ti, jer vjera i bog, kake su se ukućani nadigišili, |
protepsti će i ono, što imadu.
Zna s, hvala Bogu, što su naši nazovi Srbi
izvojštili i prije 1876 god.: pobuniše listom donju
Mercegovinu, misleći da je zgodan čas, da se
proširi velika Srbija, a to sve po naputku pravosla-
vne braće s preko Drine. Ovim su se putem
kroz nekoliko godina naše gazde obogatili. A zar
su nam malo učinila ta današnja braća u prvim
godinama okupacije ? U ono vrijeme svaki muha-
medansc pomišljaše, pošto je uprava katoličke
vjere, da su nam i domaći katolici zakleti neprija-
telji, te se s toga i družaše više sa pravoslavni-
ma. Rišćani videći, da su muhamedanci i onako
dosta pobundani, iz same bratske ljubavi, počeše
muhamedance sokoliti na higjret (iselenje), izno-
seći im pred oči strahote, koje nas muhamedance
čekaju, ostanemo li pod Švabom. I tako ti na&a
lijepa braća su malo novaca iskupovaše naša mno-
ga dobra, a svoja milu braću uputiše u Aziju. Zna
se i to, da su onda sve srpske novine graknule na
Švabu kao na bijelu vranu, a te su novine poši-
ljane bile našim ,Srbima,* a ovi ih čitali megju
muhamedancima .....
Pa biva i sad tako. A čovjek, koji ne zna i
ne proučava te njihove špekulacije, ne bi ništa ni
promislio, jer i kako bi? kad pogledaš površno :
»Napredak“ se svadio s ,Videlom,“ ovaj napada
»Bavčanina,* zadarski Sava mlati po srijedi, ali
najviše ,fasuje“ ubogo mezimče Antonije! 1 tako
ti to izgleda, kd sanći, da se sami svagjuju, ali
to je inače; Znadu naši bezazleni Srpčići, da im
tako ide u interes. — Jer ako bi svi srpski no-
vinari radili javno jednim pravcem, onda bi se o-
čito vidilo, što namjeravaju, a ovako bar sa svo-
jom polemikom primiču se cilju. —
Ipak, hvala bogu, sva ta galama i rad srp-
ske beogradske-pravoslavne propagande nije ništa
polučila, što bi im moglo koristiti za gore spo-
menutu ideju.
Napokon pitam : čemu toliki trošak i rad
oko širenje srpstva u Bosni, i čemu da troši beo-
gradska vlada u tu svrhu svoje novce, pošto ni
njima ne dotječe, jer je i tamo: ,izjede konja
trava,“ ako opet ne u svrhu onog, što smo gore
naveli. — Nek mi pa to odgovori šior Savo i vi-
tez Ante!
Sabrija.
Pogled po svijetu.
— Francesko brodovlje nalazi se u Eugle-
koj, a prijateljski dočekano. Admiral Gervais
odbio je poziv Londonskog načelnika na banket
u Mansion-baus, jer da eskadra ima na 25 o. mj.
otploviti,
U Paris prispio je veliki knez Aleksa po-
zdravljen od silnog pučanstva s ushitoim: Živio
ruski car! Živila Rusija ! Po podne u Tuillerij-
skom vrtu glazba morala je tri puta izasebice ot-
svirati rusku himnu.
— Prošlih dana u Švajcarskoj proslavili su
najsvečanije šestogodišnjicu saveza.
— U Ugarskoj nadaju se da će svaki čas
kriza. Oposicija jaka je i u saboru, a još više u
narodu, jer prestavlja cvijet magjarskoga naroda,
pa po svoj prilici dojdućih izbora izaći će ojača-
na snatno. Već pokazuju na grofa Alberta Aponny
kao chefa novog kabineta.
Odbor koji raspravlja o poznatom dogagjaju
izmegju Uzelca i Ugrona riješio je većinom gla-
sova, da sa neće uzeti u zaštitu Ugrona, kad U-
zelac pita zadovoljštinu samo sa svoju osobu. Čla-
novi oposicije podnijeli su kući separatni votum
koji zalitjeva obranu imuniteta. Kako je i na Ri-
jeci mješoviti odbor koji istražuje, oposicija htje-
la je da se ćeka njegovo izvješće ali većina od-
bila je taj predlog jer da rasprava o imunitetu
nema što činit sa riječkim demonstracijama i iz-
vještaj odbora stavljen je na doevni red.
— Kralj srpski u Petrogradu dočekan je vr-
lo hladno mavlastito od pučanstva. [s Petrograda
stignuo je u Beč gdje su qa i poslanici |
rasno oblasti. Ix Beča pošao jeu Ischi gdje bi sr-
čao detkno dizaj: Ogi rom odlič-
»Videlo* Garašaninovo osobitom formom na-
pada na slavenstvo i slavensku solidarnost od-
bijajuć rusko prijateljstvo.
— Mladočeski zastupnici drže govore u svo-
jim izbornim kotarim polažući biračima račun svo-
ga rada.
