te gvršaje apostrofom na kap: »Molim te togaj rad, nemoj, svi Hrvati da na te plaču sad, hotjej ga parjati | A da ova poslanica stigne u ruke bolesnom pjesniku, Nalješković se obraća drugome hvarsko- me vlastelinu, Hortensiju Brtučeviću, moleći ga u posebnom pismu: ,Petra mi pozdravi i lis mu o- vaj daj,“ a samoga Hortensija pozdravlja ovako : »Hortense pošteni, slavo svih Hrvata, pravo ti zlameni ime trak od zlata; mnogo je vrjemena budući čuo ja glas tvoga imena, po svitu kt nam (Hrvatim) sja, (slijediće). Naši Dopisi. Račišće 14. Setembra 1891. Dan 14 ovoga, ostati će neizbrisiva era, ne samo u pameti dičnijeh Račišćana, nego i u oni- jem što onaj dan imali su toli lijepu sreću da posje- te ono čarobno mjestance, malahno brojem ljudi, al veliko dobrijem glasom, i njihovijem junačtvom pa brvatskom našem moru. Već odavna ti bogoljubni stanovnici, ti pra- vi labudovi našega mora, bili začeli divnu zami- sao, nabaviti jedan krasan kip S. Nikole zaštitni- ka plovećijeh putnika, pa im eto daoas uz nasto- janje simpatičnoga i novoga župnika Dr, Jura Depola želja ispunjena. Ali kako tu rijetku svečanosti da proslave ? Srce našega Račišćanina ne zna u otaji gnje- čiti ono što mu duša ćuti. Poštena riječ, odvažnost, ' rad i sloga to je njegovo srce, koje je onaj dan tako divno u svo- me sjaju prosjalo, da mu ljepšega zrcala pero istociljati ne znade, ako ne kažuć, da je kroz more i obale, da kroz lukove i barjake, kroz va- tru i pobožnost do jedina račiška duša pjevala. Već za rana jutra to ubavo mjestance izgle- dalo kao nakićena nejestica, svud unakrst sela prosule se trobojnice poigravajući se lahorom 8 morskijeh vala, kao da dovikuju dobar došao skop+ na i s mora dolazećijem prijateljima. Sve živo sve veselo, svakome na licu duša pjeva. Vrli i dobri naš prepoštovani opat Dr. Božo Trojanis, koji se dragovoljno odazvao pozivu neu- morna župnika, uz podvorbu kanonika Dr. D. Gvozdenovića dvaju fratara i bližnijeh svećenika u svetijem haljinama, nače blagoslov novoga kipa, nakon koje obave, uz često pucanje i slavljenje uputio se ophod oko sela, dok uprav majstorski kip nošen od četvorice odličnijeh mješćana svako- me srce i oči zanosio kvaseći ih suzom veseluicom, Grehota samo što u onom času bratimi ne bili zaodjeveni bratovskijem haljinami što bi bio uprav vrhunac divote. Iza ophoda prečasni Opat uz podvorbu dvaju fratara, otpjeva. veliku misu, preko koje izreče uprav tako lijepu ganutljivu riječ, da si zastalno mogao na svačijem licu pročitati: naprijed dobri pastiru, nek ti medna riječ teče; jer premda nas premaleni prostor crkve naše uprav gnječi zano- som ćemo riječ tvoju slušati. Bogoljubnost što se je onaj dan u Račišća- im ukazala, jasan je dokaz da su još pravi sinovi onijeh otaca koji su znali biti predgragje košćan- stva. — Onijeh otaca koji da uzdrže svoje svete amanete, znali su i svoje rodno mjesto žrtvovati. Iza vesela objeda, sva Račišća opet veseli- jem životom vrenula, spravljajući se da u večer bacanjem nmjetničkijem oganja svoga parca pro- slave, posjetitelje zabave. : — Zabvalu pako što vrsni glavar sela us prisu- tnost mješćana izreće ljubljenome Opatu, svome župniku i ostaloj gospodi, takova bijaše, da slični glavar mogao bi baš vrsno i na načelničkoj klupi sjediti, Riječ što mu divnom hrvaštinom tekla is- ražaj njegove duše ganule su i našeg opata, | ostalu gospodu, koji im baš srcem