Gdje je bilo nasijano žito, sa srećom za ra-
na sazrelo i poželo se ; ali kukuruz, kada je naj-
bolje napredovao, navališe skakavci (Lamgosta, u
ovdašnjem dijalektu, a u dubrovačkoj okolici
Cicine).

Prolazila su mnoštva kao oblaci sa sjevera
k jugu; gdjegod su padali ostajalo je crno za
njima, te jedan ratar na svoje oči gledao kako
ma sva muka i nada ginula.

I ove su se godine već pojavili u sjeveru
pokrajine, ali to su prvi koji ne čine gotovo ni-
kakve štete, dapače neki vele da su učinili bolje ;
jer kako obraste po žitu mlada trava govore da
su pročistile žito. Ali ipak niko im se ne raduje,
jer kad izlegu jaja i podignu se mladi, stanu se
dizati kao oblaci,

Sada jedina nada u ovoj republici je pro-
izvod zemlje ; da najgore podnese godina, težak
bi izvadio sve troške i još mogao prilično živjeti,
samo ako ne uništi asjev taj bič skakavac4.

Još bi po koju stvarcu Vam istaknuo, ali či-
ni mi se, da sam se vele uslobodio služeć se Va-
šom ustrpljivosti, te za sada zaključujem ovdje, a
opet ne u dugo ću Vam poštogod javiti. (Primi-
ćemo dragovoljno. Ur.)

Jedan Primorac dubrovački,

Pogled po svijetu.

— Sastanak Giersa i Rudini bio je povodom
svakakvim komentima. Valja reći da ni odlučni
prijatelji trojnoga saveza ni Franceska nije ga ra-
do vidjela. Franceske novine umanjivale su mu
važnost, dok ruske pisale su simpatićao o Italiji.
Prosuo se bio glas, da će Rudini Giersu pokazati
ugovor trojnoga saveza, ali ta je vjest opetovano
dementirana. Opaža se da pariški listovi od ono-
ga sastanka drže se malo ljubeznije prama Italiji.

— U austrijskomu saboru razvio se je ruž-
ni prizor, kad je presjednik kazao, da je zastupnik
Schneider izkrivio njeke listine, Kuća je izrazila
ogromnom većinom glasova ukor Schneideru.

Ministar Gautsch izdao je važnu naredbu
po kojom bi se preinačila osnova učenja klasi-
čkih jezika u srednjim školama.

— Opovrgava se vijest koju su bili Engle-
zi rastorili, da je ruski poslaoik u Carigrada Ne-
lidov ishodio od Porte, da ova u slučaju rata o-
stane neutralna.

— Glad koji je zavladao u Rasiji potaknuo
je sve ruske odlične porodice počevši od carske,
da sabiru pomoć sa nesretuike, — Ruski zajam
potpisan je nekoliko puta više od svote na koju
je glasio. Najviše je potpisala Franceska, a raz-
mjerno najmanje Holandija i Eogleska.

— U Rimu su razveli znamenitu parnicu
protiv socijalista i anarkista, koji su dali povoda
nemirima na 1. maja. Iz rasprava vidi se da su

sove stranke jako razgranjene u Italiji, pa da ima-
du i tajna društva.

— Zatvorila se praška izložba, a u zadnji

čas bilo je uemira, jer je puk zahtijevao od gla-
zbe da svira slavenske: napjeve što ona nije uradila.

— Novine javljaju da će njemački car doj-
dućega ljeta opet posjetiti Engleska, a taj posjet
da će imati službeni značaj.

—> U Erfurtu imali su socijaliste sjednicu u
kojom su socijalistički zastupnici branili se od o-
pozicije, koja je na njih navaljivala radi prijatelj-
skoga držanja prama caru Fridriku. Branili su i

| cara, koji je bio na glasu kao miroljubiv vladar i
od koga oni su dosta odekivali.

— Pristaše Parnellove neće da polože oru-

šje već se sve bolje i bolje organizuju. Izdali su
proglas na narod u komu vele da će alijediti sto -

pe velikoga vogje i njegovu politiku. Zatim ustro-
Jiće veliki parnelistićni list,

Domaće vijesti,
— Ponovo umoljavamo svu p. n, gg. pred:

 drojnika koji još nijeow isplatili, da se počure. Ta-

ko će listu prištediti mnogo neprilika. Ovih dana
šaljemo onim, koji nam nijesu sve platili dopi-
smice, u kojim je tačno sabilješeno koliko sw ispla-
tili i koliko im još ostaje, da isplate za svu godi-
nu. Preporučamo im toplo, da se odažovu.

