Mostar, 9 jula. Evo me opet da čitatelji ,Crvene Hrvatske“ bar saznaju što je sa mladeži, i je li već odlučilu polaziti društvo. Na 4. ov. mj. gosp. presjednik društva po- zva mladež, da ne odustaje od društva, te jim sa kratkim ali jezgrovitim govorom obrazloži, kako bi velika šteta bila za narodnu stvar, što mladež bješi od društva, te tim da bi se moralo društvo razpastit. Mladež zamoli, a gosp. presjednik obe- ća da će za grb sve moguće učinit, da se opet po- vrati kako se i pristoji hrvatskom društvu. Go- tovo svi prisutni mladići obećaše da će opet u školu, osim mekoliko ih što regbi da ne vjeruju dok ne vide, ali moja mladeži, kad se radi za na- rodnu stvar, treba da se žrtvujemo, pak će sve bit ako Bog da dobro a složni bolje ćemo napre- dovati u svakom pogledu. — U to prihvatiše za instrumente te odsviraše njekoliko komada a naj- prvo ,Živila Hrvatska.“ Videć ja da mladež opet započe polazit dru- štvo, moje se srce razveseli, ali na žalost, kad čuh da se nijesu sve mladenačke sile skupile, niti su se do danas još iskupile, odlučih, da nadležnoj gospodi ovo preporučim, da se požure te da sve mladenačke sile skupe u društvo, a da mne gle- daju na lične mržnje rad interesa narodnog. A vi koji se još nijeste požurili, da vršite svoju du- žnost, ne oklievajte više. Sad primite hrvatski po- zdrav od vašeg Malog Škorce. Pogled po svijetu. — Zastupnička kuća u Beču razpravlja i na- dalje o proračunu. Progjoše preko proračuna za ministarstvo bogoštovja, i nastave kod kojeg ih se čulo teških sa strane Slavena u pogledu obuke. Od odsjeka za financije došlo se na predloge o Lloydu kod kojih govorio je Borčić, slikajuć tužno stanje Lloydovih namjenika. Chlumecki ga pozvao bio na red. Zast. Wrabetz uvrijedio je antisemitu Sehnei- dera predbacujuć mu da je krivotvorio papire. Ku- ća mu je radi toga podijelila ukor-na tužbu isto- ga Schneidera, što je žestoko uzrujalo liberalce. Drži se da će se sabor još ovoga mjeaeca zatvoriti. Poznati govor Vašatyjev proti trojnomu sa- veza nije razdijelio Mladočehe. Oni izjaviše da je njihov klub solidaran. Nasuprot kod Poljaka opa- ža se njeko nesuglasje. Tomu su krivi Popovski i Pininski ; prvi se svojim govorom bio odviše bacio u krilo Nijemaca, a drugi u školskom pita- pju približio se konservativnim strankama. — Na uspomenu bitke kod Kraljičina grad- ca držale su se na 3 o, mj. po Austriji službe bo- žije i druge svečanosti. U Njemačkoj nijesu učini- li nikakve proslave iz obzira napram Austriji. — Parnell oženio se sa gospogjom 0' Shea; ipak ga katolička stranka u Irskoj predvogjena biskupima neće da prizna za vogju, — Obnova trojnoga saveza zbližila je Rusi- ju i Francesku, tim više što mu jei Engleska pri- jatna. — U Mlecima porinuli su novu oklopnjaču »Siciliju“ a pri svečanosti prisustvovalo i englesko brodovlje. I u tomu vide jedan znak više da i En- gleska pridružuje se trojnomu savezu. — Njemački car Vilim nalazi se u Engleskoj gdje je dočekan velikim slavljem. Govore da nje- govo putovanje ima političku svrha. — Umro je Kaločki nadbiskup, kardinal Haynald u 76 god. živote, — Kralj Aleksandar srpski otići će sa ovo- godišnjih školskih praznika u Rusiju praćen od Ristića i Persiani i to preko Odese, gdje će po- sjetiti svoju majku. Na 2 avgusta doći će u Petro- grad, gdje mu se sprema sjajan doček. — Žestoko rasprave vode se u Ugarskom sa- boru glede preustrojstva uprave. Ove su i mini- starstvo rizdvojile, jer je ministar pravosugja svo- jim stanovištem odijelio se od ostalih drugova. — Biskup Strosmajer poveo je prigovore 0 uregjenju odnošaja katoličke crkve u Srbiji. U tu EEE je namjesniku Ristiću i ministru Ni- .