ca progju, al kad su mu počeli vrijegjati uprav
nevjerojatnim psovkama Njeg. V. pa i sultana u
Carigradu, Begović. skoči, da im plati flašu.i pol
pive. Pošto je dotični gostioničar bio u dogovoru
sa napadačima, a beg u očitoj pogibelji života svo-
ga, jer se počelo na njega staklenkuma bacati i
stolicama, to je morao platiti tri i pol napoleon-
dora za flašu i pol pive, samo da život svoj spasi.

Čim je Begović iz svratišta ,Europa“ iza-
šao, odmah ga: dostignu Ljubović i Piletić, te ga
uprav na'silu odvuku do a narodnu bašću, gdje
je svirala njihova ,narodna banda“ i pjevala nji-
hove. narodne pjesme, gdje je sjedio njihov sreski
predstojnik i mjesni načelnik. Kad je bilo, što
no se rekne, od pol pive, onda se zagrozi načel-
nik, da bosanski Begović mora  nazdraviti Srbiji
i povikuuti: ,Živio srpski kralj, a: ako Bog da i
srpska sreća, srpski car i gospodar Bosne i Her-
cegovine.“

Misleći Begović, da je to šala nije htio pi-
kakvih demonstracija praviti ; al bogme, kad je vi-
dio, da će se golim oružjem sila nad njim, osam-
ljenin, proizvjesti, i kad je čuo riječi iz usta je-
dnog načelnika srpskog: ,Gotov je!“ onda je sko-
čio od straha i protiv volje i osvjedočenja rekao :
pčivila Srbija i srpska marodnost i srpski Bog
i srpski kralj 1“ Za ote usilne riječi evo Begović
na usta moja ište oproštenje od sveg svoga roda
i hrvatskog naroda, Kad: je Begović pošao iz Sr-
bije za Carigrad, onda su mu na silu kao posr-
bljeniku utupali više svojih posjetnica i pisama,
kao: Mehmed Alipaši Stočeviću u Jedreni, srp-
skom, ruskom, i dr. njekim poslaničtvima u Cari-
gradu te Komadini, bjeguncu iz Hercegovine.

Što su po bosanskom plemiću Begoviću po-
slali sumnjivo pismo Stočeviću u Jedrenu, a tim
htjeli osumnjičiti pašu kod Porte u Carigradu,
kao da on radi za propast turskoga carstva. Vi-
deći Begović, da se to radi izdajničkim načinom
i protuzakonitim, pisma podere i njekoliko posje-
tnica sa svojom prijavom preda austro-ugarskom
konsulatu u Carigradu.

Zapitam Begović-a: Čadiš li se takovu neza-
konitom postupku u Srbiji, beže.“ Na to mi Be-
gović odvrati: 3

»Pa vala i ne čudim, jer kad onako uradiše
'sa svojom kraljicom, Natalijom kako nebi samnom
uradili, koji sam druge vjere i druge narodnosti.“

Jedan Muhamedanac.

Pogled po svijeta.

— Pravi je ustuk posjetima njemačkoga ca-
ra i talijanskoga kraljevića: u Londonu gdje ovaj
zadnji još boravi, posjet franceske mornarice u
Kronstadtu. Sav svijet bavi se ovim znamenitim
dogagjajem, koji učvršćuje prijateljske sveze iz-
megju Rusije i Franceske, Slavlje s kojima su Fran-
cezi u Rusiji primjeni :neopisivo je. Ruska štam-
pa izrazuje se posve prijatno; ovo tim više u oči
upada svakomu što i listovi koji su do sada fran-
cesko-rusko prijateljstvo njekom rezervom pratili
izlaze sad iste režerve. ,Novoje Vremja* ne do-
nosi ništa drugo nego opširna izvješća o svečano“
stima. One koji Ove zlim okom gledaju veoma je
uplašilo osobno prisustvovanje cara ruskoga, jer
su 86 nadali da će se puštiti zamjeniti, Car_ br-
zojavno čestitao je Carnotu kad je brodovlje do-
šlo, a Caraot mu je brzojavno zahvalio, Ovo ima
veliku važnost, jer prvi je to put da car svih Ru-
sija dolazi u neposredni doticaj s presjednikom
Franceske.

au Siniu diueri slijede & obje strane, Pučanstvo
rusko radosno pozdravlja Francese gdjegod se po-
kažu sa usklioima.: šivila Frunceska | a ovi odvra-
ćaju im sa: živila Rusija 1 Feanoovke glazbe svi-
raju rušku himnu & ruske marseillesu. — Admi-
ral Gervais posjetiće sa višim časnicima i Moskvu.

— Skrajna ljevica u Ugarskoj hoće po što
po to da. spriječi vladu da provede osnovu 0
preustrojstvu uprave silnim govorima. Moraće se
raspustiti sabor jer se računa 8 godina da bi tre-

mentu, koji postavlja kao načelo da njegovi čla-
novi nijesu dužni dati nikakvu zadovoljštinu časni-
ku koga su uvrijedili. — Nade je da će se stvar
na mirne svršiti.