— Zatvorila se jubilarna izložba svećano ka-
ko se je i otvorila. Posjetnika ukupno bilo je
450.000, pa kad se uzme u obzir da ih je barem
polovina bilo izvam Zagreba, može se računati
kolika je to dobit za glavni grad.

Bio je konačno i banket komu su prisustvo-
vali svi odbornici da se veselo zabave poslje to-
liko muke i truda.

Zatvaranje izložbe imalo je kako čitamo u
zagrebačkim novinama i svoju šaljivu stranu, U
večer dogovorilo se desetak Srba, da će oni nsaj-
zadnji izaći iz izložbenoga prostora. Kako su bili
malo nakićeni, vikali su: ,Hrvati su otvorili izlož-
bu, a Srbi će je zatvoriti.“ Policija je vidjela da
će se dogoditi nereda i otjera ih van.

Izložbeni odbor nadalje umoljava sve izlo-
žitelje, da u najkraćem roku uzmu svoje stvari,
jer će prostor bit samo do svrhe ovoga mjeseca

zatvorena.

— Primamo i priopćujemo :  Velecijenjeni
gosp. uredniče. Molim Vas lijepo, da uvrstite u
Vaš list slijedeće retke :

Mojim prijateljima i zoancima, napose braći
svećenicima kotara Požeškoga, koji me vazda su-
sretahu vrlo ljubezno kličem na rastanku srdačni

s Bogom !
Zvonimir Galac

upravitelj Župe Sv. Nikole bivši kapelan kutjevački.

— U pretprošlu nedjelju vjenčao se je vrli
Hrvat dr. Jure Bauić s gji.com Jozicom pl. Rendić-
Miočević, kćeri dr. Dajma Rendića bivšeg prvog
hrvatskog načelnika spljetskog i narodnog zastu-
paika. Sretao !

— Župnik na Rijeci (u Hrvatskoj) Bedini,
talijanaš počeo je nemilo progoniti hrvatski jezik
u crkvi. Puk koji je od vjekova bio naučan čut
riječ božju u svome jeziku uzrujao se, a narodni
zastupnik na hrvatskom saboru gosp. dr, Barčić
upravio je na biskupa senjskoga otvoreno pismo
u komu najodriješitije zahtjeva od biskupa da sta-
ne na kraj zloporabama župnika Bedini.

Pišu nam iz Stona.

I naša općina postavila tablice u dva jezika
hrvatski i talijanski i to jednoga na općini a dru-
goga na ,Restaurantu,“ Ne znamo zašto, jer Tali-
jana u nas nema, pa ako se i zavuče koji srp-
sko-talijanski propagandista, uzaludan mu je posao
u ovomu gradu. Mi očekujemo od naše općine da
će one tablice prevući jedino našom hrvaštinom.

— Velike povodnje o kojim smo u prošlom
broju javili da su bile na Bola i Jelsi tako su u-
upropastile posjednike, da će im sad dati oprost
od poreza. Tehničari sami začudili su se na stra-
hoti, što je voda izdrla osobito na Bolu. Namje-
snik bio je posso prigledat, a i kralj brzojavno
je upitao za nesreću i poslo pripomoć postradalim.
Pomoć dao je i namjesnik i Zemaljski Odbor.

Pišu nam iz Rijeke Dubrovačke.

Ima mnogo vremena, da Vam se nijesam ja-
vio s kakvim dopisom, ali za pravo Vam kazati
nješto nijesam imo vremena, nješto nijesam imao
što. Nu evo me danas da Vam jednu malu javim,
koju molim da uvrstite u našu milu ,Crvenu Hr-
vatsku.“

Nazad dva tri dana zakasnio sam u Gružu
zbog osobitih posala. Idući kući k meni se pridru-
ži jedan prijatelj te skupa pješice put Rijeke, Kad
smo došli u Batahovinu pred parkom grofa Kabo-
ge nagjemo njegova ogromna pas puštena pred
dvoranom. Zazebe se meni i momu drugu, jer je
odmub počeo lajati, i neznajući šta da uradi moj
drug pograbi kamen, te za pasom. Ovaj pripaden
otrča u park, drug mi pobjegne naprijed, s ja
smeten saostah. Tad pas srdito zatrča se, da na
ne anajuć što ću

tai
e
=

pana, bio je učinio utok na općinu protiv grofa,
jer je ovaj isti pas na njega u noćno doba nasr-
nuo, i srečom je imo turinaču, te mu nije ozlede
zadao. Još su mi se mnogi tužili da ih je strah o-
nudar proći. Stoga molimo gosp. grofa da svoga
pasa u zatvoru drži (pošto mu je tako drag) da
ne plaši po putu svijet, jer ako je gospar do ra-
štjela od vrta, priko raštjela nije.
Glas s Mihana.

