Re
| Rkonomićao stanje Italije.
Talijanski ekonom Vilfredo .Pareto napisao
je u zadnjoj svesci » Revue des deux Mondes“ du-
boku stadiju pod saslorosi KL Italic Šconomique.*
Pisac bavi se isključivo o Italiji, a sasvim tim
mora i nas zanimati, koji smo u istom kolu, što
je Italiju doveo do propasti. Kako svi naši čita-
telji ne mogu doći do franceske knjige, donijeće- | ,
mo im iz nje po koju tačku.
"Svoj današnjoj nevolji u 1taliji gosp. Pareto
traži lzfok u politici Crispia i u trojnomu suve-
zu. Francofobsko postupanje pregjašnjeg ministra
presjednika bilo je naravna posljedica trojnog sa-
veza i dovelo Italiju do trgovačkoga sukoba sa
Franceskom. Prije sukoba, g. 1886. u Francesku
se iz Italije uvezlo 1,830 000 hl. vina, a god. 1887
2,783.000. God 1891 samo 19.000, dakle kako ka-
že g. Pareto jedva štoti dio od g. 1886 i ,ua-
mjesto obilnosti došla je bijeda.* Franceska pak
nije sato ništa izgubila, jer potrebno vino uzela
je drugovdje, a osobito iz Alžira. — Izvor ulja
panuo je od 648.000 kvintala (g. 1886) na 378.000
(g. 1890). Franceski tvorničari iza trgovačkoga
sukoba s Italijom dobavljaju svila iz ;Male Azije,
Kine i Japana, a ova nezaa kud će sa svojom.
Porez je siluo narasao. Obitelj engleska pla-
ća poprječno 4:8 na 100, a obitelj talijanska
%3-9 na 190. S0 je preskupa? 60 ceat. (30 novč.)
je kilogram gore a 65 bolje soli. Ovu skupoču 0-
pisuje najbolje, kad kaže da u Mlecima djeca u
kuhinji radije kradu 80 nego cukar, a jedna mala
voljela je primit na dar soli nego poslastica. Ma-
mjak soli uzrok je pelagre od koje bolaje 100.000
duša.
Trgovina propada. Dok se u svim državama
na svijetu svake godine diže izvoz proizvoda,, u
Italiji je spanuo u 4 god za 500 milijuna. Panao
je i uvoz i to ne što doma imadu već radi siro-
maštva. Osobito se umanjio uvoz kave, Narod
seli se u velikoj množini.
Vrijednota opstoji samo po imenu. Papir iz-
gubio je već 2%,; svrhom prošle godine kolalo
ga je 1460 milijuna, dok je kovine bilo u blagaj-
nama samo 591 milijun. Banke u zločestom sta-
nju s akcijama čija vrijednost pala je na treći dio
a bankrotiranja se u tri godine udvostručila. Ipak
budget ratni raste strahovito.
Talijanski državnici izgovaraju se da Tali-
janci ne plaćaju više poreza od Franceza. To je
istina, ali je Franceska 4 puta bogatija. Bogastvo
*Franceske iznosi 216 miljarda, a Italije samo 54.
Ona bi morala 4 puta manje i trošit. Ali tako ni-
je. G. 1889. Francuski državni prihod bio je
3. 108 milijuna, dok talijanski mješte po razmjeru
pila što bi imao biti 776, iznosio je 1500. Ratoj
franceski troškovi su 929 mil. Razmjerno prama
bogatstvu, Italija imala bi trošit 282 dok troši
564 mil.
Ove cifre pokupljene na brzu ruku iz dje-
Ja koje kaže Italiju kao grdou ranu, govore bo.
lje od 100 članaka, Na ovo je dovela politika,
što tjera nadahnuta od Njemačkee, liga mira, troj-
ni saves. Italija gleda u oći ekonomičnoj krizi a
to sve krivicom Njemačke, koja joj je činila iz-
gubit, što joj ova nije mogla dat. Trojni saves
pak donio je samo obveza, a nije ih mogla igvr-
šiti a da se ne upropasti, kako je i učinila. Koli-
ko li nam pouke ne pružaju ove brojke, strašne
sa jednu državu !!
Gradska Kronika. i
— Prekojučer u jutro duvao je veliki vjetar
s kišom, tako allno, da je jednu slaškinju što se
nalazila u kopovini na Ribarnici bacio u more. G.
Petar Poljanić, trgovac vinom iz Trstenika, čim je to
opazio pobiti brzo o pomoć te ja spasi i oslobodi.
Svaka čast i pobrala ovakom pošrtvovanom čovje-
koljablju.
— Ovih dana imali smo prigodu, da vidimo
niku jednu sliku, što je io naš br
Medović, bje» jednoga
va p MET snimalo i
Diskoras: na Poljani.
