Eto od nazad 10-12 godina iselilo se je naših o-
ko-sto hiljada a potvrdo velim, da izmegju gvih
njih mije ih ni sto obitelji risaem lillah — kako
mi velimo, nego nevolja udari, pa u svojoj slaboj
pameti misli narod da će najbolje učiniti, da na-
pusti &voj vatan ne bi li tamo što bolje živio.

Biće ih koji će mi da odgovore : jes ali se
vi držite starih navada, pa nećete da učite. Mi
hoćemo da učimo i učimo, nego baš nemamo ni
prilike toliko koliko se svijetom raznosi. Pa kad
čovjek što i progleda i htjede da što pomogne
narodu koji trpi, ne može do kraja. A za što to,
znadu najbolje oni, te su pokušali.

Iseljivanje ne umanjuje se; naši idu niko i
ne čuje, a naša mjesta drugi zaprema. Iz Saraje-
va kako čujem svaki dan hazreti po koji, Gradi-
ška se gotov sva iseliti, Ključ po malo ovaljuje
od muhamedanaca, a i mnogi se Mostarci spre-
maju. Ovomu moramo tražiti lijeka da se rana ne
išteti, jer onda je niko ne zacijeli, a savjet nam
je dobro došo od svakoga. Zato svi na rad Vlada
je na prvoma mjestu zvana da pomogne.

Za danas nek je dosta. Sabrija.

Pogled po svijetu.

— Umro je Parnell nekadašnji vogja Iraca
i tako zvani neokrunjeni kralj Irske. Bilo je doba
kad je Parnell bio najpopolarniji čovjek u Irskoj,
i madalo se da će pobijediti stranka, koju je on
vodio udružena sa Gladstonovom liberalnom stran-
kom: Parnell na jednom propane, a to radi ljuba-
vne sgode sa ženom svoga prijatelja. Zaludu se š
njom vjenčao, popularnost nije više dobio. Rascije-
pljena irska stranka nije imala vogje, on nije htio
nikako da otstupi. Poslje njegove smrti nade je
da će stvari u Irskoj okrenuti na bolje.

— Brzo su u Engleskoj izbori i zato se o-
bje.strauke. ogbiljno pripravljaju. Liberalci drže
ko u ruci, da će;pobijediti. Tu skoro bio je na-
knadn? itbor & Manchesteru: tvrgjavi dosadašnjoj
konservativaća gdje je neznatnom razlikom glaso-
vi“ prodro ministar pošta, Tergosson.

— Otvoreno 'carevinsko vijeće nije niti će
razbistriti položaj u Austriji. Njeke strane novine
posižješe da je kraljev put u Česku imao svrhu
izmirenje Nijemaca i Čeha. To je svrha promaše-
na. Govori se da: će započeti novo ugovaranje
izmegju ova dva navoda.

Proračun kako ga 'je ministar financiju pri-
kazao 'ktići izdosi višak od 617,884 fior. Ministar
naglasio je potrebu, da se uredi uovčana vrije-
dnost, te kazao da u tom poslu treba i Austriji i
Ugarskoj veća maožina gotova novca.

— Svak kaže, a vjerojatno je da će se i o-
bistiniti, da je' bolanžizmu učinjen kraj. Nemadu
više poglavice a Rocheforta neće da izaberu, već
vofiš čekšti na vrijeme i dogogjaje. — Ministri
franocski bili 8u u Marsilji izvifdani, a Freycinet
u| Toulonu aplaudiran. »National“ sad već misli

se on pripratlja za prosjednika repoblike.

— Brzo bi se imao sastati u Rimu megju-
dni kongre« sa ir komu bi presjednikom bio
svoj prilici Bonghi. Nego kako se. ovaj u zad-
doba dosta puta o raznim činima israzio na
in, koji nije zadovoljio svakoga, mnogi su po-
zjani odklonili poziv.

+ Iskazi protiv Franceskih hodočasnika u
mu traju još, tako da su mnogim dodijali. Fran-
e novine bez razlike boje razdražene su na
ijance, a klerikalni listovi donose da je sva
bila unaprijed nješto pripravljena, te da ni-
Francezi, već isti [alijanci navlaš da mogu
ustrirati protiv Francesa. Nema dvojbe da je
čin neismijerno mnogo otešćno i onako oštre
ismegju Franceske i Italije.

— U Budimpešti djaci i svjetina prave dan
dan demonstracije proti ministra trgovine Ba-
koji je do nedavno bio najpopularniji čovjek
u(Ugarskoj, a to sato, što je sabranio de se pro-
a na Beljezničkim stanicama list Magyar

  
   
  
 
   
   
 
  

1... Giors. došao. ja u._Italiju i o Milanu sa.
stao #6 je. 4% Radinl-om, Novine nagaqjaju, da će

razgovarati o važnim politićkim «tvarima i ako je
Giers došao u Italiju isključivo radi zdravlja.