— Bulanžiste imali su u Parizu skupštinu na
kojoj su glavni vogje žestoko napadali na današ-
nju vladu, a osobito na franceskoga poslanika u
Berlinu.

Francesko javno mnijenje mnogo se bavi 0
pokušaju velikih crkvenih dostojanstvenika, koji na-
stoje ne bi li crkvu katoličku izmirili sa republi-
kanskom. Ovomu nastojanju komu na čelu stoji
kardinal Lavigerie mnogo se opiru monarhisti. I
izmegju biskupa razna su mnijenja tako da fran-
ceski republikanski listovi ne proriču stvari veli-
koga uspjeha.

— U Engleskoj sve više dobiva liberalna
stranka. Gotovo u svim mpaknadnim izborima po-
bijediše. Sabor raspustiće se po svoj prilici g. 1893.

— U Pragu svaki dan nove svečanosti novo
oduševljenje uprkos Nijemcima koji u svakom če-
škom pokretu naziru tobožnje pogibeljne pansla-
vistične demonstracije. Kad se je navrsio milijun
posjetitelja u izložbi presjednik iste grof Zedtwitz
brzojavno izvjestio je Njeg. Vel. o burnom  po-
zdravu, koji mu je bio sa strane češkog naroda po-
dan kao vladaru i pokrovitelju izložbe. Njeg. Ve-
ličanstvo naredilo je da se zahvali odboru, a po
tomu se sudi da će kralj posjetiti izložbu.

Još uvjek govori se o izletu konservativnih
zastupnika u Prag. Vjerojatno je da se je mislilo
obnoviti staru desnicu tim više što i dobar dio
Poljaka protivan je savezu njemačko-poljskomu.

Domaće vijesti.

— Naše uredništvo primilo je brzojavnu če-
stitku od uredništva ,Hrvatske“ u Zagrebu radi
pobjede u izborima trgovačke obrtničke komore.
Brzojavka glasi : Hrvatskoj pobjedi u tamošnjoj
trgovačkoj komori raduju se svi pravi Hrvati. Ta
pobjeda dokazuje da neprijateljsko rovarenje nije
moglo otugjiti domovini hrvatskoj slavnu našu A-
tenu, diku hrvatskih gradova. Oduševljeni kliče-
mo : živili dubrovački Hrvati !“

— Zgoda s kapetanom Uzelcom nije još svr-
šena, a bog zna i kako će. Sama vojska živo se
zauzimlje za kapetana koga je magjarski  zastu-
poik javno nazvao krvnikom, a kad ga je hrvatski
časnik pozvao na dvoboj uzmakao je za paragrafe
o imunitetu narodnoga zastupnika !

Zastupnik magjarski Bečthy govoreć o zgo-
dama riječkim napanuo je bana Jelačića čije ime
nosi pukovnija najgorim izrazima. < Po svemu vi-
di se da Magjari rado viču, ali kad im se poka-
žu zubi uzžmiću.

— Knjižara Cobal & Priora u Kopru javlja nam
da će početkom oktobra izdati: ,La Concordia“,
guida scematica per 1' Istria e perla Dalmazia. Ovo
izdanje sadržaće članaka o povjesti moralci i hi-
gijeni.

— Opet nam se tože dopisnici iz Drniša na
osorno ponašanje činovnika na drniškoj željeznič-
koj stanici. Mi držimo da bi se s narodom imalo
blago postupati, jer on plaća, a dotični činovnici
imali bi znati da nije narod stvoren radi njih ne-
go da oni radi naroda služe i — potezaju dobre
plate,

— Čitamo od nazad malo vremena tužbe u
spljetskom ,Narodu“ protiv njekih profesura, Ću-
dimo se što se još u spljetskoj gimnaziji može na-
ći učitelja, koji bi rada zatirati hrvatsku svijest,
ali nije u tomu Spljet osamljen! Carsko-kraljevska
gimnazija u Dubrovniku bilo je prije leglo naj-
žešćih protivnika hrvatstvu tako da je istinu pi-
sala Kat. Dalm.* govoreć o dubrovačkom omla+
dincu : nije ga majka srpska rodila već c, i kr,

gimnasija, — Odkada je otišao u Zagreb prof:

Pero Budmani nije prestalo. širenje srpstva; pa
ni po smrti prof. Ka«trapelli. Mi na ovo samo u.
posorajemo javno mnijenje, a nećemo iznositi
čine ni imena, jer ne bi nam bilo drago kad bi

i ni
bi se

reklo da denanciramo. Ako nas pak ko potegne sa
da

u parla- | jezik ovo nas na dvor o a toliko nadamo se

PRN
Grunt a

 

 

će gosp. ravnatelj gimnazije budnim i nepristra-

nim okom paziti da se ne povrate vremena kad

se je hrvatski gjak u gimnaziji ismjehivao. Nije
suvišno da opomenemo i njeke učitelje, da bi bo-
lje, mnogo bolje učinili, kad.bi radili ono zašto
su plaćeni, a ne raspravljali s djecom u školi ko
piše i ko ne piše u ,Crvenoj Hrvatskoj!“ Sapi-
enti pauca.