Vlaho. — Svegi hoća da te pitam, a kad se inkontramo
skarća mi & pameti. Nešto se govori po grada da;
će učinit 2 monenenio.
Ivo. — E. Pa to ne zas$?! Učiniće montmenas Goudati-
, ću; govoru mi da je ti Gundulić.bio famosi akritur.
_Viaho. — Tosam čuo, Po.imenu reko, bi da je štogod svoj
pažu Franu.
liko i meni 1' '(Gospar Frao zove se Getaldi- |
SigljaUa, ue pd matkoj krvi je Getaldi, apo tea.
olnij. GoadelimSodjeimar$usalfektqmi pojnatiu sE- |
" Ioo. —
Ico. — Nema, Vlaho vjerujmi, nema sašto. Anci sko si |
paragono jeduoga s drugijem što je kako govoru di
una fama 'mondizle, imo bi Ronkludat: ovako pro-
lani slava svijeta, |
Vlaho, — A kad će bit festa ?
Ivo — No suau ništa. To je poso komunali, pa će učinit
kako im parat bude. Dinara se skupilo nekoliko,
ma dečidali su che prima di senti mila non si c0-
mincia ničnte.
Vlaho. — Kad bude, bude, biće velika fotncion.
Ive: — Hoće ma samo sotto condisione kad dogju i naši.
Viako. — Zašto to?
Ivo. — Zato. Ako se naši astenjaju, figuraj se kakva bi |
bila festa. Ko bi došo ? molim te ko? Ako dovedu
koga Craogorca i Bokelja kogi od rišćana ozga- to
bi ti bilo &ve. Reci mi koga tiše mogu mać, = |
Vlaho — Per ezempio iz Srbije '; . .
Ivo. — Doće ti sad sam ćio rijet ko, Misliš. da ogi znadu
za Dubrovnik ? Gorim ti odkle bi ko došo, kako
i nazad jedanes godišta kad je bila velika srpska
'skupština u grada, & na skupšiou došlo dvaes Ri-
“Gojana: u 'bjelačićama | dodijeli - gtedom korica dd
kaštradine sa prodavat po: grado.
Viaho. — Ajde ne rugaj 80.
Ivo. — Ako misliš da se rugam, pitaj gospara Mata, koji '|:60 norč, m 1 for. 75; nori.
ih je vodio po grada. Tako bi ti bilo. i gad.
Vlaho. — A da dogju i Hrvati?
Ivo. — Allora 8 un altro conto. A što će i kako će o oi,
sad ne saa niko ništa. Gospar:Mariaica | govora, da
je anuncio da neće bit partita. U toliko sad sa, o-
pet počeli kupit diaare.
Viaho. — A hoće li i vaši dat.
Teo. — Ja ne znam. U mane neće doć, nemađa na što,
ma da stam š njima svjetovo bi ih da dado, Davali
su i prije. Dva puta više skupilo :se izmegju nas
nego ismegju ojih ; jes i tri!
Vlaho. — A gje će ga stavit ?
Ioo — Ne zam se ni to; neki hoće ta po srijeli, aeki
prid Dvor, neki na Jezuvite. Ne snada ni gje će ga
naredit, Bona insisti, da ga aareda d Italija.
Vlaho — Biće za da mu Balio i Abele ostanu oblegani.
Književnost.
Primili smo :
— Rusku Školu. Svezka I. Priredio A, Ra-
dić. Cijena 60 novč, U Zagrebu. Kojižara dioni-
čke tiskare (knjižara Jugoslav. akademije) 1891.
Ova Ruska Škola potrebna je nama Hrvatima, po-
što baš praktičnih slovnica za izučanje ruskoga
jezika nemamo. Prva svezka ima odmah pripovi-
jetku J. 8. Turgeneva: gŽivja mošći* sa dodat-
kom potrebitim početniku za prevagjanje. Prepo-
ručujemo je toplo.
Prodaje voznih karata
, ili ko
daje. ara DIA on uo) izdaje. oodulja
olasak i povratak o a o Ne, sotee
ojo a g 9008 ika ia 4 saropojskog ili
Siekeiki društva
Izdaje vozne karto (biglietti di possacgio)
sa Aueriku: preko Harro, preko Aavorse, —-
Genove i Moaterido4, ša latina, oj
Magolanovo tijesno i krive eee
Pon, 6 Psa
ooo ina Det
Putnici ne da traže. gore pogode
m išlo ss rašroda kao u
e da dogju aa Aqon na
usa E O ea olash;
soku
Poslaštona Megjunarodna -Agoncija za Putovanje:
sa dekretom ke. ug. vlade 26/4 1391 Br. 1799, P. S. ur.