Pišu nam iz Mostara 16 o. mj.:

Da čujete i ovu. Njeki dan bio je u Mosta-
ru Hajrudin beg Begović iz Dervente. Pošto je
ovdje jedno putujuće muzikalno društvo, njeku večer
trefio se je sa prijateljema u gostioni hotela ,0-
rieat,“ gdje to društvo priregjuje zabavu. Kad je
beg čuo da društvo pjeva i svira hrvatski ,U boj!
u boj!“ dao je od veselja namah petaču, a kašnje
svaki put po fiorin. To dočala naša rišćanska
inteligencija, pa ih se skupi jedna rulja i eto ih
u gostionu, pa odmah s vrata stane ih dreka. Dru-
gačije ne bi mogao poznati ko su. Beg i njegov
prijatelj, videći da se tu radi o nekakvoj larmi,
ostaviše odmah dvoranu da za svoj novac ne na-
gju sijaset. Možda da je tad pomislio: megjer ujima
može svakud bezobrazluk pomoći.

Kako se vidi beg je pametno učinio, ko čo-
vjek uljudan i naobražen, a tako bi i svaki dru-
gi od naših uradio. g.

— Hrvatsko akademičko družtvo ,Hrvatska“
izabralo je na svojoj prvoj sjednici obdržavanoj
dne 17. t. m, slijedeću gospodu za. zimsko polu-
godište 1891(92 u odbor:

Presjednik Halavanja Vladko stud. med.
Podpresjednik Lochert Josip stud med. Tajnik
Letiš Ivan stud. med. Blagajnik Mance Dragan
stud. med. Kojižničar Poščić Ivan stud. med. Re-
vizori Pavao Čulumović stud. med. i Tomislav Di-

klić stud. med.

+ U utornik umro je u Zagrebu dr. Niko
Selak od tifusa. Pokojnik dobio je nemoć po svoj
prilici na svom putu u Dalmaciji. Poznat je bio u
našem svijetu kao radin liječnik, a bio je zaista
jedna od najboljih mlagjih liječničkih sila u -našoj
domovini. Rodom je dubrovčanio. Pokoj mu duši!

— Upozorujemo naše cijenjene čitatelje u
Dalmaciji na prilog u listu od zagrebačke tvrdke
P. Nikolića.

— Izborna borba u Istri razmahala se najže-
šće. Protivnici talijanaši upotrebili su sva sres-
tva da se dokopajn zastupnika, a uz današnje 0-
kolaosti to im nije nemoguće. Značajno je što su
izdali proglase na birače i u hrvatskomu jeziku.
Mi ne možemo pojmiti gorega protuslovja : Tali-
janci priznaju da ima Hrvata u Istri i tim istar-
skim Hrvatima na ojihovu hrvatskom jeziku pre-
poručuju, da glasuju za talijanskoga, a ne za hr-
vatskoga predloženika!

Sve hrvatstvo najvećim saućešćem izboruu bor -
bu koja je za nas vrlo teška u zemlji (gdje veći-
na postupa svakako. Do sad se znade za uspjeh
u nekoliko. Negdje pobijediše naši a negdje tali-
janaši došli su do toga stupnja, da kad su pobije-
dili u Porečkom okružju bio je izbor fiducijara
odmah uništen i urečen novi na 28. e. mj. Mno-
ge su osobe po 4 puta glasovale.

Pišu nam iz Mostara :

Na 17 o mj. došao nam je u pohode Anto-
nije Stražičić tobože radi spomenika Milutinoviće-
va. Na kolodvoru dočekao ga naš Starina Novak
sa dvojicom. Nezdrav zrak vlada za njega i u
Mostaru ko u Sarajevu, jer od svih ovdašnjih ri-
šćana osim Starine Novaka drugi niko sa nj
nije ni mario. Jazuk. A zašto to? To nije lijepo.
Ta on je dosta učinio sa srpstvo u Bosni i Her-
cegovini pa ga tako štujete. Da ih imate više što
bi onda ?

Kad je odsvle pošao ispratiše ga kao brata
Srbina svi rišćani mostarski, Bio je to jest