— U Osjeku u noći izmegju prošloga petka

i subote udrio je jak vjetar a iza njega navalila
je strašna kiša koja je sve poplavila.
vali sve jače i jače a poslje opet žestoki vjetar.
Tuča pobila je silne ptice, porazbijala prozore ;
voda odplavila poljane, a vjetar je još više štete
počinio. Svukud
druga stabla, odkrio više stotina kuća; na groblju
spomenike prevalio. U dolnjem gradu bio je uda-
rio grom u jednu ciglanu, te je i zapalio, ali ve-
liki vjetar odkri krov, a silna kiša u
Šteta je ogromna. I u drugim predijelima Slavoni-
je što kiša i vjetar a što grad počinio je sil-

grad na-

po okolici izkorijenio je voćke i

gasi vatru.

nu štetu.
— ,Srpski Glas“ dignuo je veliku buku ra-

di njeke male vijesti što smo je mi bili uvrstili
ima već više od mjeseca dana, u kojoj je kazano
kako je slikar Medović bio odlikovan u Monako-
va. Dopis od jednoga stupca i po, više je služio
da izgrdi hrvatsku stranku nego da ispravi na-
šu vijest.

Ipak mi ostajemo pri onomu što smo rekli.

Mi nijesmo izsisali iz prsta da je Medović bio o-
dlikovan i kako, nego mi smo to čitali u njegovu
privatnomu pismu upravljenu g. grofu Matu Pozzi
svomu prijatelju dubrovačkomu vlastelinu, & zna-

mo da slikar Medović nije osoba o kojoj bi se mo-
glo i pomisliti da bi lagao. Ovo mi ne bismo bili
iznosili na dvor, ali smo prisiljeni radi naše obra-
ne protiv podmetanja ,Sr. GL.“

Sama stvar od male je važnosti, ali naš ko-

lega hoće da od nje napravi politički kapital, U

tu svrhu pisalo se i u Monakov da se obavijeste
koliko ima slušatelja na akademiji umjetnosti i. t. d.

Uzaludan trud.

Na pogrde koje je ,Srpski Glas“ protiv
našega lista izasuo mi se nećemo obazirati. U po-
litičkom životu često se dogagja da se stranke
bore i pristaše jedne gledaju izložiti pojedine pri-
staše druge stranke ali se uvjek gleda dokazati ono
što se tvrdi, jer bez toga sva tvrdnja pada. Mi na
pr. kad pišemo kako Srbi hoće da posrbe sve
Hrvate, kako ideaotificiraju narodnost sa vjerom,
kako se druže sa najgorim dušmanima slavenstva i
hrvatstva, kako viču na natražnjačtvo a ovamo su
najgori natražnjaci itd. mi to me bacamo na pa-
pir kao gola frazu već navagjamo dokasd, koji se
ne moga pobiti.

Tako lijepo molimo ,S. Gl“ neka dokaše ..
2... &li što će on i dokazati ? Pogrde se ne do-
kažuju faktima, a o ovim zadnjim ,Sr. Gl.* nije
uigda ni govorio već napunja svoje stupce neka-
kvim neslanim doskočicama s kojim se njegovi
čitatelji hrane. Dobar im apetit |

Što se pak trgovačke komore tiče nek zna
da smo mi u dubrovačkom okružju imali 185 a
srbo-autonomaši samo 93 glasa koji su većinom
autonomaška. Da, autonomaška, skupljena prevarom
po Korčuli, Pelješcu i Dubrovniku. Zato neka nam
ne dolazi govorit da su se Dubrovčani i ovoga
puta opoštenili kao Srbi. Nikad | Izim rišćanskih
trgovaca, koliko ih je glasovalo za srbo-autonoma-
ške predloženike od drugih gragjana koji su du-
brovčani pravi a zovu se Srbi? Nema u Koliko je
nama poznato ni jedan! Sam srpski predloženik
nije iz Dabrovnika već iz Stona, Ko stanuje u Du-
brovniku zna da mi isvinu govorimo, Ono što je u
Dubrovniku glasovalo za srpsko-autonomaške pre-
dloženike sakupili su autonomaši. Ako nije ovako ne-
ka sr. GL.“ kaše kako je, ali neka i dokaže,

— Neues Wiener Abendblatt* u broju od
96 prošloga mjeseca donosi brzojav iz Zadra u
komu kaše da je ,Orvena Hrvatska“ donijela vi-

jest po kojoj bi dubrovačko hrvatsko društvo bilo

nagovorilo Zvonimirovce da odbace ,Obgor* i da
odstrane sliku Strosmajerovu iz društva.

Mi ne znamo kako se mogu ovake laži itam-
pavat u bečkomu dnevniku. Kakvo je to hrvatsko
društvo u Dubrovniku koje je Zvonimirovce nago-

vorilo na navedene čine? Kad je ,Crvena Hrvat-

 
 

aka to rekla? Čestitamo ,Tagblattu%. na tako to-
čaomu izvjestitelju ! iki

U Dubrovniku od hrvatskih va op
samo gliarodoa Čitaonica, u kojoj i dana