Domaće _ vijesti.

— Ponovo umoljavamo svu p. n. gg. pred-
brojnike koji još nijesu isplatili, da se pošure. Ta-
ko će listu prištediti mnogo neprilika. Ovih dana
poslaćemo onim koji nam nijesu sve platili do-
pisnice, u kojim je tačno sabilješeno koliko su is-
platili i koliko im još ostaje, da isplate za svu go-
ginu. Preporučamo im toplo, da se odagovu.

— Zagrebački gragjani poslaše odaslanstvo
u Djakovo koje je predalo preuzv. biskupu pre-
krasnu adresu sa blizu 1500 potpisa. Odaslanici
ga zamoliše da dogje na izložbu, ali on je taj po-
ziv odklonio imajuć osobito razloge.

— Preporučamo svim našim čitateljima da
se na vrijeme obrate gosp. M. Šešelju u Mostar
radi pjesmarice, koju on kani izdati o kojoj smo
mi govorili u br. 38. Zato ko se želi predbrojiti
nek mu se javi na vrijeme, da se zna vladati.

— ,Katolička Dalmacija,“ govoreći o inci-
dentu Gondola-Medini veli da bi vijeće općine i-
malo prosvjedovati na načelnikova djela jer da i
ovo nosi na sebe odgovornost.

— Doznajemo da su rišćani u Trebinju sa-
stavili tužbu na poglavara zemlje bar. Agpella
protiv kat. svećenika velč. g. Dr, Senjaka. Možda
zato što je g. Senjak Hrvat. Nek se zna i ova.
Kad se nikako ne može komu Hrvatu naškoditi,
onda se utiče u zaštitu najgorim srestvima, de-
nunciji, samo da ga se riješi.

— Na Izjavu gosp. M. Gjorgji o kojoj smo
mi progovorili u Gradskoj Kronici, donosi ,Hr-
vatska“ da je gosp. Folnegović narodni zastupnik
na hrvatskom saboru, poslao ,Obzoru“ ispravak,
u komu veli da nije zdravica nego formalni pre-
dlog potekao od njega, da se podigne spomenik
pjesniku ,Osmana.“ Gospodin Folnegović donosi i
svoj govor u komu obrazložuje svoj predlog.

Gospodin Folnegović tegnuo je i to, što će se
i u Dubrovniku podići spomenik Gunduliću i to
ovim riječima :

pAko bi ko možda primjetio, proti ovom
predlogu da se radi o spomeniku Gundulićevu za
Dubrovnik, u koju svrhu je jur i lijepa glavnica
na brpi, tomu odgovaram, da time nijesmo još ni-
kako izpravili pogrješku koja mi se čini da je u-
činjena kada smo stali u našoj prestolnici dizati
spomenike mlagjim i manjim, a u mjesto da smo
započeli s najvećim i starijim. To nas nadalje ne
diže dužnosti da prestolnicu našu nastojimo ukra-
siti kipom najvećega narodnoga pjesnika, a opći-
na slavnoga Dubrovnika ma kakove stranačke i
plemenske razmirice u njoj vladale, nikad u tom
našem naumu neće moći naći drugo, van uvjera-
vanje naše vječne harnosti prema najslavnijem
megju tolikim slavnim sinovima Dubrovnika, ter
dokaz da slaveći velike muževe postaje naša pre-
stolnica dostojna preuzeti na se onu baštinu, ko-
ju joj baš slavni Dubrovnik namreo.

Ja pače mislim, da je spomenik Gunduliću
u Zagrebu ujedno spomenik i samoga Dubrovni-
ka; jer kad bi kipar hotio izkljesati spomenik u
čast tomu gradu, najljepše bi ga predočio u obli-
ku onih plemenitih idealnih, a osobito karakteri-
stičnih ertah, koje nam se u liku lvanova prika-
zuju. A što više lični karakter i duša pjesnikova,
nije nego idealisovana slika samoga onoga slavno-
ga za uvoju slobodu toliko oduševljenoga grada.“

Mi na ove krasne rijeći vrloga hrvatskoga
otačbenika mošemo nadodati, da ako iko izvan
Dubrovnika, ima pravo posjedovati uspomenu Iva-
na Gundulića, to je jedino Zagreb, današnja hr-
vatska Atena, koji mu je slavu svijetom i slaven-

| Austriji. avec toi

 

lani i prekolani, a sad će Arbanasi. Pa da nije
sve srpsko ?1!