safaljujući, od- nesoše sobom najbolje utiske toga naprednoga sela. < BRačišćani, slavlje što ste vi 8. Nikoli dešom i srcem pripravili, to je preteča vaše prosvjete i tka, jer pravi katolik je onaj koji znade na- i blagostanje na najviši stepen sreće do- vesti, Budućnost je Vaša — naprijed sokolovi, pod egidom vjere i sloge i narodnosti te krhe litice jednom budu pristanište prometa i slave. A ti sokole tijeh čeličnijeh hrvata naš Don Juro jagmi da što bolje sjeme siješ, polje ti je plodonosno, napredak ti bude glavu ovjenčati. Ti kremenjače, ti hrvatska dušo, usadi u mlada srca tvojih župljana zanos za vjerom i Hrvatskom pak si mi svoj u svome | "SANE Posjetitelj. Pogled po svijetu. — Otkriće Garibaldijava spomenika u Nizzi urečeno je na 4 oktobra. — Papa Leon XIII o- dlučio je upozoriti sve katolike da crkva pedepše izopćenjem sve one koji silaze ma dvoboj. Do koji dan ima izaći odluka o tome. — ,lemps“ javlja da je Franceski paro- brod ,Amerique“ u luci Solunskoj na svom dola- sku pucnjavom pozdravio, a odvratili mu na pozdrav prisutni engleški i turski brodovi, a talijanski brodovi da su opetovano uskratili poz- drav. Frencesko poklisarstvo u Carigradu obavi- šteno je o tome. — ,limesu“ javljaju iz Singapora, da su u Itschang-u porušene sve kuće Evropljana, samo su poštegjeni engleški konsulat i carinarski ured. Francuske kalugjerice teškom su mukom zaštićene. — Prosvijećeni, rodoljubni i složni narod česki sprema se opet na novo velike preznameni- to djelo a to je česko-slavenska etnografička isloš- ba. U tu svrhu donose svi česki i slovački listovi proglas, potpisan od svih prvaka českog naroda, bez razlike stranaka. Izložba će se držati u vre- menu od dvije, najveće tri godine, na prostoru današnje izložbe u zgradama posvećenim trinm- fom českog nmjeća, obrta, filantropije, autonomi- je i povijesti česke. Pokle N. V. Kralj ima baš u današnji dan posjetiti sadašnju izložbu, u tu svr- hu čine se u Pragu velike priprave. — U Rimu umro je kardinal Rotelli. To je šesti kardinal koji je ove godine umro, a 74 koji je umro za Leona XIII. Sad sveti zbor imade sa- mo 60 kardinala; samo 14 ih je živih, koje je imenovao Pio IX. — Na 19 0. mj. primio je sveti Otac fran- cezke putnike — bilo ih je 20000 — u gornjnm vestibulu crkve sv. Petra. Papa je bio iskreno pozdravljen, kad se je ukazao. Stožernik Lange- nieux pročitao je adresu, u kojoj se kaže: Dvade- set tisuća francezkih radnika dolazi da vam izrazi zahvalnost, Papa je čitao odag odgovor u france- zkom jeziku. U odgovoru se izrazuje radost nad revnošću kojom Fraocezka toli često šalje hodo- častnike u Rim. Socijalno radničko pitanje ne će se nikada riješiti gragjanskimi zakoni pa bili oni najbolji. Riešenje spada u područje savjesti i lju- bavi prema bližnjemu. Čuvati se treba bezbožni- ka, koji se istića pod imenom socijalista, da dru- štveni poredak prevrnu na štetu radnika. Na svom povratku u lijepu francesku otačbinu neka kažu, da je srce pepino uvijek uz one, koji su zapušte- ni i koji trpe. — U Beču bila je na 21 tek. konferencija pod presjedništvom Nj. Veličanstva, te je urodila sporazumkom, Prigovori obiju ministara financija uvaženi su, te je ministar rata tako snizio svoje zahtjeve, da će ugarski budget pokazivat posve neznatan deficit, — Delegacije će se po svoj pri- lici sastati na 7 novembra. Domaće vijesti. U Hrvatskoj“ organu stranke