I-4juba; te'ga je upoznala | Muž dobrostojeći, po-
kle je odlično dobio doktursku povelju, kroz mno-
go godina, preko svoje pedesete, zadovoljam lije-
pim. glasom, zanemariv Ipokratov zanat, posveti
se ekonomičnim poslovima ; pa uz gdjekoje manju-
šne pogrješke lijepo uspije. Veleposjednik u ovom
kotaru i drugdje, rasprede u praktici teoretički
nauk, što ga bijaše na visokim školama izučio,
Njegove kravlje pasmine, koje osobitom njegom
goji, obiluju plemenitim plodom, i obilatim mlije-
kote, za kojim se, na osobito zadovoljstvo gospo-
darevo, jagme u trgovini. I zelje njegova perivo-
ja ne stidi se bilo kojeg drugog na zelenom trgu.

'Ali u slavu. istine ovdje je spomenuti, da
taj perivoj nije zbilja djelo njegova uma, premda
ga on raširio, bolje uredio, i pravilno nadgleda :
ostavio mu ga je pok. brat Gliubislav; te se na
veličanstvenim vratima štije talijanskim jezikom,
koja ga je srpska rodoljubna svrha pri toj radnji
vodila.

Dr. Kovačević je vas od jednog komada; a
koliko je u isto vrijeme miroljubiv, pak do potre-
be žestok obranitelj svojih prava, lijep je dokaz
njegovo susretanje naprama pokrajinskim  vlasti-
mia. Jer treba znati, da je on vlasnik i jedne ra-
valjene gomile blizu bonice; pa molili ga, kumi-
li, ne dao se skloniti, da je Zemaljskomu Odboru
ustupi, kojemu bi stala dobro, pače znao ih reći
trpkih u brk bilo komu na obranu dakako svoga
neprekornog posjeda; ter mu zato Odbor bio usi-
ljen po upravitelju bonice zametnuti pravdu. Ali
su to dokturu šale; jer se, kako kažu, hvali da
su mu u špagu suci srbikavci.

Ovaj, ovaki muž, uvigjeli svi jednodušno
dvije godine natrag, da je potrebit i veoma za-
služan za općinu. U to vrijeme pjeki srbin, du-
brovčanin, uzajmio ovoj općini, kojoj su dobro
došle u narodne svrhe, tri četiri tisuće tvrdih na-
poleona; baš u doba, kada pri ponovljenju općin-
skog vijeća Dr. Kovačević, u lijepoj slozi & ocima
otadžbine, bijaše razvio veleuman program, kako
popraviti ekonomične nepogode, kako promaknuti
blagostanje, kako povratiti uzorni red i mir u
gradu, i odlomcima. Taj program finom hbrvašti-
nom napisan, kako mi kazaše, koji ga vigješe, bio
opširan, razgovjetan, otvorit; tute se zrcalila do-
kturova dubokoumnost, požrtvovanje. On govorio,
' kao da mu je vlast u ruci; on zakazao, kaki da
bude načelnik, kaki presjednici, kakovo vijeće;
svi merali biti muževi pravi, značajni, nesebični.
Drugi dokturi, ljudi takodjer od oka, stali od mi-

ko, Odbio je ptedbacivanje ljevičata kao da Hrva-
ti teže preko granice, te to nazvao ,podlom in-
sinuacijom.“ Chlumetcky ga je zato bio pozvao
na red.

U Car. vijeću svršene su rasprave i za od-
sjeke ministarstva poljodjelstva i pravde. Ministar
pravde veoma se nepovoljno izrazio o uspostavlje-
nju slavenskih jezika u urede, te osobito žestoko
napao mladočehe.

Sada biraju razni klubovi svoje predloženi-
ke za delegacije ; njeki su ih već izabrali. Drži
se da će se ovo saborsko zasjedanje završiti na
22-23 o. mj., U oktobru da će se otvoriti opet
zajedno s delegacijama, a ove zime pokrajinski
sabori.

— Njemački car još je u Eogleskoj, oduše-
vljeno dočekan. Njegovi pozdravi bili su ipak sa-
svim umjereni. Novine neprestano pišu o zbliže-

:nju Engleske k trojnomu savezu.

— U Vatikanu zauzeće otvoreno držanje pro-
tiv trojnoga saveza. Sveta Stolica videći da joj
više nema pomoći od vlada i dinastija misli se
pozvati na narod. — U Franceskoj rade oko u-
strojenja katoličke ali slobodnjačke stranke, koja
će pripoznavati republiku.

— Govori se da se u Moskvi i Petrogradu
spravljaju Rusi na veliki izlet u Prag, da posjete
češku izložbu.