M DRAGUTIN PIRBLLI VR.
Trst, Via del Arsenale,
Bremena, preko Bago proso Livor
Glasgowa i preto BaS toda. — Zi A čika
(Genove, preko M seli. "preko Lioaa, I
oadoma i proko Da kerainiy Miron si
reko Genove, la oi preko ako da
Hambarga. — a
čaj oih odio Stu A 4%a60) is |
'danie'H. H. Ilešeta. Svezak IX.
, EE s o ii
a EO5 vi ma 1 al sa
; wu io
— Bršljan,“ list za: mladet de, 10; Ovaj
“| broj ima i jednu bojadisanu sliku us ostale koma-
de. ,Bršljan* vrijedi na ga o 1er2i90(novi, &
izlazi sutirajia sno sum 14
— PYOCKA# BUBI! rm q.
Lu tora 1891.
Tipogiafija Stavropihijskago * mit i
tljaijedi I. O. Puhira. Cijena ruske biti teke
čitiva “(godinu iznosi 2 for. 40 nov. |
— A. Dumas misgji... ača
| lijama.. Preveo. Macko_ Car,. Sa. životopisom. .sači-
nitelja, U Zagrebu 1891. Naklada Seholsa.i Kra-
lja. Cijena 60 novč.. Ovi je roman bio preštam-
pao. ćirilicom iz ,Slovinca* ,i ; izdan od knjižare
Pretnera. Sad je eto doživio izdanje i latisicom.
|| Pisac je svjetskoga glasa, pa ne treba. preporuke,
:— ,Vienac“ br. 43, izišno je s ovim sidt-
žajem: Mestromo. Crtica iz Primorja: Napisao J.
Draženović. (Svršetak.) — Obična priča. Spjevao
Silvije Str. Kranjčević. “Gospođa * Golovljeći.
Roman M. E. Saltykova Šćedrina, s ruškoga 'pre-
veo Stjepan Lakić. (Nastavak.) — Jubilsrna islo-
žba hrvatsko-slavonskoga gospodatskog'družtva u
| godini 1891. Piše "Milan Krešić, IX. Kratke pri-
mjetbe o uspjehu izložbe, o izložbi žitariće, (govo-
da, konja, peradi, voća, cvieća itd; — Uspoitena
na češka izložbu. Napisao Stjepan pl. Miletić, —
Listak : Kajiževnost. "Umjetnost. Svaštice, — Sli-
ke : Sa izložbe: Bosanski“ paviljon. Po fotografiji
1. Standla. — ',Vienac“ izlazi) svake subote “tia
dva arka, Cijena mu je na četvrt godina | for.
14
Otvoreni dopisi ,Crvene M po
O. g. de. D. Križevac. — Ne dagojete
pretplatili ste za 14 flor. više, | pošto ste prvi i i“ pat
poslali po $ flor, A ono 6 čemu sim pišete! težili “talirai,
Ta i oud je hrvatsko. Pozdrav ! i
O, g. X. Y. Mostar, — .Ne znamo jod nika. Kad
bude čućete.
O. gg. Pretplatnici Zadar. — Primismo u reda iy6
slasmo onako kako kasaste.
O. g. Dopisaik iz Dalmacije. — Ne možemo avrstit
Ne zaslužuje sama stvar, da se potroši za nja toliko. papi-
ra. Čekamo drugo.
O. g spjesnik“ Dalmacija, — D3 Vi zasto koliko
ih čeka kad će izaći njihove pjesme. Ustrpite se pak ako
bude dobro, kad dogje red ugledaće svijet. A sko ne bu-
de zaate gdje će. Posdrav od srča!
C. g. P. Now Orleans, — Pretplata od poslanih o.
jeva do br. 52 izaosi 3 flor. i 80 novč, austr. novca, Hr-
vatski Vam posdrav ! %
niti «rmnttemesttatstamminimuttiuičsiuamkinnanitiouamiiskičtaniiklničkomamammuzm
= Komu. bi. trebalo vijenaca ili. kruna
od evijeća ili kita (bouquet) manjih i viših
neka se obrati na Relota ata o:
islića na Placi.
i
Bije se pricati pegle. drei sin b
Me te Moi obi Asaci a: i
. Nje NEE vd “oko o
Polio E op :Kortu dragu agosdlja “.
mjes, A2
mot, svoj tjeveraoj
o lka ie dar: Sadi se ovoke,
Za ovako mm ilsle lova Agencija |
Podusimije opremanje
i roto sa svako micsto
Qoeićige se wwdalje Jr 2 M
pr 0 0G4 putu 4 ei: ili Geugovdje 0
sueačno isgabite iagborotia
robiv Gb Gi
Qdgoverai Urednik Filip