Eto od nazad 10-12 godina iselilo se je naših o- ko-sto hiljada a potvrdo velim, da izmegju gvih njih mije ih ni sto obitelji risaem lillah — kako mi velimo, nego nevolja udari, pa u svojoj slaboj pameti misli narod da će najbolje učiniti, da na- pusti &voj vatan ne bi li tamo što bolje živio. Biće ih koji će mi da odgovore : jes ali se vi držite starih navada, pa nećete da učite. Mi hoćemo da učimo i učimo, nego baš nemamo ni prilike toliko koliko se svijetom raznosi. Pa kad čovjek što i progleda i htjede da što pomogne narodu koji trpi, ne može do kraja. A za što to, znadu najbolje oni, te su pokušali. Iseljivanje ne umanjuje se; naši idu niko i ne čuje, a naša mjesta drugi zaprema. Iz Saraje- va kako čujem svaki dan hazreti po koji, Gradi- ška se gotov sva iseliti, Ključ po malo ovaljuje od muhamedanaca, a i mnogi se Mostarci spre- maju. Ovomu moramo tražiti lijeka da se rana ne išteti, jer onda je niko ne zacijeli, a savjet nam je dobro došo od svakoga. Zato svi na rad Vlada je na prvoma mjestu zvana da pomogne. Za danas nek je dosta. Sabrija. Pogled po svijetu. — Umro je Parnell nekadašnji vogja Iraca i tako zvani neokrunjeni kralj Irske. Bilo je doba kad je Parnell bio najpopolarniji čovjek u Irskoj, i madalo se da će pobijediti stranka, koju je on vodio udružena sa Gladstonovom liberalnom stran- kom: Parnell na jednom propane, a to radi ljuba- vne sgode sa ženom svoga prijatelja. Zaludu se š njom vjenčao, popularnost nije više dobio. Rascije- pljena irska stranka nije imala vogje, on nije htio nikako da otstupi. Poslje njegove smrti nade je da će stvari u Irskoj okrenuti na bolje. — Brzo su u Engleskoj izbori i zato se o- bje.strauke. ogbiljno pripravljaju. Liberalci drže ko u ruci, da će;pobijediti. Tu skoro bio je na- knadn? itbor & Manchesteru: tvrgjavi dosadašnjoj konservativaća gdje je neznatnom razlikom glaso- vi“ prodro ministar pošta, Tergosson. — Otvoreno 'carevinsko vijeće nije niti će razbistriti položaj u Austriji. Njeke strane novine posižješe da je kraljev put u Česku imao svrhu izmirenje Nijemaca i Čeha. To je svrha promaše- na. Govori se da: će započeti novo ugovaranje izmegju ova dva navoda. Proračun kako ga 'je ministar financiju pri- kazao 'ktići izdosi višak od 617,884 fior. Ministar naglasio je potrebu, da se uredi uovčana vrije- dnost, te kazao da u tom poslu treba i Austriji i Ugarskoj veća maožina gotova novca. — Svak kaže, a vjerojatno je da će se i o- bistiniti, da je' bolanžizmu učinjen kraj. Nemadu više poglavice a Rocheforta neće da izaberu, već vofiš čekšti na vrijeme i dogogjaje. — Ministri franocski bili 8u u Marsilji izvifdani, a Freycinet u| Toulonu aplaudiran. »National“ sad već misli se on pripratlja za prosjednika repoblike. — Brzo bi se imao sastati u Rimu megju- dni kongre« sa ir komu bi presjednikom bio svoj prilici Bonghi. Nego kako se. ovaj u zad- doba dosta puta o raznim činima israzio na in, koji nije zadovoljio svakoga, mnogi su po- zjani odklonili poziv. + Iskazi protiv Franceskih hodočasnika u mu traju još, tako da su mnogim dodijali. Fran- e novine bez razlike boje razdražene su na ijance, a klerikalni listovi donose da je sva bila unaprijed nješto pripravljena, te da ni- Francezi, već isti [alijanci navlaš da mogu ustrirati protiv Francesa. Nema dvojbe da je čin neismijerno mnogo otešćno i onako oštre ismegju Franceske i Italije. — U Budimpešti djaci i svjetina prave dan dan demonstracije proti ministra trgovine Ba- koji je do nedavno bio najpopularniji čovjek u(Ugarskoj, a to sato, što je sabranio de se pro- a na Beljezničkim