prava izašla je slijedeća pokazalo se i ustanovilo, da je stranka prava u svojih nazorih jedinstvena i da su njezini članovi složni i solidarni. Klub stranke prava ima i od sads, kao i do sada, provagjati načelna pitanja i temeljne točke programa, te stranka prava smatra samo onoga svojim članom, koji svoje djelovanje ne dovodi u opreku sa radom njezinoga klaba. U Zagrebu, 12. rujna 1891. Pran Folnegović Gjuro Jakčin predsjednik sastanka. tajnik. Odbor za svetčano ookriće Gajeva spomeni- ka u Krapini oglasuje ovaj program : 1. 26. rujna 1891. u večer (razsvjeta i miro- zov; po vr$cim brijegova, koji okružuju Krapinu, paliće se kresovi. 2. 27. rujna 1891. u ranu zoru badnica, ko- ju će navijestiti gruvanje mužara sa Josipova brda 3. Svečani uvod gostijuh sa kolodvora u Krapini, uz gruvanje mužarah i svirku glazbe: 4. Služba božja u župnoj crkvi. 5. Sastanak kod spomenika. 6. Čitanje spomenice. 7. Deklamacija prigodne pjesni Božidara Ku- kuljevića. 8. Govor Ivana Jakovine o žiću pok. dr. Ljudevita Gaja. 9. Otkriće spomenika, naregjeno govorom. 10. Banket u gostionam Kauvorskovoj, Krsoi- kovoj i Lasićevoj. 11. Pučka svečanost na gradini Čeha, Leha i Meha, uz svirku glazbe i vatromet. 12. Svečani odlazak gostijuh uz sjajnu ra- svjetu, pratoju glasbe, gruvanje mužarah i pale- pje kresova. — Čitamo u Zagrebačkim ,Nar. Novinam,“ od 18 tek.: ,Naš zemljak narodni zastupnik prof. Dr. Kršnjavi, koji ovaj čas putaje Norveškom, imao je prilike da u Hamaru kod Kristianije razgovara se s velikim norveškim pjesnikom Bjčrnstjerne Bjčrn- sonom, koji se je zadnjih godina više bavio poli- tikom te kao pučki vogja došao do evropskog glasa. pi S »Bjčrnson pozdravi njega i drugove mu o- vim riječima: Gospodo, ja sam sada samo politi. čar! Iza njekih uvodnih riječi upita Bjčrnson br. zo: da li su u Ugarskoj sadovolmi s austrijskom unijom? To je naš zemljak potvrdio, Za tim je pitao Bjčrnson, mije li sajednica vojske u Ugar- skoj sasorna? Na ovaj upit uputio je prof. Kr- šnjavi pjesnika na zadnju izjavu grofa Andras. sy-a o tome pitanju, kao i na držanje vladarevo, koji smatra jedinstvo vojske kao noči me tangere. — Iza toga razvio je Bjčrnson svoje nazore 0 pojmu državne unije, Definicija kulminira u tome da samo slobodni narodi moga megju sobom sklo- piti uniju uz potpunu državnu neodvisnost svako- ga od njih, U monarhičaim državam njemu je ta unija čista personalna unija; kod republikh sa. vez, koji nije baš jako čvrst, jer pripada svakoj državi pravo. da iz toga savesa istupi, čim te in. teres njezin ratraži. oMi smo mu pripovijedali, piše prof. Kr- šnjavi, da imade u Ugarskoj stranka yeodvisnosti a u hrvatskoj ,stranka prava,“ koje stoje sa istom stanovištu, To ga je vrlo sanimalo te je iajavio, da su te obje stranke ,vrlo zdrave.“ — Nar. List“ piše, i piše dobro i veoma zgodno: ,Hrvatski narod star od hiljade godina, a mlad od jučer, koji danas prevaljuje jednu od svojih najopasnijih kriza, potrebuje idealnosti; po- uxdane vjere u svoje sdrave predaje; potpuno svi- jesti o svojoj zadaći u povijesti i civilizaciji, sve- strane sloge svojih sinova, ljubavi, nesebičnog pri- jegora, jer jedino ti uvjeti mogu jednomu narodu zajamčiti izvjesnu budućnost... ki, ste se vodom cijenili smo da je isvjet pijanica ; sad prisnajemo, da je ta loan ina Bilo-b vrijema a so obnaios tih vodenih pijanaka, a da budemo iskreni i pošteni,