Br. 24. af. List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik : na cijelu go- U DUBROVNIKU 18. Jula 1891. VENA HRVATOM Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Heratske“ u Dubrovniku, ,a dopisi ša. dica flor. 4, na pa godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu lju se Uredništvu. gddiniu or. 4: 80, na po godine flor. 2: 25; za inozemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. | Pojedini broj stoji 10 noč. o:2580 me vršti list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- sto polugodište. po pogodbi. Za oglase, zahvale iost, plaća se 10 novč, po retku, a oglisi koji 38 više pata tisksju Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima mi uredništvo ni opa; VAŽNO PITANJE Lani negdje pri svrsi godine bio se prosuo glas o, konačnom utjelovljenju Bosne i Hercego- vine“ Austro-Ugarskoj monarkiji. I sa službene strane širila se ta vijest. Po onomu što se govo- rilo i pisalo, Bosna imala je pripadnuti Ugarskoj preko Hrvatske i Slavonije, a Hercegovina Dal- naciji. Ove vijesti zaspale do malo vremena, a sada ih opet probudila i raznijela sama kraljeva riječ. : Prigodom svoga boravka u Spljetu, kralj je rekao, kako bi za Dalmaciju najkorisnije bilo, kad bij joj se priključila Bosna i Hercegovina. Nećemo raspravljati da li bi se to moglo izvesti, kako i ka- da, te koji su faktori potrebiti da na to pristanu, već ćemo uzeti stvar kao moguću i izvediva. Sa materijalnog gledišta možda da bi se Dalmacija i okoristila, ali gledajuć svaki pokret pai ovaj naj- prije sa hrvatskog stanovišta, mi se ne bi mogli radovati sjedinjenju sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo sjedinjenje, kako sada stvari stoje, nanijelo bi velike štete izvedenju velikoga Sjedinjenja za ko- jim svi težimo. + U Bosni i Hercegovini nije još razbugjena hrvatska svijest; ideja narodnosti tek je niknula, Što bi danas u Dalmaciji našim neprijateljima bi- 16 teško izvesti, to se još može u Bosni. Tamo se ide poglavito za tim, da se što bolje razmaha bor- ba izmegju stranaka samo, da se oslabi onu, koja bi punim' pravom, morala preuzeti maha. Srpstvo bosansko nije vladi od nikakve štete nego od ko- risti, & njegov iredentizan indirektno ide joj u prilog. Hrvatski iredentizam, koji hoće ujedinje- nje hrvatskih zemalja u monarkiji, taj je Magja- rima daleko pogibeljniji od srpskoga, komu se smiju i njemu i onim hoji ga vode, jer će se teš- ko izvešiti, dok brvatski lašnje je izvediv. Zato se i gleđaju stvoriti protiv hrvatske, dvije nove stran- ke, srpsku i tako zvanu bosansku, koja je njeka vist dalmatinskih autonomaša. PODLISTAK. Savjeti Ženi. Iz »Strenna“ za god. 1884. (nastavak v, br. 22). Ne bi bilo s gorega da ti natuknem sada koješta o propisima ćudoregja i vjerozakona, što ih imaš u srce usaditi svomu sinu; al buduć je to vrlo teška zadaća za moju malenkost, staću na tom, da tražiš u nj udahnuti početak svake kreposti. A kako veli Chatenubriand da: ,Krepo- sti nijesu takove, već u koliko natrag teku pra- ma. svomu izvoru, a to je Bog,“ pobrinućeš se na osobit: način, nek ti sin dostojno cijeni taj vrutak svake kreposti | svakoga dobra. < Drži puk na pameti, sločaju 'znači pokašati mo, jer Ego sum qui sum (Ja sam, koji jesam) nit se može pojmiti, nit osusčiti. Sbilja zapitan glasoviti Epitet od svojih učenik: ko 'je Bog, odvrati: ,Kad bih ja mogao kusati ko je Bog, ili bih ja bio Bog, ili bi on prestao biti Bogom.* = + Da opstoji jedno Biće više od nas, koje je, stvorivši tvar, dalo joj moć da se moše uobličiti da uposnati u ovom Ako bi neprijateljima hrvatskoga naroda o- vo nastojanje otišlo za rukom sjedinjenje Bosne i Dalmacije žestoko bi smo oćutili. A da im se nade izjalove, stoji u muhamedancima.Ko prati razvitak dogagjaja i računa na mogućnosti raznih evoluci- ja, odmah će uvidjeti da muhamedanski elemenat ima veliku moć, gotovo bismo rekli, da je u nje- govim rakama ključ naše budućnosti. Ako on na vrijeme uvidi da onaj koji Hrvatu jamu kopa, ko- načno ide za tim, da i njega strpa u nju, ako kre- pne odlučno na našu stranu, kako što mu je mla- gji naraštaj već poćeo, mi se nemamo toliko bo- jati za našu stvar. Kako što u svim hrvatskim zemljama, tako i u Bosni sva borba, koja se vodi izmegju raznih stranaka svagja se na dvoje. Jedni bore se da iz- vedu sjedinjenje hrvatskih zemaljai njihovu samo- stalnost, nalazeć u tomu jedini spas narodnom op- stanku, a drugi svim silama nastoje kako bi to sjedinjenje zapriječili, Mi smo do sada mnogo pu- ta bavili se ovim zadnjim i pokazali, koje ih svr- he vode k ovomu narodnom ubojstvu pa sada samo fakat izlažemo. — U Bosni nema talijanaša nego tamo su samo pravoslavni, koji