stanicama list Magyar 1... Giors. došao. ja u._Italiju i o Milanu sa. stao #6 je. 4% Radinl-om, Novine nagaqjaju, da će razgovarati o važnim politićkim «tvarima i ako je Giers došao u Italiju isključivo radi zdravlja. Domaće _ vijesti. — Ponovo umoljavamo svu p. n. gg. pred- brojnike koji još nijesu isplatili, da se pošure. Ta- ko će listu prištediti mnogo neprilika. Ovih dana poslaćemo onim koji nam nijesu sve platili do- pisnice, u kojim je tačno sabilješeno koliko su is- platili i koliko im još ostaje, da isplate za svu go- ginu. Preporučamo im toplo, da se odagovu. — Zagrebački gragjani poslaše odaslanstvo u Djakovo koje je predalo preuzv. biskupu pre- krasnu adresu sa blizu 1500 potpisa. Odaslanici ga zamoliše da dogje na izložbu, ali on je taj po- ziv odklonio imajuć osobito razloge. — Preporučamo svim našim čitateljima da se na vrijeme obrate gosp. M. Šešelju u Mostar radi pjesmarice, koju on kani izdati o kojoj smo mi govorili u br. 38. Zato ko se želi predbrojiti nek mu se javi na vrijeme, da se zna vladati. — ,Katolička Dalmacija,“ govoreći o inci- dentu Gondola-Medini veli da bi vijeće općine i- malo prosvjedovati na načelnikova djela jer da i ovo nosi na sebe odgovornost. — Doznajemo da su rišćani u Trebinju sa- stavili tužbu na poglavara zemlje bar. Agpella protiv kat. svećenika velč. g. Dr, Senjaka. Možda zato što je g. Senjak Hrvat. Nek se zna i ova. Kad se nikako ne može komu Hrvatu naškoditi, onda se utiče u zaštitu najgorim srestvima, de- nunciji, samo da ga se riješi. — Na Izjavu gosp. M. Gjorgji o kojoj smo mi progovorili u Gradskoj Kronici, donosi ,Hr- vatska“ da je gosp. Folnegović narodni zastupnik na hrvatskom saboru, poslao ,Obzoru“ ispravak, u komu veli da nije zdravica nego formalni pre- dlog potekao od njega, da se podigne spomenik pjesniku ,Osmana.“ Gospodin Folnegović donosi i svoj govor u komu obrazložuje svoj predlog. Gospodin Folnegović tegnuo je i to, što će se i u Dubrovniku podići spomenik Gunduliću i to ovim riječima : pAko bi ko možda primjetio, proti ovom predlogu da se radi o spomeniku Gundulićevu za Dubrovnik, u koju svrhu je jur i lijepa glavnica na brpi, tomu odgovaram, da time nijesmo još ni- kako izpravili pogrješku koja mi se čini da je u- činjena kada smo stali u našoj prestolnici dizati spomenike mlagjim i manjim, a u mjesto da smo započeli s najvećim i starijim. To nas nadalje ne diže dužnosti da prestolnicu našu nastojimo ukra- siti kipom najvećega narodnoga pjesnika, a opći- na slavnoga Dubrovnika ma kakove stranačke i plemenske razmirice u njoj vladale, nikad u tom našem naumu neće moći naći drugo, van uvjera- vanje naše vječne harnosti prema najslavnijem megju tolikim slavnim sinovima Dubrovnika, ter dokaz da slaveći velike muževe postaje naša pre- stolnica dostojna preuzeti na se onu baštinu, ko- ju joj baš slavni Dubrovnik namreo. Ja pače mislim, da je spomenik Gunduliću u Zagrebu ujedno spomenik i samoga Dubrovni- ka; jer kad bi kipar hotio izkljesati spomenik u čast tomu gradu, najljepše bi ga predočio u obli- ku onih plemenitih idealnih, a osobito karakteri- stičnih ertah, koje nam se u liku lvanova prika- zuju. A što više lični karakter i duša pjesnikova, nije nego idealisovana slika samoga onoga slavno- ga za uvoju slobodu toliko oduševljenoga grada.