— Kina i Japan gledaju utvrditi saves, koji
bi bio naperen protiva vanjskih vlasti. Europske
pak države nastoje opet sklopiti savez, koji bi mo-
gao u Kinu uvesti mir i snašao štititi tamošnje
kršćane i Europejce.
— U Bologni dogodio se sukob izmegju ča-
snika i gragjana. Povod dao je njeki novinar, ko-
ji je u svomu satiričnomu listu rogao se oficiri-
ma. Ovi se na to osvetiše, a malo po malo uzbu-
ni se čitav grad. Divizija biće premještena.
Ministar Luszzatti svakim danom nalazi i
uvagja nove ekonomije, tako da je nade, da će
popraviti uzdrmane talijanske financije.
— U Španjolskoj opaža se u zadnje doba
veliki podmukli republikanski pokret, koji daje
misli državi. Španjolaki republikanci u savezu su
sa portugalskim.
Domaće vijesti.
K. Br. 1017
kasn.
U Ime Njegova Veličanstva Cesara
O. K. Sudbeni Dvor [.e Molbe a Dubrovniku kao nad-
Maroje. doknaliom posčima u spisi $. ZR a. p.
riješavajuć o vgusta g Br. . M, Dr-
Zraog Davječsiiive u Dabrovniku
Sudi:
1.) a.) Sadržaj natpisa koji počimlje riječima ,danas 20 srp-
nja 1891“ a svršava riječima: ,na kopnu, na moru Grob“
tiskan u trećem stupcu druge strane 26.0g broja novina-
»Crvena Hrvatska“ štampanijeh u Dubrovniku 1, Avgu-
sta, & obzirom na sadržaj dopisa ,S mutne Neretve 21
Jula“ koji prati rečeni natpis tiskana u istijem novinama
u drugom i trečem stupcu druge strane, koji počimlje ri-
ječima: ,Jučer je naša“ a svršava ga riječima ,časnog
druga Brunatti-a sačinjava djelo, koje se označuje zloči-
nom smetanja Mrio mira prev m u $. 65 slovo a. k. s.
b.) Sadržaj dopisa ,8 mutne Neretve“ smatran s gledišta
% Ka se i prestupkom bunjenja previgjenim u
: p.
3.) Potvrgjuje se zapljena već izvršena po C, K. Kotarsko-
me Poglavarstvu.
natpisa i dopisa.
8.) Zabranjuje se dalnje rasdavanje račeo
4.) N uje se mično selinoje_ sao enjenih primje-
raka, i onih koji bi zaustavljeni
Razlozi:
Vidiv da natpisom koji počimlje riječima: ,danas 20
srpoja 1891“ a svršava sa mječima o kopnu da, moru
grob, hotjelo se podtejcati narod na u prama onoj
grani državne uprave, koja je sklopila savess onijem koj-
se drže za vječite dušmane, i hotjelo se da se potakne na+
rod da učini baš protivno što je državna uprava dr-
gala sa da učini, na monarhije.
_Vidiv da dopisom ,8 mutne Neretve 21 Jula* koji
počimlje riječima ,Jučer je naša“ a svršava riječima ,ća-
snog droga Bruoatti-a*, očito se tražilo potaknuti čitalace
na mršnju i presir proti kotarskom poglavaru Nallini išan-
mrga ianilašu
pi .
Bi osugjeno kao u danalojoj Odlaci.
Ć, K. Pregjedaik
Milić 0. r.
Od C, K. Sudbenog Dvora I, Molbe.
Dubrovaik 7 Augusta 1891
Hein v. r.
— Jubilarna islošba. Danas otvara ban iz-
ložbu, dakle sve je uragjeno i sve na svomu mje-
stu. Na dauašnju svečanost dolazi i ugarski mini-
star trgovine, Baross a hrvatske opozicije ne vi-
de rado njegov posjet, jer da on ništa ne ulazi ni
u isložbu ni u gospodarsko društvo.
I stranci i domaći imaće sve moguće udob-
nosti na isložbi i u gradu. Zagrebački dnevnici u
tomu svaki dan podsvaju gragjanima lijepih na-
putaka kako da se vladaju prama gostima. Da se
bude znalo što se svaki dan dogagja na izlošbi,
islazi i privremeni list, koji se sove ,lsložbeni
Viestnik* a uregjuje ga de. Ivo Mallio. Ovaj pri-
općuje sve potankosti a šalje te drugim novina-
ma koje će is njega vaditi vijesti.
(L. 8.)
u koje bi se smjestilo strance. Za ove treba pri-
javiti se u ulici Marije Valerije br. 8. Postelje
nalaze se po hotelima i privatnim kućama i t, d.
