možemo upotrijebiti ni naših majstora ni zida- ra za bolje radnje i oni moraju propasti. A ko je tomu kriv? Sami mi, jer se ne bvatamo da nau- čimo ono što je bolje, što nam danas treba.“ Ko- liko žalovne istine u ovo malo riječi, koje se od- nose ne samo na muhamedance nego na vas hr- vatski narod! Bošnjak“ piše pametno i lijepo. On je na- mjenjen u koliko smo se mogli osvjedočiti jedino pristašama korana želeći, da im u svakom pogle- du što moguće više pomogne. Mi se nadamo da će to ,Bošnjak* i postići dok ima oko sebe od- ličnih muževa, koje će slijediti u pothvatu svi oji- hovi jednovjerci. Vidi se po svemu da im je sada li. da se priuče i navikou novomu (stanju u komu su se našli i sačuvaju svoju muhamedansku iodividualnost. Ali to nije dosta. Narodno pitanje mora i njih zanimati, jer samo boreći se ga nj mogu pouzdanim okom gledati u budućnost. Ako se obasru samo oko sebe, naći će ih koji govore istim jesikom kao ;i ovi, pripadaju istoj narodnosti kao i oni, a samo s njima u ljubavi i slogi moći će u- spješo suzbijati tugjinstvo inače jedni bez drugih teško da se održe. Narodnost kojoj svi pripadaju nije bosanka, jer te u opće nema! Narodnowt je pt & kamo cilja borba za hrvatstvo zoadu o. gospoda, koja utemeljiše ,Bošnjaka.“ Hrva- te ne trga no dijeli po vjerii prijesudam; ono hoće da okupi u jednu skupinu sve one koji hr- vatski ćute, jer drži da samo tako moći će podig- M s.. DEIN URS NSRS AA DI UI DESI RIU SRS A nuti stranoj bujici čvrst | trajan nasip. Pozdravljajuć dakle novoga druga mi mu že- limo dug i sretan život nadajući se da ćeuzeti ovo par riječi kao iskrene i rodoljubne savjete, te se držati jedinstva i sloge sa svojom inovjernom bra- ćom, bez kojeg jedinstva obojici zlo i naopako! Izbori trgovačke komore. N. 1. o. mj. počeše dijeliti izborne cedulje koje imadu. biti predate do 14, jer kako je po- | znato, malo ko ili niko ne glasuje osobno, za što je odregjen dan 20 mj. Taj rok posve je kratak, ali ni po jada kad bi sve ostalo išlo pravilno. — U programu stoji da je imenik isberivih izložen u uredu komore. Ali ko je išao da ga vidi i do potrebe da ga prepiše, našao se uprav na čudu. Komora bila je zatvorena, te je trebalo da njeki birači jave pismeno nered gosp. presjedniku po- vjerenstva za izbore. Ima nješto i gorega. Dok se je komora na- lazila zatvorena, imenice bile su kod gosp. Roka, koji radi u blagajni za bolesne radnike, što se na- lazi u istoj kući. A taj gospodin kazao je da ne smije dopustiti da niko iz njih što prepiše, jer da mu toga gospar Abele nije rekao. Gosp. dr. Abele pl. Serragli pak kako svak zna jest tajnik Komore, komu mnogi različiti posli ne dopuštaju da se nagje u uredu kad treba. Odvjetnik, učitelj na nautičkoj školi, talijanski podkonsul, ovaj iz- vanredno opterećeni čovjek razumije se lako da ne može da bude svuda. Zato kad su negdje la- ni na predlog čl. g. N. Boškovića, komu g. Abele obavlja i odvjetničke posle, povisili mu plata od 420 na fior. 600, da nagrade njegovo poznato žr- tvovanje za napredak komore, u isto doba odre- diše da mu se da u pomoć pisar sa priličnom platom, te tako komora ne bude zatvorena. Sada je pisar njeki pom. kapetan g. Golubović, koji kod komore ima toliko posla i toliko stoji u uredu da je tu skoro njekoliko dana putovao po moru zapovijedajući koter gosp.grofa Kaboge ! I to bi se moglo oprostiti kad bi, dok ih čine tako repatih imali barem malo srama i če- dnosti, ali ne. Dok su štampali imenike s kojima se služi po svojoj volji klika, što sada u komori gospoduje, kako nam svjedoči slučaj gosp. Roka, najelementarnija je pristojnost zahtijevala, danas kad je praksa da se i imenici za političke izbore prepisuju, da se poda bar jedan primjersk istih protivnoj stranci, što ga je pismeno zatražila. Mje- sto toga, tajnik, kad ga je gosp. Roko obavijestio da su iskali liste, po prilici kazao mu je ovako : što smeta ako je komora zatvorena; ima jedan primjerak na Općini, pak neka idu onamo. Slične stvari moga se zgagjati samo u Du- brovniku. Tu, bio ti ko bio, ako imaš bezočnosti 'i nadute smjelosti možeš se nametnut svakomu i svuda. Imamo ljudi, što su došli kako prosta sla- žinčad sa sela, ljudi bez ikakva znanja i izobra- ženosti, čiji život priliči dugomu lancu nemoral- nosti svake vrate; ljudi bez ikakva značaja, što su svega i svašta u svom životu počinili, pak su danas veliki u Dubrovniku. To je najgora dubro- vačka sramota. Opažamo još da je izborni program napisan talijanski. Nije čudo, jer naš jezik ujio bi u srce velika talijanska čustva tajnikova. Ipak očito je da to ne samo vrijegja pravo velike većine birača, koji talijanski ne razumiju, nego ih meće u neugo- dan položaj silujuć ih da lotaju od nemila