“ Mi na ove krasne rijeći vrloga hrvatskoga otačbenika mošemo nadodati, da ako iko izvan Dubrovnika, ima pravo posjedovati uspomenu Iva- na Gundulića, to je jedino Zagreb, današnja hr- vatska Atena, koji mu je slavu svijetom i slaven- | Austriji. avec toi lani i prekolani, a sad će Arbanasi. Pa da nije sve srpsko ?1! — Naprvo na 4 0. mj. pa na 9. na Bol 0+ rila se strašna voda, koja je zemlju odaijela, vino- grade raskopala, porušila dosta kuća, konoba vinom punih vrtova i puteva. Dvoje čeljadi poginulo je. I na Jelši dogodila se slična nesreća koja ni- jedan ljudski pametar ne pamti. Poslani su od- mah tehničari, koji će najpotrebitije narediti. — Zagrebačku izložbu posjetilo je 6 zastup- nika čeških na carevinskom vijeća. Bili su lijepo i gostoljubivo primljeni. Razgledali su grad i po- sjetiše važnije zgrade. 1z akademije poslaše po- zdrav Strosmajeru, a dra. Starčevića posjetiše. Gragjanstvo ih je za tim otpratilo na kolođvor, gdje se naglašivala ponovo slavenska solidarnost. — Na zagrebačkoj izložbi mnogi od izloži- telja dalmatinskih bili su nagragjeni počasnom di- plomom, velikom kolajnom, malom kolajnom, di- plomom priznanicom i t, d. a uz to nagradom od uekoliko uapoleona. Najviše nagrada je podijelje- no na vino i ulje. — Pišu nam iz Mostara da je onamo bila glavna skupština njihova pjevačkoga društva, u ko- joj je jednoglasno primljen predlog, da se zamoli Vladu da može opet metnuti hrvatski grb, tim vi- še što je na arpskim zabavama bilo dopušteno iz- vjestiti grb srpski. — Držalo se je da je glavni zgoditak islož- bene lutrije u Zagrebu dobio g. Moderčin, župnik u Krivomputau, jer je megju srećkami, njema za prodaju povjerenim bila i ona, na koju ja pao glavni zgoditak. Kako g. župnik javlja, kupio je onu srećku od njega Marko Špalj, iz kuće br. 32. te tako je prosti hrvatski seljak dobio najveći zgoditak od 10.000 fr. — Piše ,Hrvatska.* Doznajemo pouzdano, da je izložbeni odbor primio pismo iz Kotora, da osobito pazi na mač Šubića, jer da tako zvani Srbi namjeravaju tu svetinju odnijeti potajno. Iz- ložbeni odbor se ujedno umoljava, da predavajuć ovaj mač, naznači vrijednost od više hiljada, da; pošta na taj mač što bolje pripazi. te Pišu nam iz Županjca u Bosni da je na sv, Mihajla prije procesije njeki gragjanin objesio hr- vatsku ttobojnicu na svom dućanu. Ali bi usilovan skinuti je. Zašto? to ne znamo.,,... Pišu. nam iz Hercegovine : Njeki dan prošao sam kros Ljubinje pa mi se tu potužio moj prijatelj Sali aga Grebo, trgo- vac, da mu je nazad koji dan došao gosp. :pre- stojnik i zabranio mu više ić preko mosta A po- salje je tako š njim postupao, da je Grebo razaloš- ćen odmah zaiskao putni list pa da se iseli. (Sali. aga ne htjede mi kazati, što je izmegju njega i gosp. prestojnika, ali čini mi se da je svemu u: zrok postao, od kad se prestojnik češće druži sa parokom Savom Simićem. (Srbin je to.) Putnik. Različite vijesti. < | > Dominikanski Red, kako javlja Ze Nowuvelli. - ste de Lyon u zadnjim brojevima, svečano saku- pljen u Lyonu, izabrao je za svoga Generala M, P, O. Andriju Frilhovirtha, Državnika Austrije. O. Frihovirth-u sad je 46 godina; jedan je izmegju najmlagjih Generala, koji su bili isabrani zadnjih vijekova. Čovjek dubokog znanja i rese ga sve sposobnosti vrlog upravitelja. Svršio je svoje nauke u Rimu u kolegiju sv. Tome; bi isa- brao dvaput Državnikom Austrije, jednom Prio- rom bečkoga Samostana. Saučenik je O. Denifle-a koji uživa svjeteki glas sa svojih studija o sveu. čilištima srednjega vijeka. O. Fr&hovirth bi pred. ložen za biskupa u Celovcu, nu on se odreče; kardinali, srcibiskupi i biskupi austrijski imeno- vali su ga članom vijeća ga orkovne stvari u. Red je ovdje da nepomenemo, da ovaj ister. | važan je samo sa Red Propovjedalaca; & ne kako I franceske sad malo vreme biljeg onoga koji bi isišo u bodećem Conalava,