MEA
10 flor. unaprijed. Dalmatinskih izletnika ima do-
sta ; iz Dubrovnika i okolice takogjer. I iz Bosne
poduzeće se više izleta posebnim vlakovima. Grad
Osjek organizoje svoj, a Rijeka svoj, tako isto
i ostali gradovi. Svak hita u Zagreb da vidi po-
nos svoga naroda |
— Hrvatski izletnici u Prug bili su najve-
ćim slavjem dočekani makar da je policija zabra-
nila pričekivanje na koiodvoru. Pučanstvo rugalo
se je policiji.
— Vrli i odlični rodoljub, istarski prvak
dr. Dinko Vitezić povlači se radi slabosti i staro-
sti sa političkoga polja. Savjesni ovaj zastupnik
prije nego je to učinio, podao je svojim biračima
»Poslanicu, “ odeblju knjigu u kojoj potanko im
razlaže, što je on uradio u saborskom razdoblju
od g. 1885-1891. Zahvaljuć svomu narodu na lju-
bavi s kojom ga je uvjek odlikovao dovikuje mu
dr. Vitezić na koncu svoje poslanice: budite
"složni !
— O dvoboju koji se je nazad malo dana iz-
veo u Dubrovniku izmegju dva časnika mjesne po-
sade, nijesmo htjeli ništa pisati, jer mu je uzrok
lične stvar sasvim privatne naravi. Njeke naše
novine javile su, da je radi uvrijede narodnosti, ali
to nije istina.
Nijesmo javili ni već po novinama oglašeno
samoubojstvo gje. M. Knežević, jer bijasmo umo-
ljeni da to ne učinimo radi njekih okolnosti, koje
ne možemo na javaost iznijeti.
— Odbor kraljevine Dalmacije doznačio je
slijedeće pripomoći za gradnju putevi raznim op-
ćinam : Nerežiškoj fior. 160, Vrličkoj 150 za put
do ljekovite česme, Komižkoj 150 za put k Visu,
Opuzenskoj 160 za utvrdu nasipa do kule Norin-
ske, Riječkoj 800 za kolni put od Vrela do Su-
stjepana, Imotskoj 200 za put od Imotskoga do
Gorice, Ercegnovskoj 200 za put Bakoči, Novi-
gradskoj 150, Grbaljskoj 150, Zadarskoj 300 za
puteve od Zemunika do Murvica i do Polešnika,
Kninskoj 150 za put do Golubinice, Cavtajskoj
200, Supetarskoj 150, Tjašanskoj 150 sa put Ve-
lim-Cista, Orebićkoj 200 za put na Vlastne, gla-
varu Popovića općine Cavtajske 100, Milnarskoj
140, Lećevičkoj 200 za put Lećevika-Dimoevica,
Slanskoj 250 za put u mjestu Slanom. Doznačeno
je pak pripomoći za gradnju bunar4 ili lokavi& op-
ćini Komižkoj fior. 160, Supetarskoj 200, Kistanj-
skoj 200 i selu Skripu 200. — Uz njeke uvjete,
u iste svrhe, obećana je napokon pripomoć slije-
dećim općinam: Vrgorskoj za Kozicu, Omiškoj za
Kostanje, Postirskoj, Pučiškoj, Nerežiškoj, Knin-
skoj i Eroegnovskoj. ,N. L.“
— Govori se da će Spljet postati ratna lu-
ka. Imao bi se utvrditi utok Čiovo i Marijan.
— Neila smrt pokosila nam je ovih dana
dva mlada i učena Hrvata : gpljećesim dra. Vjek.
Karamana i Makaranina D. Klemu Puovića profe-
sura na spljetskoj gimnaziji. Laka im zemlja!
— Gosp. Ivo Antičević s Janjine šalje nam
izjavu u kojoj kaže da on nije uapisao onaj mali
dopis o pradevaljima, što je izišao u prošlomu bro-
ju našega lista, U istiuu, on ga nije napisao ni
poslao.
— U proš. četvrtak dogodio se je vrlo ša-
losan čin u glavnoj vojničkoj kasarni u Zadru.
Njeki vojnik, Žukelja (iz Vrlike), oženjen,
okosio se na svoga natporučnika Kekia,.jer mu
je ovaj preko vježaba rekd : kako to držiš rame.
Još mi nije niko reko, da ne znam rame držat
odvrati vojnik. Bićeš posvan na raport, reče mu
tad natporučnik. Dobro, odvrati vojnik,
Kad su bili pak na raportu vojnik shvati, da
mu se ne piše bijela, te pokunji se i pokazav se
bolesnim, osta u njekoj sobi kasarne.
U četvrtak natporučnik ode plaćat vojnike
i dok je on to ovršivao, Žukelja izbaci kros njeki
progor hitae, koji rani natporučnika u kosijer, Na-
sta meteš na to. Žukelja držeć valjda da je nat-
poručnika usmrtio i snajuć što ga čeka, ispali u
podbradak sebi drugi hitac, Tane prosvirilo mu
je moždani te osta sa čas mrtav,
Usrok zločinu vele njeki da je bila prevelika
strogost; nu dragi vele, da natporučnik nije pa-
če strog nego dosta vt o
NN RNS.