do ne- draga iskajući tumače, koji se u manjim mjestima mučno i nalaze, Taj će biti jedan raslog na koji, do potrebe, nasloniće se tražba na Upravno Su- dište za ukinuće ovih izbora. Drugi poglaviti ra- slog, kojim će se ista poduprijeti jest da na sa- moj Korčuli izostavljene su 64 tvrtke s toga, što ne plaćaju puna tri fior., dok po $ 7. Zak. 29 juna 1868 ne treba da se plaća više ed onoga što daje isborno pravo na sabor. Korčulanski birači zato, premda protiv odluk& izbornog povje- renstva nema utoka, tužili su se na Vis. Namje- sništvo u svrhu da stvar bude istomu poznata, ako se bude tražiti ukinuće izbora, Mi ne znamo što je sklonulo izborno povje- renstvo da proti dosadanjoj praksi, koja je vlada- Ja odkada komora opstoji i proti jasnomu pro- pisu gori navedenog $ 7. ispostavi sve one tvrtke = zrnima om monslnondnaeste što plaćaju manje od 8 fior. što je slijedilo ne sa- mo na Korčuli nego svuda. Ali znamo da se je tim relativno uzmnožio broj birača u Dubrovniku, a umanjio u ostaloj okolici. Tako stvar stoji; a buon intenditore poche parole. Nego mi imamo posla s čeljadi što nikad ne rumenu, kako nam svjedoči fakat da nakon našeg članka pod istim današnjim naslovom, što smo ti- skali u br. 14. od 9. maja gdje smo naveli istina radi kojih bi se mnogi sramio, oni bestidno slije- de isto svojim starim putem. Ali doskočicama ne ide se za dugo naprijed, a pokle se bezobsirno sablazni traže, neka budu uvjereni da će ih i biti. Radili drugi što mu drago, mi ćemo vjera i bog! dokazati da ustrpljivost osla ne dolikuje ljudima, te iznijet na javnost još i mnogo toga, što je tekom prošlih godina slijedilo kod naše komore, koja mislimo da sačinja unicwm u svoj Austro Ugar- skoj monarkiji. Naši Dopisi. Korčula 3 Jula, U nas u Korčuli popustljivost dovela nas do prijekorne dobrote, dobrota do indiferentizma, in- diferentizam do propasti, do zanijekanja svoga u- vjerenja, do prezira onoga što na svijetu iza Bo- ga najdraže, biva do gnječenja svoga hrvatsko- ga jezika. Ako je živa i neopovrgljiva istina da čovječje čelo nije drugo ako ne rastvorena knjiga ljudsko- ga srca, to mora da naravnom posljedicom teće ta- kogjer i u ljudskim činima ad extra, koji su opet tijesno odrazajima duše i pameti skopčani, tako da u protivnome smislu to prevraćanje ne bi se smjelo drugčije okratiti ako ne himba ili licumjer- stvo, ili jednom riječju glupost pameti i duha. Pitamo sada izvanjska fakta jasna svačijemu oku jesu li ili nijesu to pravi |izrazaji pameti i srca našijeh narodnjaka? ovdje neima izbjega — ako jesu onda oni ipso facto prestaju biti narodni ljudi, svlače sa sebe hrvatsku ideju, postaju dal- matinski polutanci; Ako nijesu onda čemu praviti maskerade baš sada o Julu, kad su krinke dosadne ? Al koja su to izvanjska facta što tako naše Korčulane ruglu izmeču ? To su proizvodi ne dru- goga ako ne ili indiferentizma, ili mržnje ili glu- posti. — To su šarenjačke table što su uslijed naredbe po dućanima izvišene, Bolje da ih sunce ne vidilo? — mal ne svugdje kud Korčulom kre- neš ne vidiš drugo ako ne talijanske natpise, ili ta- lijansko-hrvatske — ili najpotlije što je karakte- ristično njemačko, hrvatsko, talijanski, triplice aleanza — pa da nećeš smijati se? Vidit jadan lijepi hrvatski jezik spućen, propet megju dva ta- gjinca što mu neprestano o glavi rade. — To su plodovi naprednjaštva, to su nam plodovi iskreno- sti i uvjerenja — na dva stoca sjediti, sprogonite- ljima se grliti. Pa da nijesmo pobenavili? — gre- hota ako su u Šibeniku pune sobe ! Groza te hvata kad promisliš da najbolji fa- ktori u ovome gradu izvisiše svoje šarenjačke mi- sli pa se još koče puštajući da nam se tugjinci rugaju — ala ti tvrda uvjerenja ala ti hrvatske i- deje. Ali u čemu vidimo najšarkije rodoljublje a- ko ne u poticanju djelom i voljom? Veliku i pre- veliku korist bismo učinili kad bi svi čim prije te table poskidali i tako uklonili sve one sablasni što bi se otale mogle pravim i svetim gnjevom poroditi, jer tako očito tugjiti sebe i svoj narod, tako očito gnječiti svoja sveta prava, to su djela koja mraka svijetu su odurna, koja zadirući u naj- više svetinje, potiču čovjeka da ih se trti. Bto radi uz to naša općina, — ne snamo — ali svakako u svojim paragrafima cijenimo da će imati i zato kakve zakone. Us to table miruju & i kad paragrafa nebi bilo zar ne bi smjela ona svo- jom moći oprati tu tešku ljagu, što no su joj ma vedro čelo nanijeli ? ,I comuni sono i primi fatto. ri dell' incivilimento, sono il genio tutelare del- !' Europa“, reče učeni Romagnosi ali ako su ta- kove da nijesu kadre svojom moći upregnuti nje- ke krive nazore, ako nijesu kadre činiti da se nji- hova ideja o narodnosti sveto poštuju, ri