— Naprvo na 4 0. mj. pa na 9. na Bol 0+

rila se strašna voda, koja je zemlju odaijela, vino-
grade raskopala, porušila dosta kuća, konoba vinom
punih vrtova i puteva. Dvoje čeljadi poginulo je.
I na Jelši dogodila se slična nesreća koja ni-
jedan ljudski pametar ne pamti. Poslani su od-
mah tehničari, koji će najpotrebitije narediti.

— Zagrebačku izložbu posjetilo je 6 zastup-
nika čeških na carevinskom vijeća. Bili su lijepo

i gostoljubivo primljeni. Razgledali su grad i po-
sjetiše važnije zgrade. 1z akademije poslaše po-
zdrav Strosmajeru, a dra. Starčevića  posjetiše.
Gragjanstvo ih je za tim otpratilo na kolođvor,
gdje se naglašivala ponovo slavenska solidarnost.

— Na zagrebačkoj izložbi mnogi od izloži-
telja dalmatinskih bili su nagragjeni počasnom di-
plomom, velikom kolajnom, malom  kolajnom, di-
plomom priznanicom i t, d. a uz to nagradom od
uekoliko uapoleona. Najviše nagrada je podijelje-
no na vino i ulje.

— Pišu nam iz Mostara da je onamo bila
glavna skupština njihova pjevačkoga društva, u ko-
joj je jednoglasno primljen predlog, da se zamoli
Vladu da može opet metnuti hrvatski grb, tim vi-
še što je na arpskim zabavama bilo dopušteno iz-
vjestiti grb srpski.

— Držalo se je da je glavni zgoditak islož-
bene lutrije u Zagrebu dobio g. Moderčin, župnik
u Krivomputau, jer je megju srećkami, njema za
prodaju povjerenim bila i ona, na koju ja pao
glavni zgoditak. Kako g. župnik javlja, kupio je
onu srećku od njega Marko Špalj, iz kuće br. 32.
te tako je prosti hrvatski seljak dobio najveći
zgoditak od 10.000 fr.

— Piše ,Hrvatska.* Doznajemo pouzdano,
da je izložbeni odbor primio pismo iz Kotora, da
osobito pazi na mač Šubića, jer da tako zvani
Srbi namjeravaju tu svetinju odnijeti potajno. Iz-
ložbeni odbor se ujedno umoljava, da predavajuć
ovaj mač, naznači vrijednost od više hiljada, da;
pošta na taj mač što bolje pripazi. te

Pišu nam iz Županjca u Bosni da je na sv,
Mihajla prije procesije njeki gragjanin objesio hr-
vatsku ttobojnicu na svom dućanu. Ali bi usilovan
skinuti je. Zašto? to ne znamo.,,...

Pišu. nam iz Hercegovine :
Njeki dan prošao sam kros Ljubinje pa mi
se tu potužio moj prijatelj Sali aga Grebo, trgo-
vac, da mu je nazad koji dan došao gosp. :pre-
stojnik i zabranio mu više ić preko mosta A po-
salje je tako š njim postupao, da je Grebo razaloš-
ćen odmah zaiskao putni list pa da se iseli. (Sali.
aga ne htjede mi kazati, što je izmegju njega i
gosp. prestojnika, ali čini mi se da je svemu u:
zrok postao, od kad se prestojnik češće druži sa
parokom Savom Simićem. (Srbin je to.)
Putnik.

Različite vijesti. < | >

Dominikanski Red, kako javlja Ze Nowuvelli. -
ste de Lyon u zadnjim brojevima, svečano saku-
pljen u Lyonu, izabrao je za svoga Generala M,
P, O. Andriju Frilhovirtha, Državnika Austrije.

O. Frihovirth-u sad je 46 godina; jedan je
izmegju najmlagjih Generala, koji su bili isabrani
zadnjih vijekova. Čovjek dubokog znanja i rese
ga sve sposobnosti vrlog upravitelja. Svršio je
svoje nauke u Rimu u kolegiju sv. Tome; bi isa-
brao dvaput Državnikom Austrije, jednom Prio-
rom bečkoga Samostana. Saučenik je O. Denifle-a
koji uživa svjeteki glas sa svojih studija o sveu.
čilištima srednjega vijeka. O. Fr&hovirth bi pred.
ložen za biskupa u Celovcu, nu on se odreče;

kardinali, srcibiskupi i biskupi austrijski imeno-
vali su ga članom vijeća ga orkovne stvari u.

Red je ovdje da nepomenemo, da ovaj ister.

| važan je samo sa Red Propovjedalaca; & ne kako

I franceske sad malo vreme

biljeg onoga koji bi isišo u bodećem Conalava,