— U Kini su opet nastala nasilja i progonstva protiv kršćana. Iz Nankinga pobjegli su misionari u Shangay, a i po drugim mjestima svjetina ih je napastovala i opljačkala im zgrade. Domaće vijesti. — Kralj Frano Josip preko dalmatinskog na- mjesnika izrazio je previšnje zadovoljstvo i zahva- lu za srdačni priček od našega pačanstva prigodom njegova dolaska u Dalmaciju. — Na 5. o. mj. slavio je slavenski svijet svetkovinu sv. Ćirila i Metoda slavenskih apošto- la. U Dubrovniku bila je na 7 o. mj. misa pjeva- na u Gospi, jer na 5 pada blagdan obrane sv. Vlaha. — Doznajemo da lijepo napreduje leglo ka- menica, što ga je uredio gosp. S. Bijelovučić na Janjini. Vidjeli smo jednu dvogodišnju kamenicu koja je već bila 10 4%. u duljini, a 8 u širini. + Umrla je u Karlovcu gospogja Stanka Vrba- nić na 50. mj. u 27 g. svoga života. Mnogi u nas sjećaće se dobro pokojnice, jer je lani sa prava- šima na Sibylu putovala po Dalmaciji i bila na otkriću Kačićeva spomenika. Pokoj joj duši! — ,N. List“ doznaje iz dobra izvora, da je sva prilika, da arcigjakon kaptola zadarskoga, vitez Grgur Rajčević postane dalmatinskim mitro- politom. — Dovršena je gradnja nove pruge Sarajevo- Mostar, te su prošlog mjeseca učinjene pokusne teretne vožnje. — Kralj potvrdio je zakon glasovan od dal- matinskog sabora o prisilnom liječenju perono- spore. — Središnji odbor za zagrebačku izložbu izdaće ovih dana na povjerenike i izložitelje na- putak o odašiljanju izložaka u Zagreb. — Kako iz Spljeta javljaju prijavio se je dovoljan broj iz- letnika i izlet u glavni grad Hrvatske osjeguran je, — Čitamo u ,Nar. Listu“ kako je naš vrli Cavtaćanin Bukovač darovao biskupu Strosmajeru svoju lijepu sliku ,Mlada Patričnica,“ koja je lani odlikovana u Pariškom salonu prvom odlikom. Na tom daru biskup mu se zahvalio laskavim pisinom. — Gradsko zagrebačko zastupstvo glasovalo je bilo za Kačićev spomenik 2000 for. a izmegju sebe sabralo 1000. Osim toga do sada uplaćeno je u tu svrhu odboru za spomenik oko 8000 for. Zagrebčani hoće da sami saberu prinose izmegju sebe, da se tako oduže velikomu pjesniku. — I grad Požega hoće da ima spomenik, te će ga i podignuti i to svomu junaku fra Lu- ki Imbrišimoviću. — Po svim našim domaćim novinama čita- mo opširna izvješća o izletu hrvatskih i slovena- čkih sokolaša u Prag i o svesokolskom sastanku, komu su prisustvovali Česi, Francuzi, Hrvati, Slo- venci i Poljaci, Milo nam je što su, kako čitamo, naši bili neopisivim oduševljenjem dočekani. Čim je zabavni vlak nakićen trobojnicama ušao u Češku, sa svih strana dočekivali su ih sa slavljem. Na svim stanicama gragjani, seljaci, radnici, čeka- li ih i kliktali: ,na zdar!,“ a oni im odvraćali sa pšivio 1.