posrbljeni opiru se a- neksiji. Pridruženjem Bosne Dalmaciji, naši anti- aneksioniste ojačali bi tako, da bi mi Hrvati s nji- ma bili nekod jednaki u snazi. Ko odlučuje pre- vagu jednih ili drugih, to je muhamedanac. Krene li k njima (što je teško) nama je zadat žestoki udarac, a i njemu to nek bađe uvjeren; dogje li k nama, ostaneli ono što jest — Hrvat, ni pri- pojenje Bosne k Dalmaciji ne bi baš bila toli- ka nesreća. Ali ako ovoj jaki bosanski faktor os- tane neutralan, te pogje trećim putem, teško po naš, ali i po Srbe. Nego nek nam vjeruju braća u Bosni koji slijede proroka, da bi u tom slučaju i oni bili samo žrtva i slijepo orugje nezasitnoga tugjina. Muhamedansko pitanje veliko je i važno. O- vo mora zanimati svakoga Hrvata komu je draga lijepa budućnost svoje domovine, te se čudom ču- ======mIL i preobraziti, (prah bo jesi i u prah ćeš se obra- titi) ovjekovičiti, to je nepobitna istina, česa radi bezumnu bi stvar učinila, kad djecu odhranjivala u bezboštvu. A pokle stvorene stvari očituju ; La gloria di Colui che tutto muove (1) po ljepotama ćeš vasionoga svijeta izvesti, da op- stoji Stvoritelj. Čineć ga da promatra nebo silnim mnoštvom zvijezda, more s njegovim ljepotama, bi- lje s vrlo različnim njegovim vrstama, a životinje moogostrukom njihovom razdjelbom, činićeš ipak da se popne do blagotvorne ruke jedne bezkonač- ne Providnosti, jer stvorene stvari: Sono scala al Fattor chi ben I' estima. (2) Čuvstvo o Božanstva ono je uprav, koje nas nuka na dobro, i Sokrat je sbilja prepisivao ,nje- komu unutrnjema utiska ljubavi, koja ga iznosi do mudrosti ;*' od počela Božanstva umjetnici izvode onu moćnu i otajstvenu sklonost za Dobro, koje tješi, za Zstitiu, koja uvjerava, za Lijepo, koje za: ljebljnje, sklonost, koja: gospodoje nad ljudskim rodom! ; Ovdje ću ti ponoviti w Mašsinicom, da',se | __ nikako neda zanijekati opstanak Božanski, jer ne. rel nor ture pički | života poćatio upliv ovoga tajitetvenoga pokreta. dimo, kako se ovo pitanje uzimlje od mnogili o- nako na laku roku. Mi, računajuć kako gote ni sva moguće kombinacije, imamo naravno na umu, da će se pitati i narodna volja kod svakog pokte- ta te da se neće o nama razpravljati i raditi bez nas. Zato se moramo pripraviti tako, da kad dogje čas budemo znati, kako ćemo se izraziti, fa ako jedno takovo pitanje kakvo je bosansko zateče ko nas u Dalmaciji toliko one u Bosni nepripra osjetićemo to teže nego smo dalmatinsko nazad trideset godina. . Bosansko pak pitanje neće se ponas Hrvate nikad povoljno riješiti, ako se prije povoljno n6&' riješi muhamedaosko. topove Ima li u nas. Srba? Stonjski Rat 12 Jola. Klin klinom, čestokrat promišljah u sebi, Hrvatu je izbijati u osobnoj obrani od napadaji Srba. Jer ako oni nepravedno i krivo u to ulaga- gaju sve svoje sile da ne samo nadvladaju Hrva- te ročeći se svukud s njihovim i svojim najgorim dušmaninom, već da ih sveosve istisnu prisvaja- juć im zemlje i pokrajine, i bivstveno ih unište poričuć im i jezik i pleme; koliko većma Hrvati u vlastitoj domovini punim pravom i razlogom proti Srbima ue moraju istim načinom postupati? Drukčije nije dano Hrvata sačuvati svoj opstanak i svoje ime. Klin dakle nek' se izbija klinom. Jer, kakogod mislili njeki Hrvati o pravoj opstojnosti Srba u Dalmaciji, dopustite g, Uredniče, da ispa-- stim ovdje svoje uvjerenje odnosno Srb& u Dal- maciji, koje mi Kaže: 1o da ih nema — 20 (oštti čuda) da ih ima. — Svaksko zanimivo, a i prota“' slovno, zavapit će mnogi čitatelj : nema Srba, po ih opet ima. Kako? Ajde da vidimo. l.o Nema Srb4d, A kako da ih i bude? od kle ? Kratkoća jednog dopisa ne do pušta mi opširno izlažem ono što već općenito svaki zna mar mmm DT = ča, komu nije sjevnuo tračak ovoga unutrnjega o- svjedočenja proti kome su se reg bi do sada sro- čile društvene uredbe, da ga uguše' mjesto da: ga upravljaju ; kojega se moć očitnje na tisuću nači-' na i dah koga proviruje kako: u pjesmama Dan- te-ovim i melodijama Rossiovi-evim, tako i u pat- njama branitelja Psare i Missolunga* (Maszini, Fa- ust, Tragedie «di Goethe art. 20) A ti ćeš uprav morat gojiti ovu. sklonost u svome sinu, da on pako u svoje vrijeme znao bu- de O koliko veličanstvena ima u ; morala, koji i nijesu drugo, no zapovjedi r po isti ćeš način iona ipzp zik nan da je opisujuć tijelo ljudsko uzdizao hvalospjev Božanstvu, poučiti svoga sina da-se naukom iska- zuje štovanje zahvalnosti i ljubavi prama, dV o. telja svih stvarih, Al se dovi da ne io Stvoritelja, ovoga. teti u "vo razjarona suća ske: strašna ika ui radije kao ljubesna i ševio I | "a " I ljubavi, MRKI iv oq 1) 71) Slans 06 koi o (0X GNIDAR 9 Ljahena ra Me do al roq oiiq > (obiječiće.) irojv