— Ugarski sabor poslije žestokih rasprava
na kojim su zastupnici raznih stranaka bijesuo je-
dui na druge napadali, primio je zakonsku osno-
vu O preustrojstvu uprave za podlogu specijalne
debate, sa 261 protiva 99 glasova. Skrajnja ljevi-
ca hoće da se ova debata odgodi, a vlada tomu
nije protivna. Ovim zakonom uništuje se autono-
mija i ugled županija, te se cijela zemlja sa čino-
vništvom centralizuju.

— Govori se da će se sklopiti savez izme-
gju Rusije, Franceske, Danske, Švedske i Norveš-
ke, ali ništa nije sjegurno, jer ruski car hoće da
ima u svemu slobodne ruke.

— U tomu što je sultan prvi put primio
Bugarske službene osobe od kako je Koburg kne-
zom, naziru mnogi da ga je i sultan potvrdio. On
je naime udijelio udijencu poklisaru Vulkoviću i
ministru Načeviću. — Knez bugarski pošao je iz-
nenada sa lječišta iz Karlovih Vart kući. Ne zna
se zašto.

— Ministar bogoštovlja | nastave udijelio je
g. Vicku Buzoliću, upravitelju učiteljišta : u Du-
brovniku godišnju doplatu od f. 800 za njegove
zasluge na pedagogijskom polju. mia

— ,Bošnjak“ u zadnjemu broju ima jedan
dopis iz Mostara u kojem veli kako će do brzo
pruga Janjići-Spljet biti izvršena, i tako će se Sa-
rajevo spojiti sa Jadranskim morem. Što se pak
Hercegovine tiče, to dopisnik misli da bi najbolje
bilo kad bi je željeznicom spojili s morem na
Dubrovniku.

— Iz Mostara primismo dva opširna dopisa
u kojim se pripovijeda kako su pravoslavni na
Spasow dan pošli na teferič na Bijelo polje kod
Mostara. Njeki trgovac Risto Kuić nagovarao Av-
du Avdušića da se prizna Srbinom te da zaviče
živio Ale ksandar I. a kad ovaj nije htio, šćaše ga
Risto iz puške ubiti, da ne priskočiše drogi i ne
zadržaše ga. mr

Kad je Rista nakon Avdove prijave sud za-
tvorio, brat! Ristov Hato zaprijeti Avdu da će ga
ubiti, te taltw i njega zatvoriše. Pa nećete da niču
braća Srbi itad ih siju ,perom i sa revolverom.“

— ,Hrvatska* u jednom od svojih zadnjih
brojeva pisala je o poznatom tužbi što je Gara-
šanin učinio srpskoj vladi, da daje novaca srpskim
listovima, te kazala kako se nije čuditi ako njeki
stanoviti list može opstajati i napredovati. —

Taj stanoviti list mi vidimo i u Dubrovniku
u jednoj kavani. Dubrovčani većim dijelom ne žna-
du ni da opstoji taj list, a mi ga imenovati _ne-
ćemo baš radi časti grada u komu izlazi., Našim
čitateljima dosta je kad im rečemo, da taj list gr-
di od početka do svrhe sve što je hrvatsko! Mi

se divino ustrpljivosti stanovnika onoga grada!
A krako je taj list dospio u onu dubrovačku

kavanu ? Mlad smo ovo upitali rekoše nam da ga
snjeko* prolazi 1....

Pišu nam iz Mostara 15 0. mii. 4
Naše pjevačko društvo regbi da je opet po-
čelo napre dovati. Stavljamo nadležnoj gospodi na

dušu da sg svojski zauzme oko njega a mladež
će ga prigi:lliti kao svoje. Želimo da stariji složoo

i dogovorn.o sa mlagjim postupaju, a mlagji da

slušaju. M (tadež je živi oganj, pak. u.čas plane, ali

ona je roclinljubna i požrtovna. |
! M Mostarci. 1

— i$ to piše ,Napredak“ ? Onomadne nakitio
listak knji ge bijele, pa je poslao ništa manje ne-

la presti brkove, i našli brzo pregji kraj; upo-
zoali čovjeka ; on postao faktotum vijeća, što iz-
disalo, i onoga, što iz te fenikse imalo vaskranu-
ti. Po kucauju bila on najbolje razumio od koja
sulie bolesti trpi općinska blagajna; zato je veli-
kim pouzdanje njegovu nazoru povjerili. On po-
stao prisjednikom općine. Po svojstvima, šta se
u programu i u njegovoj osobi bijeljišala, morao
biti i načelnikom; ali mu ne dopuštala poznata
čednost, i šuplja bojazan njekojih da se zlobno
ne.reče, & općina se posrbila.