* Dapače i školska djeca predvogjena uči- teljima, a pod zastavama pozdravljala svoje goste sa juga. U Praga pak oduševljenje dostignulo je vrhunac! U ime Slovenaca odvraćao je pozdrave starosta ,Slovenskoga sokola,“ Nolli, a u ime Hr- vata dr. Maszura. — Bili bi premučali jedan dogagjaj, ko- ji se nema vele dana sbio u Beču izmegju hrvat- ske omladine. Ali usiljeni smo prosboriti, jedno jer bi mogao kogod sle razumjeti naše mućanje, a drugo ravnjanja radi dopisnicima koji nas hoće o stvari da obaviješćuju. Bilo je megju djacima odlučeno da ,Zvoni- mir* ne bude više primati ,Obsor“ i da se izbe- mi djelo. Kad, što uglaviše to i uradiše, Što se ne pri- manja ,Obzora“ tiče u tomu ne tidimo baš niks- kvu veliku stvar. Mladež je zanosna pa kad joj se što ne svigja odmah hoće da ga udari ostraci- zmom, a da su ,resolucije* mnogobrojne a dva- desetoj godini, to znamo iz iskustva. Ako je 2 Ob- zoru“ omladina u ,Zvonimiru“ protivna, mogla ga je čitat i ne čitat, to joj je po volji. Možda da se je na ovo zadnje odlučila uslijed onih silnih pole- mika, koje se vode izmegju njega i ,Hrvatsko“ i koje svakomo rodoljubu srce paraju. . Obzor“ sam pak nema pravo da ju ukori govoreći kako je i Schmerling čitao ,Politika,* jer biće baš malo više od mjesec dana, što je i on odbacio ,Katoli- čku Dalmaciju.“ Ali nikako ne begenišemo omladini u ,Zvo- nimiru* što je odstranila slika Strosmajerovu. Za života pokojnoga presjednika ,Zvonimirova“ Pa- vla Štajduhara to se nije moglo očiniti, a ipak Štajduhar bio je i te kakvi pravaš! Kako je po- znato, djakovački biskup ne izlazi više na javu u politici; sad nije bilo uzroka da ga mladež tako počasti. Mi taj postupak ,ne osugjujemo“ jer mi ne sudimo, ali žalimo što se je to moglo dogoditi & baš od mladeži, uzdanice naše, koja a tugjemu svijetu na visokim školama sabire plod nauke da sutra bade svomu narodu jakom potporom u bor- bi za opstanak. Jer, rada bi smo znati, što je bi- lo povodom da je slika Strosmajerova došla u so- be bečkoga ,Zvonimira“ ? I onda kad je to bilo biće je mladi ljudi, djaci, izvjesili a zašto? ..... Pišu nam iz Mostara 6 o. mj. Na 2 o. mj. bio je ispit u ovdašnjoj djevo- jačkoj školi, koju milosrdne sestre nadziru i po- dučavaju. Ispit je lijepo svršio, a djevojke odgo- varahu da bolje nijesu mogle. Tečajem ispitivanja desi se veseli prizor. Jedno djevojče na upit: koji je glavni grad Ugarske? odgovori: Petrograd!..... Pišu nam iz Uskoplja (Konavle) 3 jula. Na 29 pr. mj. obavio se je svečani .blago- slov crkvice sv. Petra u Petrovu polju. Ta cr- kvica trebala je popravaka, i velč. župnik Tvrdeić s pomoći Uskopljana ponačini je tako da je sad divota vidjeti onako lijepu crkvicu u 'polju_koma- voskomu Na ovu svečanost došao je i cavtajski župnik dn. Marko Lazarević pod barjšskom uz pućanje pušaka, a na Zekovici dočeka ga i Tvrdeić sa svo- jim parokijanima te uz pucanje krenuše do crkvice. Blagoslov iste ovršio je velč. Tvrdeić, Moji xato bi ovlašten od svojih starješina; očita sv. misu uz pjevanje vrijede gg. A. Bijelića, A. Medini, V. Ra- jičevića, M. Kasilari, i ostalih. Poslije izgovori velč. Lazarević lijepo i jezgrovito slovo vrhu sv. apoštola Petra. Njegova propovjed ganula je pri- sutne na bogoljubnost, tako da se je sakupila i o- bilna zadužbina, koja će se upotrijebiti za naba- vu novih slika. Ovo znači da u Konavijanima ima još žive vjere njihovih djedova unatoč nagovaranja njekih mudrolija koji dolaze iz dalekih strana u širokim klobucima, velike glave a malih moždana ! U toliko hvala našem župniku da: M. Lasarevi- ću, svoj gospodi cavtajskoj i ostalom poku koji su u ovoj prigodi svojom prisutnošću nastojali da svečanost što sjajnije uspije. Živili; I Uskopljanin. nevoljama svagdanjega života, uza sve to ne sa- boravlja dobar kršćanin na svoju dužnost prema onoj: Dajte caru što je careva, a što je bošje, Bogu. (Mat. 22. 31.) | vi :