-- Toliki um, tolika sposobnost zasluživala ka-
kovo, nadarje oduševljenih općinara. Bio dakle
imenovan općinskim liječnikom ; i on premda po-
nosit, ako je gdje koga, podvrže se tomu ne še-
ljenom i novomu bremenu za korist domovine, ne-
gledajući tanko, je da li se poteže plaća prije

go Milotiu u Garašinu, u obliku otvorenog pisma,

a sad opet gosp. barunu Gondoli velikomu stp-
: srpskoga

skomu nač elnika i potomku velikoga
pjeska J: wama Gundulića. Da 'imamo malo više
prostora nr, riuspoloženje mi bi to pismo donijeli
u cijelosti, j. e zaista zaslužuje. Ta se pripovije-
da o velikim "zaslugama, pardon! — obećanjima
g. bar. Gond ble & urednik ,Napretka“ ne
da radi za sp &menik slavnomu Jovanu. (da Du-
brovčani znad u ko je taj Jovo, reći ćemo im da
je to slavni I, \an Fr. Gundulić pjesnik ,Osmana

Op. Ur.) G. u ednik mnogo se uzda u £. načelnika |
Naši čita: elji već su u pameti stvorili saves

ismegju ljudi | jim se pišu Ova Otvorena pisma nu
Napretku.* Š = 1e? da nema ntešto sajgdničkoga iz-

megju adresati \ i onoga te im Qiše =.
S naše s tree pak. odgovori.'emo ,Napretku*

— Ferguaon je ponovo u doljnjoj kući izja-
vio da Eugleska nije prema Italiji preuzela nika-
kvih obveza, već se samo sporazumjela da u Sre-
dozemnom moru uzdrže mir i današnje stanje stvari,

Domaće vijesti.

— Hrvatski djaci odgovoriše na adresu ru-
munjskih djaka govoreć da su naše patnje zaje-
dničke i iste koje i rumunjske, a hrv. sveučilišni
djaci da te dobro poznadu.

— U hrv. primorju u Orkvenicu došao je
nadvojvoda Josip kad se je udario temelj novomu
kupalištu. Na slavoluku bila je izmegju hrvatskih
i jedna magjarska zastava, Dri. Marković | Ore-

 

ili kašoje. šković tražili su da se ista skine, jer da se u : jo na vu
Nu pitate: Kaki je pak u toj njemu neobi- | Hrvatskoj ni po nagodbi ne smije o vijati SRE spin» io a pa Lk bm
čnoj službi bio ? Kaki se željelo, i kako se nada- | magjarska zastava. Načelnik mjesta nije to dogsvo- ie va EM andu Ka io oobs. Propagande
lo: vješt, revan, dobar, ljubezniv, veledušan, pri- | lio, a kad su ovi sve jednako navaljivali metnuo hrvatst I = 7 e no treba, već samo
pravan svakomu ugoditi, najskoli siromašnim bo- | ih je u zatvor. učvršćivanja | gju mem je a sve, stu“
gt ENA je SENN E. — Čine se na Visu priprave kako će se sve- | pac krvi pred a "iogod ga sjeća DA svet
e e Ma. ponam čitilo nje. | S0?o Proslaviti 36 godišnjica Viške bitke. Komi- | stvo, pa u # — gomu liberalnom bjesnila, Bf Me
e 4 a e 9) poe a nje- | šani položiće srebrni vijenso na spomenik pogi- | jesti ave kr toličke svećenike sejedno 9 latisioom
| višešdromnie: se. uveževađmva ča“ | nolih hrvatskih vitezova. no snajać/ — gadan, da nije_ slobodnjak obnj, kol! |P
sti, to se kao Quintius Cincinnafws povrati omi- 4 / — jadao, 68 uk
ljenomu svomu vrtlarstvu i stočarstvu. — Muš — Zastupniku Periću mnogi is Dalmacije | 84958. #9f / go koji ih pušta M8 mnom popu
staroga kova, dostojan slobodnih vremena; rim- čestitaše radi njegova govora na obranu hrv. prava. i kal Piy amo ga samo, oto tjerati
skih kreposti, & grčkog značaja. — Peronospora pojavila se malo ne po svoj LI ora (NEEE: : u orkvi | ondje gdje joj
Dalmaciji, ali ne u velikoj mjeri, već samo na mjeste andu u šk
M | Pogled po svijetu. — Na Sušaku izdavaće gg. Ivan Kušar i A. | now
dolf Pretner hrvatski časopis pod naslovom ,Male | saš

“ — Kod rašpravo za novu pogodbu s Lloy-

krvetako povise:
dom gororio je proti sas. Borić ma dugo i šio- i ei MM SRS P:9

prvom redu hrvatskom primorju. v